Limunska kiselina, C6H8O7, trobazična je organska kiselina, prisutna u mnogim vrstama voća (u limunovom soku 5–6%). Spada u grupu hidrokarbonskih kiselina.
Bijela je kristalna tvar kisela okusa, lako topljiva u vodi. Industrijski se dobiva iz limuna (u južnoj Italiji i Kaliforniji) ili iz šećera fermentacijom pomoću plijesni Aspergillus niger. Upotrebljava se u proizvodnji bezalkoholnih napitaka i u medicini. Njezine soli su citrati. Normalan je sastojak ljudske krvi i urina (mokraće). Koristi se u proizvodnji pjenušavih tableta i vitaminskih napitaka (npr. sastojak je Cedevite), voćnih sokova, smrznutog voća itd... Uzorci krvi i tkiva čuvaju se u otopinama limunske kiseline.
U vinarstvu se ponekad ubraja u nehlapljive kiseline. Poželjna u vinu, do određene granice. Prelazak dopustivog praga hlapljivih kiselina javlja se ako se vino dobilo od nezrelog grožđa, vino se onda mora ponekad otkiseliti. [1]
Kao međuproizvod ciklusa limunske kiseline javlja se jantarna kiselina. [2]
Izvori
- ↑ Prvi hrvatski vinogradarski portal Nenad Bižić: Pretok i bistrenje vina (pristupljeno 1. studenoga 2015.)
- ↑ E-brojevi jantarna kiselina (pristupljeno 2. studenoga 2015.)
Nedovršeni članak Limunska kiselina koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| |||||||||||