Ovo je glavno značenje pojma Kozjak. Za druga značenja pogledajte Kozjak (razdvojba).| Kozjak | |
|---|---|
 | |
| Visina | Veli vrj 779 m |
| Država / pokrajina |  Hrvatska Splitsko-dalmatinska županija
|
| Dio gorja | Dinaridi |
| Koordinate | 43°34′37″N 16°23′27″E / 43.57686676°N 16.39095934°E |
| Planinarski domovi | Planinarski dom Putalj (460 m) Planinarski dom Malačka (477 m) Planinarska kuća Pod Koludrom (325 m) Planinarska kuća Česmina (499 m) Planinarsko sklonište Orlovo gnijezdo (598 m) |
| Najbliži gradovi | Split, Kaštela, Trogir |
| Ostali vrhovi | Biranj (631 m) Sv. Jure (676 m) |
  Kozjak | |
Kozjak je brdo koje sa sjeverne strane okružuje grad Kaštela. Njegova je južna padina vrlo strma i klisurasta, a sjeverni kameniti obronci postupno prelaze u valovitu visoravan Zagore. To je u hrvatskom planinarstvu najpoznatije popularno značenje naziva Kozjak, za razliku od manje poznatog, ali znatno višega Velikog Kozjaka iznad Kijeva u Zagori, 1207 m.
Planina Kozjak se 16 km proteže od Kliškog lanca na istoku, što Kozjak dijeli od Mosora i dalje u zapadnom smjeru sve do prijevoja Malačke,[1] a dalje ka zapadu nastavlja gorski niz brdo Opor.[2]
Ime
Ime Kozjak vjerojatno je prijevod grčkog imena planine za što utemeljenost pronalazimo u obližnjem Trogiru, čije starogrčko ime Tragurion potječe od tragos = koza.[3]
Vrhovi
Najupečatljiviji dio Kozjaka je južna stijena (16 km), Greda od Kozjaka, koja je ujedno najduža u Hrvatskoj, mada razmjerno male visine (50 – 250 m).[4][5][2]
Najviši vrh ovog primorskog Kozjaka je Veli vrj (779 m) [6] na istoku grebena iznad Kaštel Gomilice. U starijoj literaturi [7] se navode i imena za vrh: Sv. Luka ili Kozjak. Na zapadnom dijelu grebena je poznat Planinarski dom Malačka uz istoimeno sedlo, 466 m.[6] Sveti Ivan Biranj (631 m) najviši je vrh zapadnog dijela Kozjaka. Malo zapadnije od vrha nalazi se kapela sv. Ivana koji se slavi kao zaštitnik Kaštel Lukšića.[8]
S južne strane Kozjaka prevladava mediteranska flora, dok na sjevernim obroncima submediteranska flora. Cijeli Kozjak je isprepleten dobro označenim planinarskim stazama,[9] a ima i četiri planinarska doma.[10][11]
Greda
Kozjakova Greda je najveća stijena u Hrvatskoj. Izdužena je i masivna. Proteže se od amfiteatra Nugala pa na istok do Bilih pećina. Nema neke izrazite izbočine koja bi predstavljala pravi vrh. Stijena preko grebena prelazi u kozjačku visoravan. Planinarima je omiljena te su ovdje jedni od najljepših i najtežih penjačkih smjerova na Kozjaku. Polovicom stijene skoro vodoravno proteže se prostrana gredina do koje se može pristupiti iz amfiteatra Nugla ili s markirane staze koja vodi na Bile pećine. Iznad gredine stijena je ispostavljena te djelimice glatka. Ispod Grede su tupinolomi Sv. Juraj i Sv. Kajo.[12]
Galerija
-
Pogled s Kozjaka -
Crkvica sv. Nikole na jednom od vrhova -
Cesta na Kozjak -
Kozjak iznad Kaštela -
Greda. Ispod tupinolom Sv. Juraj. Uz obalu: Kaštel Sućurac, pogoni Dalmacijacementa i Sv. Kajo.
.jpg)
Izvori
- ↑ HPD "Ante Bedalov" Kozjak
- ↑ 2,0 2,1 M.B.: Kozjak, Opor i Trečanica – Sveta brda Kaštela Portal Grada Kaštela. 12. ožujka 2010. Pristupljeno 9. srpnja 2020.
- ↑ O planini - Hrvatsko planinarsko društvo Kozjak
- ↑ Upoznajmo bisere Dalmacije Kozjak, planina s dva lica > Slobodna Dalmacija > Hrvatska
- ↑ HPD Malačka :: O Kozjaku
- ↑ 6,0 6,1 Alan Čaplar: "Planinarski vodič po Hrvatskoj", Mozaik knjiga, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-14-0856-1, str. 533 - 536
- ↑ Željko Poljak: "Planine Hrvatske", Planinarski savez Hrvatske, Zagreb, 1974., str. 491
- ↑ Kozjak – vrh Biranj - Hrvatski vrhovi - Hrvatski planinarski savez
- ↑ Plave gore ™ | Kozjak | Koludar i Debelić
- ↑ Sućurački portal :: Planina Kozjak
- ↑ Kozjak - Portal grada Kaštela
- ↑ (): Greda (Crvena barijera) Plave gore. Pristupljeno 9. srpnja 2020.
Vanjske poveznice
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Kozjak |