Toggle menu
309,3 tis.
57
18
528,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Doslađivanje vina

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Doslađivanje vina je tehnološki proces kojim se povećava slatkost vina. Njime se povećavanje sadržaja šećera u vinu dodavanjem mošta, koncentriranog mošta ili rektificiranog koncentriranog mošta. Prirodna alkoholna jakost vina predstavlja ukupnu alkoholnu jakost u volumnim % u proizvodu prije procesa pojačavanja ili doslađivanja.[1] U Hrvatskoj Pravilnik o proizvodnji vina, članak 17. Doslađivanje regulira taj zahvat. Smije se doslađivati stolno vino i stolno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom samo:[1]

  • moštom koji ima do najviše istu ukupnu volumnu alko­holnu jakost kao i predmetno vino, ako je masulj, mošt, mošt u vrenju, mlado vino u vrenju i samo stolno vino ili stolno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom prošlo neki od postupaka pojačavanja;[1]
  • koncentriranim ili rektificiranim koncentriranim moštom ako masulj, mošt, mošt u vrenju, mlado vino u vrenju i samo stolno vino ili stolno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom nisu prošli neki od postupaka pojačavanja, pri čemu se ukupna volumna alkoholna jakost može povećati najviše za 2 vol.%.[1]
  • Ne smije se doslađivati uvozna vina namijenjenih po­trošnji na području Republike Hrvatske.[1]

Članak 22. Dokiseljavanje, otkiseljavanje i doslađivanje regulira uvjete i granice dokiseljavanja i otkiseljavanja kvalitetnih vina. Kvalitetna vina smije se dosladiti ako u njihovoj proizvodnji prethodno nije primijenjen niti jedan postupak poja­čavanja. Smije ih se dosladiti dodavanjem šećera (suhi postupak), mošta, koncentriranog mošta, rektificiranog koncentriranog mošta, a koji potječu iz iste vinogradarske pod­regije kao i predmetno vino, s time da prirodna se volumna alkoholna jakost smije povećati najviše za 2 vol.%. Članak 23. određuje da se postupak doslađivanja provodi temeljem rješenja Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo. Članak 26. zabranjuje doslađivanje vrhunskih vina, članak 31. zabranjuje doslađivanje kupaže i njenih sastojaka. Prema članku 33., dodavanje tiražnog i ekspedicionog likera ne smatra se doslađivanjem. Članak 42. određuje proizvode koje proizvođači aromatiziranih vina smiju rabiti za doslađivanje aromatiziranih vina. Smije biti jedan ili više doslađivača: saharoza, šećerni sirup, fruktoza, glukozni sirup, dekstroza, invertni šećer, karamelizirani šećer, koncentirani mošt, rektificirani koncentrirani mošt, med i drugi prirodni ugljikohidrati.[1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Narodne novine Pravilnik o proizvodnji vina, 2/2005., 4. siječnja 2005., (pristupljeno 5. prosinca 2017.)
Sadržaj