| Gospodarstvo Tanzanije | ||
|---|---|---|
| ||
| Tanzanijska središnja banka. | ||
| Valuta | Tanzanijski šiling | |
| Fiskalna godina | Od 1. srpnja do 30. lipnja [1] | |
| Gospodarske organizacije | WTO, Afrička unija | |
| Statistika | ||
| BDP (PPP) | 73,5 milijardi USD (2012.) [1] (85.[1]) | |
| BDP rast | 6,5 % (2012. proc.) [1] | |
| BDP per capita | 1.700 USD (2012. proc.) [1] | |
| BDP po sektoru | poljoprivreda (27,1 %), industrija (24,1 %), usluge (48,7 %) (2011. proc.)[1] | |
| Inflacija (IPC) | 15,3 % (2012. proc.) [1] | |
| Stopa siromaštva | 36 % (2002. proc.) [1] | |
| Radna snaga | 24,77 milijuna (2012. proc.) [1] | |
| Radna snaga prem zanimanju | poljoprivreda (80%), industrija i usluge (20%) (2010. proc.)[1] | |
| Nezaposlenost | podaci nepoznati | |
| Glavna industrija | poljoprivredna proizvodnja (šećer, hmelj i duhan), rudarstvo (dijamanti, zlato i željezo), rafiniranje nafte, sol, obuća, odjeća, drvni proizvodi, gnojivo [1] | |
| Trgovina | ||
| Izvoz | 5,031 milijardi USD (2012. proc.) [1] | |
| Izvozna dobra | zlato, kava, indijski oraščić, pamuk [1] | |
| Glavni izvozni partneri | Kina (14,3%), Japan (7,8%), Indija (7,8%), Njemačka (6,7%), UAE (4,5%) (2011. proc.) [1] | |
| Uvoz | 9,724 milijardi USD (2012. proc.) [1] | |
| Uvozna dobra | potrošačka dobra, strojevi i transportna oprema, sirova nafta, industrijske sirovine [1] | |
| Glavni uvozni partneri | Indija (18,8%), Kina (17,4%), JAR (6%), Kenija (5,9%), UAE (4,7%) (2011. proc.) [1] | |
| Javne financije | ||
| Javni dug | 11,18 milijardi USD (2012. proc.) [1] | |
| Prihodi | 6,075 milijardi USD | |
| Rashodi | 7,67 milijardi USD (2012. proc.) [1] | |
| Ekonomska pomoć | ||
| Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima | ||
Gospodarstvo Tanzanije uglavnom je tipično za zemlje u razvoju: uglavnom se temelji na poljoprivredi (šećer, kava, cigarete, pivovare, sisal) i rudarstvu (dijamanti, zlato, željezo). Industrijska baza slabašna je i nekonkurentna. Turizam je značajan i rastući izvor prihoda.
Tanzanijski šiling je službena valuta u Tanzaniji. Uveden je 1966. godine.
Najviše se izvozi u Kinu, Indiju i Europsku Uniju. Tanzanija je pri stjecanju neovisnosti imala 40 000 km cesta i 2 340 km željeznica. Potkraj kolonijalnoga doba u Tanganjiki se proizvodilo 80% cjelokupne istočnoafričke produkcije sisala, a Britanska Istočna Afrika je s 250 000 t godišnje bila najveći proizvođač ove sirovine, čineći oko 50 % ukupne svjetske proizvodnje.[2]
Na obalama Tanzanije bila je razvijena gospodarska aktivnost kroz stoljeća. U prošlosti je postojala trgovina zlatom, bjelokošću i robovima te se preklapala afrička, arapska i indijska kultura. Dolaskom Europljana, nakon otkrića Vasca de Game u 15. stoljeću, došlo je do izvoza klinčića. On je i danas vrlo bitan za gospodarstvo na Zanzibaru. Pripadnost njemačkom i britanskom kolonijalnom carstvu, nije puno utjecalo na gospodarski razvoj. Nakon stjecanja neovisnosti 1964., Tanzanija se okrenula "afričkom socijalizmu", maoizmu i planskoj ekonomiji, što se pokazalo lošim. Od sredine 1980.-ih, Tanzanija se postupno vraća na regionalnu ekonomsku scenu. Liberalizacija tržišta krajem 20. i početkom 21. stoljeća, omogućila je priljev stranih investicija u svim sektorima gospodarstva i gospodarski rast.
