Splitsko-dalmatinska županija

Splitsko-dalmatinska županija
Zastava	Pogreška pri izradbi sličice:
Zastava	Grb
Karta
Opći podaci
Država	Datoteka:Flag of Croatia.svg Hrvatska
Sjedište županije	Split
Površina	4.540 km2
Broj stanovnika (2011.)	454.798 stanovnika
Gustoća stanovništva	100,18 stan./km2
Broj gradova	16
Broj općina	39
Broj naselja	368
ISO 3166-2:HR	HR-17
Pozivni broj	+385 (0)21
Župan	Blaženko Boban (HDZ)
Dan županije	30. rujna (sv. Jeronim)
Službene stranice	https://www.dalmacija.hr/
Datoteka:Nuvola Croatian flag.svg Portal Hrvatske

Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Prostorno je najveća hrvatska županija, ukupne površine 14.045 km² od čega 4.572 km² otpada na kopno. Godine 2011. je imala 454.798 stanovnika.

Zemljopis

Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te otoke. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.

Županiju s ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađena autocesta Split-Zadar-Karlovac-Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodna zračna luka Split-Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti, a postoji i manja međunarodna zračna luka na otoku Braču, te letjelišta u Sinju i na otoku Hvaru.

Klima

Uglavnom prevladava sredozemna klima, u Zagori izmijenjena sredozemna, a višim predjelima sredozemna s utjecajima kontinentalne i planinske te planinska klima.

Povijest

Prvi saziv županijske skupštine Splitsko-dalmatinske konstituiran je 14. travnja 1993. godine i taj dan se slavi kao - Dan županije.

Stanovništvo

Datoteka:Split-Dalmatia County Population Pyramid Census 2011 HRV.png

Dobno-spolna piramida Splitsko-dalmatinske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Prema popisu stanovništva iz 2011. županija je imala 454.798 stanovnika (10.5 % ukupnog stanovništva Hrvatske - druga najnaseljenija županija nakon grada Zagreba) s prosječnom gustoćom naseljenosti od 100 stanovnika/km².

Etnički sastav: Hrvati 96.3 %, Srbi 1.2 %, Albanci 0.2 %, Bošnjaci 0.2 %, Slovenci 0.2 % i drugi.

Gradovi na kopnu po stanovništvu: ^{[nedostaje izvor]}

Split (178.192)
Kaštela (38.474)
Sinj (24.826)
Solin (23.965)
Omiš (14.936)
Makarska (13.834)
Trogir (13.192)
Imotski (10.764)
Vrgorac (6.572)

Naselja na otocima su manja zbog velikog iseljavanja, ali imaju urbani karakter. Među njima su Supetar (4.074) na Braču, Hvar (4.251) i Stari Grad (2.781) na Hvaru i Vis (1.934) i Komiža (1,526) na Visu.

Administrativna podjela

Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.

Gradovi	Općine
Datoteka:Split-Dalmatia County OpenStreetMap.svg link= alt= link= alt= link= alt= link= alt= link= alt= link= alt= link= alt= link= alt= link= alt= link= alt= link= alt= link= alt= link= alt= link= alt= link= alt= link= alt= link= alt= Vrlika link= alt= Baška Voda link= alt= Bol link= alt= Brela link= alt= Cista Provo link= alt= Dicmo link= alt= Dugi Rat link= alt= Dugopolje link= alt= Gradac link= alt= Hrvace link= alt= Jelsa link= alt= Klis link= alt= Lećevica link= alt= Lokvičići link= alt= Lovreć link= alt= Marina link= alt= Milna link= alt= Muć link= alt= Nerežišća link= alt= Okrug link= alt= Otok link= alt= Podbablje link= alt= Podstrana link= alt= Podgora link= alt= Postira link= alt= Prgomet link= alt= Primorski Dolac link= alt= Proložac link= alt= Pučišća link= alt= Runovići link= alt= Seget link= alt= Selca link= alt= Sućuraj link= alt= Sutivan link= alt= Šestanovac link= alt= Šolta link= alt= Tučepi link= alt= Zadvarje link= alt= Zagvozd link= alt= Zmijavci Razmještaj gradskih (Datoteka:Red pog.svg) i općinskih središta (Datoteka:Blue pog.svg) na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije
Grad Hvar Grad Imotski Grad Kaštela Grad Komiža Grad Makarska Grad Omiš Grad Sinj Grad Solin Grad Split Grad Stari Grad Grad Supetar Grad Trilj Grad Trogir Grad Vis Grad Vrgorac Grad Vrlika	Općina Baška Voda Općina Bol Općina Brela Općina Cista Provo Općina Dicmo (sjedište Kraj) Općina Dugi Rat Općina Dugopolje Općina Gradac Općina Hrvace Općina Jelsa Općina Klis Općina Lećevica Općina Lokvičići Općina Lovreć Općina Marina Općina Milna Općina Muć Općina Nerežišća Općina Okrug (sjedište Okrug Gornji) Općina Otok	Općina Podbablje (sjedište Drum) Općina Podgora Općina Podstrana Općina Postira Općina Prgomet Općina Primorski Dolac Općina Proložac Općina Pučišća Općina Runovići Općina Seget (sjedište Seget Donji) Općina Selca Općina Sućuraj Općina Sutivan Općina Šestanovac Općina Šolta (sjedište Grohote) Općina Tučepi Općina Zadvarje Općina Zagvozd Općina Zmijavci

Županijska uprava

Župan - dužnost župana obnaša Blaženko Boban koji je na lokalnim izborima 4. lipnja 2017. godine osvojio 54,19 % glasova birača kao kandidat liste HDZ.^[3]
Županijska skupština je predstavničko tijelo građana koja donosi akte u okviru prava i dužnosti županije kao jedinice regionalne samouprave. Županijska skupština splitsko-dalmatinska ima 51 predstavnika. Od 17. lipnja 2009. godine dužnost predsjednika obnaša Petroslav Sapunar (Hrvatska građanska stranka). Rezultati izbora za županijsku skupštinu:

Stranka	Postotak glasova	Broj zastupnika
HDZ, HSS	38,28%	22
Most	17,03%	10
SDP, HNS	14,48%	8
HGS	12,02%	7

Gospodarstvo

Najvažnija gospodarska djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju. Uzgajaju se ponajviše masline, Sinj je poznat po kupusu, Makarska po maslinama, Imotski po grožđu i smokvama, a Vrgorac po jagodama.

Od rudarstva su najvažniji bili još u starom vijeku vađenje kamena i u novom dobu tupine. Od 1905. potražnja za laporom je toliko narasla da ga se je u Dalmaciji počelo vaditi samo za izvoz. Od industrija su u prošlosti su važnu ulogu imali brodogradnja i proizvodnja i prerada cementa. Na području Splita i okolice djelovalo je mnoštvo tupinoloma: u Splitu (Sv. Mande, Škrape, Gripe, Turska kula, Pijat i Manuš), Stobreču (Kamen, Klanci, Strožanac, Orišac, Gornja i Donja kava), okolici Vranjica i omiškoj Rogoznici (Brzet, Ravnice). Većina tvornica je podignuta za doba austrijske vlasti. U doba Kraljevine Jugoslavije podignute su dvije (Vranjic i Brzet) te jedna u doba socijalističke Jugoslavije (Meterize).^[4] Tijekom Prvoga svjetskog rata stala je proizvodnja u dalmatinskim cementarama, osim u Majdanskoj u kojoj je uvedena vojna uprava.^[5]^:42. Punionice izvorske vode imaju rastuću ulogu u 21. stoljeću.

Kultura

U županiji se održavaju razne županijske smotre kulturnog amaterizma.^[6]

Znamenitosti

Dioklecijanova palača, rimska carska palača iz 4. stoljeća. Na popisu UNESCO-a od 1979.
Trogir, srednjovjekovna romanička i gotička gradska jezgra. Na popisu UNESCO-a.
Solin, ostaci antičke Salone.
Modra špilja, Biševo.
Crveno jezero, kod Imotskog.
Park prirode Biokovo.
tvrđava Klis
Sinjska alka
Hvar, stara gradska jezgra.

Župani

Nadan Vidošević (1993. – 1994.)
Kruno Peronja (1994. – 1997.)
Branimir Lukšić (1997. – 2003.)
Kruno Peronja (2003. – 2005.) (drugi put)
Ante Sanader (2005. – 2013.) (dva mandata)
Zlatko Ževrnja (2013. – 2017.)
Blaženko Boban (2017. –)

Izvori

↑ Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr
↑ Više o Županu, dalmacija.hr, pristupljeno 14. siječnja 2019.
↑ www.izbori.hr, pristupljeno 5. kolovoza 2018.
↑ Diana Magdić: Cementna industrija je gušila i razvijala Dalmaciju . Pogledaj.to. 4 veljače 2015. Arhivirano 10. prosinca 2025. Pristupljeno 10. prosinca 2025.
↑ Dujmo Žižić, Katja Marasović: Tvornica cementa i tvorničko naselje u Ravnicama pokraj Omiša . Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, Vol. 22 No. 1(47), 2014.
↑ Županijske smotre kulturnog amaterizma. Savez Kulturno-umjetničkih društava Županije splitsko-dalmatinske. Pristupljeno 19. listopada 2025. 0

Vanjske poveznice

Službene stranice Splitsko-dalmatinske županije

Datoteka:Flag of Croatia.svg

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.

[1] Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr

[2] Više o Županu, dalmacija.hr, pristupljeno 14. siječnja 2019.

[3] www.izbori.hr, pristupljeno 5. kolovoza 2018.

[4] Diana Magdić: Cementna industrija je gušila i razvijala Dalmaciju . Pogledaj.to. 4 veljače 2015. Arhivirano 10. prosinca 2025. Pristupljeno 10. prosinca 2025.

[prostor-5] Dujmo Žižić, Katja Marasović: Tvornica cementa i tvorničko naselje u Ravnicama pokraj Omiša . Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, Vol. 22 No. 1(47), 2014.

[6] Županijske smotre kulturnog amaterizma. Savez Kulturno-umjetničkih društava Županije splitsko-dalmatinske. Pristupljeno 19. listopada 2025. 0

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]