- PREUSMJERI Predložak:Infookvir planina
Rodopi (bugarski: Родопи, grčki: Ροδόπη, turski: Rodop) je ime planinskog masiva u južnoj Europi. Preko 83% površine Rodopa nalazi se u južnoj Bugarskoj a ostatak u Grčkoj. Najviši vrh Rodapa je Goljam Perelik (2,191 m) je sedmi po redu planinski vrh u Bugarskoj.
Rodopi su krško gorje, sa svim karakteristikama krasa, dubokim riječnim kanjonima, vrtačama, velikim pećinama. Dobar dio Bugarskih vodnih rezervi nalazi se na zapadu masiva. U Rodopima se nalazi veliki broj brana za hidro-akomulacije i brojni povijesni spomenici poput antičkih tračkih gradova; Perperikon i Tatul; srednjovjekovnih utvrda, crkava, samostana i slikovitih sela sa tradicionalnom ruralnom bugarskom arhitekturom iz XVIII i XIX st.
Porijeklo imena
Po grčkoj mitologiji, masiv je ime dobio po tračkoj kraljici Rhodope (grčki: Ῥοδόπη, prevedeno crvenih obraza, od složenice 'rhodon'+ 'op(e)').
Zemljopisne osobine
Geomorfološki Rodopi su dio Rilsko-Rodopskog planinskog masiva, koji spada u najstarije geološke formacije na Balkanskom poluotoku.[1] Rodopi se prostiru na 14,735 km², od toga 12,233 km² u Bugarskoj. Masiv je 240 km dug i od 100-120 km širok, prosječne visine od 785 m. Sa sjevera masiv se postupno spušta do Gornje Tračke nizine, sa zapada Rodopi se spajaju sa prijevojem Avram, Jundolom i dolinom rijeke Mesta. Sa juga i istoka Rodopi prelaze preko granice u Grčku. 15 dijelova masiva proglašeno je rezervatima prirode, neki su i pod zaštitom UNESC-a. Masiv je poznat po najvećim crnogoričnim stablima na Balkanu.
Klimatske prilike
Prosječna godišnja temperatura u Istočnim Rodopima je 12 - 13°C, a u zapadnim Rodopima je 5° - 9°C. Zimi su temperature od - 15°C uobičajene.
Vode
Rodopi imaju izobilje vodenih zaliha, prekriženi su gustom mrežom planinskih izvora i rijeka. Ali nema puno prirodnih jezera, najpoznatije je Smoljansko jezero koje se nalazi na par kilometara od istoimenog grada Smoljana.
Zato je izgrađeno puno umjetnih jezera, neke od najvećih brana i umjetnih jezera u zemlji nalaze se u Rodopima, poput jezera; Dospat, Batak, Goljam Beglik, Kardžali, Studen Kladenec, Vača, Široka Poljana i mnogih drugih. Ova jezera se najvećim dijelom koriste kao akomulacije za hidrocentrale ali i za navodnjavanje i opskrbu pitkom vodom. Rodopi imaju i puno mineralnih izvora; Velingrad, Narečen, Devin, Beden, Mihalkovo i brojni drugi.
Zemljopisna podjela Rodopa
Zapadni Rodopi
Zapadni Rodopi su veći (zauzimaju 66% teritorija bugarskih Rodopa), viši su i manje naseljeni dio masiva.Tu se nalaze najviši vrhovi (čak 10 ima više od 2,000 m): Goljam Perelik (2,191 m), Širokolaški Snežnik (2,188 m), Goljam Persenk (2,091 m), Bataški Snežnik (2,082 m).
U Zapadnim Rodopima nalaze se i najdublje riječne klisure i prirodne ljepote, poput neobične formacije stijena Čarobni mostovi i sutjeske Trigrad. Zapadni Rodopi su i veliki rezervar vodotokova i jezera, poput jezera Čaira, i umjetnih jezera: Dospat , Batak, Široka Poljana, Goljam Beglik i Cigov Čark.
U Zapadnim Rodopima veći gradovi su: Batak, Smoljan, Velingrad, Devin, Čepelare. Tu se nalazi poznato skijalište Pamporovo kao i manastir Bačkovo, ruševine Asenove utvrde, te brojne jame i pećine, poput; Đavolskoto Grlo, Jagodinske, Vieva i drugih.
Istočni Rodopi
Istočni Rodopi su niži dio masiva, napučeniji su ali lošije prometno povezani, zauzimaju oko 34% teritorija masiva u Bugarskoj. Velika umjetna jezera; Kardžali i Studen Kladenec nalaze se u Istočnim Rodopima. Istočni Rodopi imju puno termalnih izvora poput onih oko mjesta Džebel. Najveća naselja u masivu su Haskovo i Kardžali, a manja su Momčilograd, Krumovgrad, Zlatograd i Kirkovo.
Južni Rodopi
Južni Rodopi dio su masiva koji se nalazi u Grčkoj i upravno spadaju u Grčku prefekturu Rodopi.
Gospodarstvo
Stočarstvo, drvna industrija i uzgoj duhana su najvažnije privredne djelatnosti.
Rodopi imaju dobro razvijenu industriju, najrazvijenija je rudarska, u masivu ima oko 80 rudnika olova i cinka, za te se rezerve, drži da su među najvećima u Europi. Oblast Kadžalija bogata je nemetalima i zlatom. Sjedišta tekstilne industrije nalaze se u Zlatogradu, Smoljanu, Madanu, Lakiju. Prerada drva nalazi se većinom u zapadnom dijelu masiva. U masivu Rodopa nalazi se najveći broj hidrocentrala: Batak, Peštera, Aleko, Studen Kladenec, Kardžali, Vača i druge.
U novije vrijeme turizam postaje sve značajnija privredna grana, zimski centri Pamporovo i Čepelare postaju sve posjećeniji, a jezera sve posjećenija ljeti. Krške jame uz grčku granicu; Jagodinska jama, Ulovica, Đavolje ždrijelo, Snežanka vrlo su posjećene od speleologa.
Literatura
- Asdracha, Catherine, La région des Rhodopes aux XIIIe et XIVe siècles: étude de géographie historique, Athen: Verlag der Byzantinisch-Neugriechischen Jahrbücher, 1976, Pp. 294.
Vanjske poveznice
Opaske
- ↑ Rilsko-Rodopski masiv se također zove kojiput isto Rodopi, ili Rodopske planine