Pod prošekom se podrazumijevaju dalmatinska desertna vina koja po sorti vinove loze i načinu proizvodnje mogu biti veoma različita. Njihova boja, miris bouquet (buke), kao i ukupna kvaliteta međusobno se razlikuju.
U vrijeme SR Hrvatske velike vinarije iz Šibenika i Splita pokušavale su plasirati vinske sorte i na europsko tržište. Jedno od vodećih vina iz tog razdoblja je "Dioklecijan" koji je najviše zbog svoje povoljne cijene ostvario određenu popularnost u inozemstvu. Po kvaliteti se "Dioklecijan" nije mogao mjeriti s vodećim markama svjetskih vina. U međuvremenu se kvaliteta ovoga vina popravila, iako se i dalje ne može ubrojiti u izvrsna svjetska vina.
Proizvodnja i karakteristike
"Prošek je slatko vino koje se, teoretski, dobiva prosušivanjem grožđa, uglavnom od autohtonih dalmatinskih sorti. U stvarnosti, većina se prošeka proizvodi ukuhavanjem mošta.", Davor Butković za Jutarnji list[1]
Dobri prošeci proizvode se i njeguju metodom passito. Prezreli materijal pažljivo se skupi te na slamnatim podlogama ili plastičnim folijama suši oko jednoga tjedna. Gubitkom tekućine povećava se udio šećera. Kod kvalitetnijih proizvoda tako se pripremljeno grožđe prebacuje u bačvu gdje se uz hlađenje ostavlja da vrije sve dok vrenje na dostignutih 15-16% vol. samo ne prestane.
Ta vina, i pored maksimalne razgradnje šećera tijekom vrenja, na kraju i dalje sadrže više od 120 grama šećera po litri. U slabije rodnim godinama u postupku vrenja se razgradi sveukupan šećer; da bi se proizveo solidan prošek, vrenje se skraćuje ili mu se dodaje određena količina voćnoga sirupa. Sastav osnovnih vina veoma je različit. Najčešće i najdominantnije sorte su bogdanuša, maraština i vugava, kojima se dodaju manje količine, često samo lokalno poznatih sorti. Na Hvaru se proizvodi, portugalskim likerskim vinima (porto) slična, sorta prošeka po imenu plavac mali.
.jpg)
Vina s velikim udjelom bogdanuše imaju osvježavajući ostatak kiseline te pored težine i slatkoće djeluju lagano i živo. Na osnovu vugave napravljeni prošeci podsjećaju često na slatki šeri. Najbolji prošeci napravljeni su od malog plavca kao i cuvée bogdanuše i vugave.
Prepreke s imenom
U hrvatskim medijima objavljena je vijest da se ulaskom u Europsku uniju, odnosno od 1. srpnja 2013. godine, naziv "prošek" više neće moći koristiti, pa čak ni do iskorištenja zaliha. Smatralo se da Europska komisija misli da bi korištenje tradicionalnog izraza "prošek" dovelo do visokog rizika zbunjivanja potrošača, jer takav naziv fonetski podsjeća na zaštićenu oznaku izvornosti "Prosecco", koja je zaštićena od Italije i već postoji u Europskoj uniji.[2] Nedugo nakon toga se otkrilo da je Ministarstvo poljoprivrede krivo protumačilo odredbe te da se ime "prošek" i dalje smije koristiti i nakon ulaska Hrvatske u Europsku Uniju.[3]
Prošek i Prosecco
Prošek je desertno (specijalno) kvalitetno ili vrhunsko vino s kontroliranim podrijetlom iz primorske Hrvatske.[4] Prošek je najbliže talijanskom vinu santoo koje se pretežno pije u Toscani.[5]
Prosecco je suho pjenušavo vino koje dolazi iz Italije iz gradova Valdobbiadene i Conegliano, iz regije Veneto. Prosecco je također naziv za aromatičnu sortu grožđa od koje se proizvodi istoimeni pjenušac. Sorta se još naziva i glero. Prosecco se najčešće proizvodi kao frizzante vino, što znači da je blago pjenušavo. Rjeđe se proizvodi kao je spumante vino, što označava izrazito pjenušavo vino te izrazito rijetko se proizvodi kao mirno vino.[4][5] Ima jako mali postotak alkohola, 11 - 12 %. Prosecco također nije šampanjac, koji pak dolazi iz Francuske. Većina prosecca se proizvodi Charmat metodom, a ne klasičnom metodom ili metodom u boci kako se proizvode šampanjci.[4]
Ostalo
- "Pelješki vinogradar" proizvodi ovo vino pod nazivom Prošper.
Literatura
- Stephen Brook: Liquid Gold: Dessert Wines of the World. Constable 1987. ISBN 978-0-09-466920-8
- Horst Dippel (Hrsg.): Das Weinlexikon. Fischer-Taschenbuch-Verl., Frankfurt am Main 1989, ISBN 3-596-24501-X
Unutarnje poveznice
Vanjske poveznice
Izvori
- ↑ https://www.jutarnji.hr/vijesti/jedno-od-najboljih-hrvatskih-desertnih-vina-2209944
- ↑ Europska unija stavila prošek izvan zakona!
- ↑ Slučaj prošek: Kako je nestao dokument koji je izazvao veliku uzbunu Preuzeto 6. travnja 2013.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 https://www.wish.hr/italija-i-njen-pjenusavi-ljepotan-prosecco/
- ↑ 5,0 5,1 http://she.hr/prosecco-ili-prosek-naucimo-razliku/
- ↑ http://feravino.hr/proizvod/pjenusavo-vino-grasecco-extra-brut/
- ↑ https://www.vivino.com/grazzano-hugo/w/1784421?year=U.V.
