Gospodarstvo Bugarske
| Gospodarstvo Bugarske | ||
|---|---|---|
| ||
| Pogled na Business Park Sofia, najveći uredski park u jugoistočnoj Europi i prvi takve vrste u Bugarskoj. | ||
| Valuta | Euro (€) | |
| Fiskalna godina | Kalendarska godina[1] | |
| Gospodarske organizacije | EU, WTO, OESS, BSEC | |
| Statistika | ||
| BDP (PPP) | 133,9 milijardi USD (2015.) () | |
| BDP rast | 3% (2015. proc.)[1] | |
| BDP per capita | 19.100 USD (2015. proc.)[1] | |
| BDP po sektoru | poljoprivreda (5,2%), industrija (27,4%), usluge (67,4%) (2015. proc.)[1] | |
| Inflacija (IPC) | -1,1% (2015. proc.)[1] | |
| Stopa siromaštva | 21,8% (2014. proc.)[1] | |
| Radna snaga | 2,525 milijuna(2015. proc.)[1] | |
| Radna snaga prem zanimanju | 7% (poljoprivreda), 30,1% (industrija), 62,9% (usluge) (2014. proc.) [1] | |
| Nezaposlenost | 10% (2015. proc.)[1] | |
| Glavna industrija | proizvodnja plina, vode i električne energije, strojarska industrija, metalna industrija, kemijska industrija, prehrambena industrija, proizvodnja naftnih derivata, nuklearno gorivo, duhan, koks[1] | |
| Trgovina | ||
| Izvoz | 24,33 milijardi USD (2015. proc.)[1] | |
| Izvozna dobra | strojevi i oprema, željezo i čelik, goriva, obuća i odjeća(2014. proc.)[1] | |
| Glavni izvozni partneri | Njemačka (12,5%), Italija (9,2%), Turska (8,5%), Rumunjska (8,2%), Grčka (6,5%), Francuska (4,2%)(2015. proc.)[1] | |
| Uvoz | 27,66 milijardi USD (2015. proc.)[1] | |
| Uvozna dobra | strojevi i oprema, metali i rude, kemijski proizvodi i plastika, goriva, minerali i sirovine(2015. proc.)[1] | |
| Glavni uvozni partneri | Njemačka (12,9%), Rusija (12%), Italija (7,6%), Rumunjska (6,8%), Turska (5,7%), Grčka (4,8%), Španjolska (4,8%)(2015. proc.)[1] | |
| Javne financije | ||
| Javni dug | 37,31 milijardi USD (31. prosinca 2015.)[1] | |
| Prihodi | 17,81 milijardi USD [1] | |
| Rashodi | 19,14 milijardi USD (2015. proc.)[1] | |
| Ekonomska pomoć | ||
| Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima | ||
Gospodarstvo Bugarske predstavlja nacionalno gospodarstvo Republike Bugarske. Riječ je o gospodarstvu koje je između 1945. i 1989. bilo centralističko plansko te je bilo temeljeno na poljoprivredi i industriji. Organizacija je bila po uzoru na Sovjetski Savez, tako da je primjerice postojala kolektivizacija poljoprivrede, državno vlasništvo u industrijskom sektoru, petogodišnji razvojni planovi i sl. Raspadom komunizma i Istočnog bloka nastala je gospodarska kriza a njezin glavni razlog bila je nekonkurentnost na svjetskom tržištu (slaba produktivnost, zastarjela tehnologija, loša kvaliteta te loše upravljanje i nefleksibilnost velikih poduzeća). Također, država je u isto vrijeme zbog Zaljevskog rata izgubila poslove i imovinu u Iraku i Kuvajtu dok je susjedna Srbija prouzročila ogromnu štetu zbog politike izolacionizma.
To su bili razlozi koji su doveli Bugarsku do gospodarske depresije, velikog pada BDP-a te enormno visoke inflacije koja je 1997. godine premašila iznos od 500%. Zbog toga su provedene mnogobrojne mjere koje su uključivale privatizaciju industrije i liberalizaciju agrarne politike što je 1998. dovelo do rasta gospodarstva od 4% i smanjenja inflacije.
Stopa BDP-a po glavi stanovnika je mala u odnosu na europske okvire te stagnira duži vremenski period.
Počeci
Prva moderna tvornica u Bugarskoj otvorena je 1836. u Slivenu a nakon 1860-ih nacionalno gospodarstvo se nalazi u konstantnom usponu. Tijekom 1930-ih opisivalo ga se kao gospodarstvo koje je vojno vezano uz Njemačku. Nakon što je Njemačka počela gubiti tijekom 2. svjetskog rata, bugarska ekonomija je pretrpjela strahovit pad.
U suštini, razdoblje od 1880. do 1945. bilo je obilježeno snažnom industrijalizacijom. Nakon toga dolazi era socijalizma u kojem se gospodarstvo i dalje industrializira, međutim, slobodna trgovinska razmjena je znatno smanjena dok je privatna tržišna inicijativa postala državno regulirana.
Komunizam i njegov raspad
Tijekom komunističkog razdoblja velik dio bugarskog gospodarstva se odnosio na tešku industriju dok početkom 1980-ih biokemijski proizvodi i računala postaju značajni proizvodi. Budući da je tamošnja industrija bila zasnovana za tržišta SSSR-a i Varšavskog pakta, početkom 1990-ih dolazi do velike krize.
Raspadom komunizma dolazi do zaokreta vanjske trgovine prema zapadnoeuropskim zemljama. Primjerice, do 1990. godine, oko 80% bugarske vanjske trgovine odnosilo se na članice SEV-a, od čega je oko 50% otpadalo na Sovjetski Savez.
Gospodarske i druge reforme dovele su zemlju 2007. godine u članstvo Europske Unije.
Gospodarstvo
Industrija
Na Bugarsku otpada oko 10% svjetske proizvodnje hidrauličkih pogona. Od ostalih proizvoda tu su strojevi, nuklearna energija, oružje te ostala vojna oprema i streljivo te drugi proizvodi i poluproizvodi. Zemlja je i najveći izvoznik električne energije u jugoistočnoj Europi. Oko 14% ukupne industrijske proizvodnje se odnosi na strojogradnju u kojoj je zaposleno oko 20% radne snage.[2]
Bugarska industrija bila je pogođena strukturalnim promjenama gospodarstva. Tako se primjerice metalurški divovi po kojima je zemlja bila poznata te koji su zapošljavali najveći broj radnika, nisu našli u procesu restrukturiranja. Razlog tome bila je prednost koju je imala raznolika prerađivačka industrija. To je uzrokovalo povećanje nezaposlenosti te smanjenje udjela industrije u nacionalnom BDP-u.
Danas su glavne grane bugarske industrije kemijska i tekstilna industrija a slijede ju metalurgija, proizvodnja građevinskih materijala te prehrambena, strojarska, elektrotehnička i drvna industrija. Najveća industrijska područja su u Sofiji i okolice te uz Plovdiv, Ruse, Dimitrovgrad i Varnu.
Vojna industrija
Bugarska ima značajnu vojnu industriju a nju čine Arsenal AD (najstarija vojna industrija; proizvodnja vatrenog oružja i vojne opreme),[3] TEREM (popravak vojnih vozila i letjelica),[4] VZM (najveći vojno-industrijski kompleks u državi),[5] Samel 90 (proizvodnja elektroničke i komunikacijske opreme),[6] Armstechno NITI (dronovi i bespilotne letjelice), THOR Global Defense Group,[7] OPTIX JSC, Državni vojno-tehnološki institut i dr.
Tijekom 2006. godine izvoz bugarskog oružja iznosio je preko stotinu milijuna USD dok je u 2014. taj iznos učetverostručen.[8] Na području Bliskog istoka najviše se izvozi u Saudijsku Arabiju i Irak a veliki ugovori sklopljeni su i sa Izraelom, Katrom te Ujedinjenim Arapskim Emiratima.[9] Jedan od većih kupaca je i Indija a na afričkom kontinentu prednjači Uganda.[9]
U razdoblju od kraja srpnja do sredine kolovoza 2015. na sofijskom aerodromu su viđeni saudijski i emiratski transportni zrakoplovi koji su prevozili kupljeno bugarsko oružje i streljivo u ratne zone Sirije i Jemena.[8] Te milijunske kupovine oružja financirali su Saudijska Arabija, UAE i SAD.[8] Zakoni i embargo su se zaobilazili na način da je oružje službeno prodano saudijcima i emiraćanima a nakon toga je krijumčareno na bliskoistočne zone konflikta.[8] Sve to otkrila je Balkanska istraživačka mreža (BIRN).[8]
Poljoprivreda
Osim tradicionalnih proizvoda po kojima je Bugarska poznata (voće, povrće, cvijeće, ružino ulje, pšenica, kukuruz i grožđe), sve veće značenje imaju komercijalne kulture kao što su duhan i suncokret. Također, zbog prodora na svjetsko tržište, sve se više proizvode mliječni proizvodi (jogurt, kefir, kozji sirevi) i vina.
Stočarstvo
Stočarstvo je najvažnije u rodopskom području.
Rudarstvo
Rudarstvo je od izuzetne važnosti za Bugarsku[10] a među rudnim bogatstvima, najvažnija su nalazišta bakra, ugljena, željezne rude, cinka i olova. Važna su i nalazišta lignita čija proizvodnja iznosi 95,7% od ukupnog outputa.[10] Tijekom nekoliko posljednjih godina, bugarski rudarski sektor je privukao značajne domaće i strane ulagače.[10] Mnoge tamošnje tvrtke ulažu u iskustvo vezano uz vađenje i preradu resursa.[10]
Turizam
Jedan od oslonaca bugarskog gospodarstva je turizam. Na Crnom moru je razvijen kupališni dok je lječilišni smješten u unutrašnjosti uz mnogobrojna termalna vrela (kojih Bugarska ima preko 500). Također, tu je i zimski turizam u planinama.
Zemlju krase i slikoviti krajolici u Rodopima i Staroj planini, špilje i glacijalna jezera. Bogato kulturno nasljeđe uključuje očuvane manastire među kojima je najpoznatiji Rilski.
Prodaja putovnica
Bugarska jedna je od mnogih država (uz Cipar, Mađarsku, Maltu i dr.) koje nude mogućnost kupnje putovnice za strane državljane.[11] Za nju je potrebno izdvojiti 150.000 funti te boraviti u zemlji dva dana te nije potrebno u njoj živjeti i raditi.[12]
Trgovinske organizacije
Bugarska je od 1. prosinca 1996. učlanjena u Svjetsku trgovinsku organizaciju poznatiju kao WTO te je njena punopravna članica. Također, država je 1. siječnja 2007. zajedno sa Rumunjskom postala članicom Europske Unije, međutim, nije ušla u eurozonu. Također, Bugarska je tijekom 2012. (uz još četiri članice) prekinula s pripremama za uvođenje eura zbog pogoršanja ekonomskog stanja u EU i sve neizvjesnije budućnosti eurozone.[13] Tadašnji bugarski ministar financija Simeon Đankov izjavio je da "trenutačno ne vidi nikakve koristi od ulaska u eurozonu, osim troškova".[13]
Vanjska trgovina
Prema podacima iz 2015. godine, izvoz zemlje je iznosio 24,33 milijardi dolara a glavni bugarski izvozni partneri su Njemačka, Italija, Turska, Rumunjska, Grčka i Francuska koji čine gotovo polovicu bugarskog izvoza.
S druge strane, Bugarska je 2015. uvezla robe u vrijenosti 27,66 milijardi USD čime je ostvaren trgovinski deficit od 3,33 milijarde dolara. Četvrtinu ukupnog uvoza država ostvaruje s Njemačkom i Rusijom.
Izvori
- ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 CIA Factbook Bulgaria
- ↑ ГЕОГРАФИЯ НА МАШИНОСТРОЕНЕТО В БЪЛГАРИЯ
- ↑ Company Profile
- ↑ About us - Background
- ↑ VMZ Sopot - About us
- ↑ Samel 90 - About us
- ↑ THOR Global Defense Group - Company Information
- ↑ 8,0 8,1 8,2 8,3 8,4 War Gains: Bulgarian Arms Add Fuel to Middle East Conflicts
- ↑ 9,0 9,1 Bulgaria's Arms Exports Rose 59% in 2015
- ↑ 10,0 10,1 10,2 10,3 Bulgaria | the voice of coal in Europe
- ↑ Which Countries Sell Citizenship?
- ↑ EU Citizenship For Sale In Bulgaria: Yours For £150,000
- ↑ 13,0 13,1 Pet država odustalo od eura
