| grčki alfabet | |||
|---|---|---|---|
| Αα | alfa | Νν | ni |
| Ββ | beta | Ξξ | ksi |
| Γγ | gama | Οο | omikron |
| Δδ | delta | Ππ | pi |
| Εε | epsilon | Ρρ | ro |
| Ζζ | zeta | Σσς | sigma |
| Ηη | eta | Ττ | tau |
| Θθ | theta | Υυ | ipsilon |
| Ιι | jota | Φφ | fi |
| Κκ | kapa | Χχ | hi |
| Λλ | lambda | Ψψ | psi |
| Μμ | mi | Ωω | omega |
| povijest | |||
| arhajske lokalne varijante | |||
| u drugim jezicima | |||
| znanstveni simboli | |||
|
| |||
Jota (grčki srednji rod: ἰῶτα; veliko slovo Ι; malo slovo ι) je deveto slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 10. U starogrčkom se izgovaralo kao kratko [i] ili dugo [i:], a u novogrčkom je zadržalo samo kratku vrijednost [i].
Jota se koristila i kao drugi dio u padajućim diftonzima, gdje je prvi element mogao biti kratki ili dugi samoglasnik. Kod dugih prvih elemenata, jota se rano prestala izgovarati, pa se pisala u politonskom zapisu kao potpisana jota, tj. kao vrlo malo ι ispod glavnog samoglasnika, na primjer ᾼ > ᾳ ῌ > ῃ ῼ > ῳ.
Slovo jod iz feničkog pisma je izvor grčkog slova jota.
![]()
|
|
|
| Proto-semitsko I | Feničko jod | Grčko jota |
Standardi Unicode i HTML ovako predstavljaju grčko slovo jota:
| Unikod | HTML | izgled ovisi o pregledniku |
poveznice (eng.) | |||
|---|---|---|---|---|---|---|
| k. točka | naziv | kod | entitet | |||
| Veliko slovo Ι | U+0399 | GREEK CAPITAL LETTER IOTA |
Ι
|
Ι
|
Ι | detaljni podaci test preglednika |
| Malo slovo ι | U+03B9 | GREEK SMALL LETTER IOTA |
ι
|
ι
|
ι | detaljni podaci test preglednika |
Nedovršeni članak Jota koji govori o pismu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.


