Gospodarstvo Burkine Faso
| Gospodarstvo Burkine Faso | ||
|---|---|---|
| ||
| Tržnicu u gradu Léu | ||
| Valuta | CFA franak (XOF) | |
| Fiskalna godina | kalendarska godina | |
| Gospodarske organizacije | WTO, Afrička Unija | |
| Statistika | ||
| BDP (PPP) | 24,03 $ (PPP, 2012. proc.) (133.) | |
| BDP rast | 7,0% (2012. proc.) | |
| BDP per capita | 1,400 $ (2012. proc.) | |
| BDP po sektoru | poljoprivreda 34,4%, industrija 23,4%, usluge 42,2% (2012. proc.) | |
| Inflacija (IPC) | 4.5% (2012. proc.) | |
| Stopa siromaštva | 46,7% (2003.) | |
| Radna snaga | 6.668.000 (2007.) Napomena: Veliki dio muške radne snage migrira godišnje u susjedne zemlje na sezonsko zapošljavanje | |
| Radna snaga prem zanimanju | poljoprivreda (90%), industrija i usluge (10%) (2006.) | |
| Nezaposlenost | 77% (2004.) | |
| Glavna industrija | pamuk lint, piće, poljoprivreda, prerada, sapun, cigarete, tekstil, zlato | |
| Trgovina | ||
| Izvoz | 2.734 milijardi $ (2012.) | |
| Izvozna dobra | zlato, pamuk, stoka | |
| Glavni izvozni partneri |  NR Kina 26,0%  Turska 24,9% .svg){kind=small} Belgija 5,2% (2012 proc.)[1] | |
| Uvoz | 2.868 milijardi $ (2012.) | |
| Uvozna dobra | kapitalna dobra, prehrambeni proizvodi, petrolej | |
| Glavni uvozni partneri |  Obala Bjelokosti 17,8%  Francuska 14,8%  Gana 5,1%  Togo 4,8% (2012 proc.)[2] | |
| Javne financije | ||
| Javni dug | ||
| Prihodi | 2.256 milijarde $ (2012.) | |
| Rashodi | 2.693 milijarde $ (2012.) | |
| Ekonomska pomoć | - | |
| Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima | ||
Burkina Faso je jedna od najsiromašnijih zemalja u svijetu, s prosječnim dohotkom po stanovniku od 250 € (300 USD). Više od 80% stanovništva oslanja se na poljoprivredu, a samo mali dio izravno je uključen u industriju i usluge. Vrlo promjenjiva količina oborina, siromašno tlo, nedostatak adekvatne komunikacije i druge infrastrukture, niska stopa pismenosti, te gospodarstvo koje stagnira su dugotrajni problemi ove kopnena zemlje. Vanjska trgovina je i dalje podložna oscilacijama zbog svjetskih cijena.
Zemlja ima visoku gustoću naseljenosti, malo prirodnih bogatstva, i slabo plodno tlo. Industrijom i dalje dominiraju neprofitabilne korporacije pod kontrolom vlade. Nakon devalvacije franka u siječnju 1994. godine Vlada svoj razvojni program provodi u suradnji s međunarodnim agencijama te je povećan izvoz i gospodarski rast. Održavanje makroekonomskog napretka ovisi o nastavaku niske inflacije, smanjenja trgovinskog deficita i reformi koje će potaknuti privatne investicije
Financijski sustav predstavlja 30% od BDP-a zemlje i dominira bankarski sektor, koji čini 90% ukupne imovine financijskog sustava. Jedanaest banke i pet nebankarskih financijskih institucija djeluju u zemlji. Bankarski sektor je vrlo koncentriran, tri najveće banke drže gotovo 60% ukupne imovine financijskog sektora.
Godine 2007., Svjetska banka procjenila je da 26% stanovništva Burkine Faso ima pristup financijskim uslugama. Središnja banka zapadnoafričkih država (BCEAO) objavila je da oko 41 mikrofinancijska institucije (MFI) djeluju u zemlji, služeći ukupno 800.000 građana. Burkina Faso je član regionalne burze Bourse Regional des Valeurs Mobilières (BRVM) koja se nalazi se u Abidjanu u Obali Bjelokosti.
Vanjske poveznice
- Zapadnoafričko poljoprivredno tržište/Observatoire du Marché Agricole (RESIMAO)
- Najnoviji podaci trgovine Burkine Faso na ITC Trade karti
Izvor
- ↑ "Izvozni partneri Burkine Faso". CIA World Factbook. 2012. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2050.html#uv Pristupljeno 27. srpnja 2013.
- ↑ "Uvozni partneri Burkine Faso". CIA World Factbook. 2012. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2061.html#uv Pristupljeno 27. srpnja 2013.