Toggle menu
242,8 tis.
110
18
646,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Splitsko-dalmatinska županija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Splitsko-dalmatinska županija
Zastava Grb
Zastava Grb
Karta

Error: slika ne postoji ili je krivog tipa

Opći podaci
Država Pogreška pri izradbi sličice: Hrvatska
Sjedište županije Split
Površina 4.540 km2
Broj stanovnika (2011.) 454.798 stanovnika[1]
Gustoća stanovništva 100,18 stan./km2
Broj gradova 16
Broj općina 39
Broj naselja 368
ISO 3166-2:HR HR-17
Pozivni broj +385 (0)21
Župan Blaženko Boban (HDZ)[2]
Dan županije 30. rujna (sv. Jeronim)
Službene stranice https://www.dalmacija.hr/
Portal Hrvatske

Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Prostorno je najveća hrvatska županija, ukupne površine 14.045 km2 od čega 4.572 km2 otpada na kopno. Godine 2011. je imala 454.798 stanovnika.

Zemljopis

Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te otoke. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.

Županiju s ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađena autocesta Split-Zadar-Karlovac-Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodna zračna luka Split-Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti, a postoji i manja međunarodna zračna luka na otoku Braču, te letjelišta u Sinju i na otoku Hvaru.

Klima

Uglavnom prevladava sredozemna klima, u Zagori izmijenjena sredozemna, a višim predjelima sredozemna s utjecajima kontinentalne i planinske te planinska klima.

Povijest

Prvi saziv županijske skupštine Splitsko-dalmatinske konstituiran je 14. travnja 1993. godine i taj dan se slavi kao - Dan županije.

Stanovništvo

Datoteka:Split-Dalmatia County Population Pyramid Census 2011 HRV.png
Dobno-spolna piramida Splitsko-dalmatinske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Prema popisu stanovništva iz 2011. županija je imala 454.798 stanovnika (10.5 % ukupnog stanovništva Hrvatske - druga najnaseljenija županija nakon grada Zagreba) s prosječnom gustoćom naseljenosti od 100 stanovnika/km2.

Etnički sastav: Hrvati 96.3 %, Srbi 1.2 %, Albanci 0.2 %, Bošnjaci 0.2 %, Slovenci 0.2 % i drugi.

Gradovi na kopnu po stanovništvu
[nedostaje izvor]
  1. Split (178.192)
  2. Kaštela (38.474)
  3. Sinj (24.826)
  4. Solin (23.965)
  5. Omiš (14.936)
  6. Makarska (13.834)
  7. Trogir (13.192)
  8. Imotski (10.764)
  9. Vrgorac (6.572)

Naselja na otocima su manja zbog velikog iseljavanja, ali imaju urbani karakter. Među njima su Supetar (4.074) na Braču, Hvar (4.251) i Stari Grad (2.781) na Hvaru i Vis (1.934) i Komiža (1,526) na Visu.

Administrativna podjela

Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.

Datoteka:Split-Dalmatia County OpenStreetMap.svg
Baška Voda
Cista Provo
Dugi Rat
Dugopolje
Lećevica
Lokvičići
Lovreć
Nerežišća
Podbablje
Podstrana
Podgora
Postira
Prgomet
Primorski Dolac
Proložac
Pučišća
Runovići
Sućuraj
Sutivan
Šestanovac
Tučepi
Zadvarje
Zagvozd
Zmijavci
Razmještaj gradskih (Datoteka:Red pog.svg) i općinskih središta (Datoteka:Blue pog.svg) na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije
Gradovi Općine

Županijska uprava

  • Župan - dužnost župana obnaša Blaženko Boban koji je na lokalnim izborima 4. lipnja 2017. godine osvojio 54,19 % glasova birača kao kandidat liste HDZ.[3]
  • Županijska skupština je predstavničko tijelo građana koja donosi akte u okviru prava i dužnosti županije kao jedinice regionalne samouprave. Županijska skupština splitsko-dalmatinska ima 51 predstavnika. Od 17. lipnja 2009. godine dužnost predsjednika obnaša Petroslav Sapunar (Hrvatska građanska stranka). Rezultati izbora za županijsku skupštinu:
Stranka Postotak glasova Broj zastupnika
HDZ, HSS 38,28% 22
Most 17,03% 10
SDP, HNS 14,48% 8
HGS 12,02% 7

Gospodarstvo

Najvažnija gospodarska djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju. Uzgajaju se ponajviše masline, Sinj je poznat po kupusu, Makarska po maslinama, Imotski po grožđu i smokvama, a Vrgorac po jagodama.

Kultura

U županiji se održavaju razne županijske smotre kulturnog amaterizma.[4]

Znamenitosti

Župani

Izvori

  1. Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr
  2. Više o Županu, dalmacija.hr, pristupljeno 14. siječnja 2019.
  3. www.izbori.hr, pristupljeno 5. kolovoza 2018.
  4. Županijske smotre kulturnog amaterizma. Savez Kulturno-umjetničkih društava Županije splitsko-dalmatinske. Pristupljeno 19. listopada 2025. 0

Vanjske poveznice

Pogreška pri izradbi sličice: Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.