Brela
Ovo je članak o općini Brela. Za naselje u sastavu općine pogledajte članak Brela (naselje).| Brela | |
|---|---|
  Brela Brela na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija |  Splitsko-dalmatinska
|
| Načelnik općine | Stipe Ursić (HDZ) |
| Naselja u sastavu općine | Brela, Gornja Brela |
| Površina | 27,00 km2 |
| Stanovništvo (2011.) | 1.703 |
| Poštanski broj | 21322 |
 Prirodni fenomen Kamen Brela, prepoznatljivi simbol mjesta
| |
 Brela Brela na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije | |
Brela su općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Poznato su ime u svjetskim turističkim krugovima, zahvaljujući svojim prirodnim ljepotama i gotovo stogodišnjoj turističkoj tradiciji.
Općinska naselja
U sastavu općine su dva naselja, Brela i Gornja Brela.
Zemljopis
Općina Brela nalazi se na krajnjem zapadu Makarskog primorja. Od Splita je udaljena 45 km, a od Makarske 15 km.
Naselje Brela, ranije poznato kao Donja Brela, smjestilo se podno planine Biokovo, u duljini od 7 km uzduž državne ceste D8 - Jadranske magistrale, od Vrulje u općini Zadvarje na zapadu do općine Baška Voda na jugoistoku. Sastoji se od nekoliko zaselaka s obje strane magistrale, od kojih su najveći Soline i Donje selo.
Naselje Gornja Brela (Brela Gornja) nalazi se u Zabiokovlju, na putu od mora prema Zadvarju i Šestanovcu. Naselje obuhvaća 20 km2 zabiokovskog prostora u sastavu Parka prirode Biokovo, s obiljem krških fenomena, biljnim endemima i bogatom florom i faunom te sakralnim i ruralnim graditeljstvom. Od općinskog su središta Gornja Brela udaljena 7 km, koliko i od ulaza na Autocestu A1 u općini Šestanovac.
Breljanska plaža Punta rata je 2004. svrstana među najljepše plaže svijeta u izboru časopisa Forbes.[1] Dobitnice su brojnih domaćih i inozemnih nagrada. Također, američki portal The Huffington Post (od travnja 2017 kao HuffPost) je 2014. godine proglasio Brela destinacijom iz snova.[2] U 2017. godini Europski parlament plažu Podrače u Brelima posebno je izdvojio po čistoći mora ocijenivši je izvanrednom i preporučili su je na svom Twitter profilu posjetiteljima iz cijelog svijeta.[3][4]
Povijest
Hrvatska se Brela prvi put spominju pod nazivom "Beroyllia" oko 950. godine i to na grčkom jeziku, u djelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta "O upravljanju carstvom", kao jedan od četiri utvrđena grada stare neretvanske kneževine Paganije.
Stanovnici Brela, u latiniziranom obliku "Brolanenses", spominju se 1315. u povelji, kojom hrvatski knez Juraj Šubić iz grada Klisa priznaje Breljanima, Rogožđanima, Svinišćanima i Kučićanima iste povlastice kao i ostalim pripadnicima tadašnje omiške komune.
.jpg)
U izvorima iz 15.-17. stoljeća, pisanim latinskim, talijanskim i turskim jezikom, naziv nam je predan u ovim oblicima: Bercla, Brehle,[5] Breglie, Brehlia, Brechlia, Brechglia te Brehgli.[6] Do 16. stoljeća u izvorima se Brela smatraju jedinstvenim selom. Godine 1571. razlikuju se "Breglie piccolo" i "Breglie grande", i to u odluci mletačkog dužda Alojzija I. Moceniga. Koncem 16. stoljeća strani izvori jasno razlikuju "Brehlia superior et inferior", a koncem 17. stoljeća javljaju se oblici "Brehgli Dolgni" i "Brehgli Gorgni", tj. Gornja Brela iza brda u zagorju i Donja Brela u primorju.
Don Nikola Ursić 1694. razlikuje Brela i Podbrejalje (Podbrehalje). Na temelju skematizma Splitsko-makarske biskupije iz 1862. godine, koji je pisan talijanskim jezikom, razlikuju se Gornja i Donja Brela.
Brela su samostalna općina od 1993. godine. Dotad su bila u sastavu općine Makarska.
Stanovništvo
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine općina Brela imala je 1.703 stanovnika,[7] raspoređenih u dva naselja:
- Brela - 1.575
- Gornja Brela - 128
Nacionalni sastav 2011.
- Hrvati - 1.664 (97,71%)
- Srbi - 13 (0,76%)
- Nijemci - 6 (0,35%)
- Bošnjaci - 5 (0,29%)
- Česi - 2
- Slovaci - 2
- Slovenci - 2
- Mađari - 1
- Makedonci - 1
- ostali - 3
- izjasnili se u smislu vjerske pripadnosti - 1
- ne izjašnjavaju se - 3
Uprava
Općinski načelnik je Stipe Ursić (HDZ), a zamjenik Viktor Puljak iz iste stranke. Predsjednik Općinskog vijeća je Berislav Filipović (HDZ).
Predsjednik peteročlanog Mjesnog odbora Gornja Brela je Ivan Tomaš iz redova Nezavisne liste mladih.
Gospodarstvo
.gif){kind=link}
Turizam je osnovna djelatnost većine Breljana. Mjesto ima veliki broj turističkih ležaja u privatnom i hotelskom smještaju. Stanovništvo se još bavi i ribarstvom, uzgojem vinove loze, maslina, a nekoć i višanja (Sokoluša - sorta breljanske višnje maraske).
Poznate osobe
- biskup Nikola Bijanković, makarski biskup i prosvjetitelj
- fra Aleksandar Ribičić, književnik, filozof i humanist
- don Ante Soljanić, breljanski župnik i prosvjetitelj
- Marina Sumić, hrvatska taekwondašica
- Boris Apsen, rusko-hrvatski matematičar
Izvori
- ↑ Forbes' Best Summer Beaches 2004. Napomena: na fotografiji nisu Brela!
- ↑ Miller, Lisa (16. kolovoza 2014.). "Brela Is The Secret European Beach Retreat You've Been Dreaming About". HuffPost Life,. https://www.huffpost.com/entry/brela-beach_n_5658877?guccounter=1 Pristupljeno 5. veljače 2020.
- ↑ "The EU has loads of great places to swim: check out our video for more details". European Parliament,. 28. srpnja 2017.. https://twitter.com/europarl_en/status/890852844667944960 Pristupljeno 5. veljače 2020.
- ↑ Demark, Nikolina (1. kolovoza 2017.). "Podrače Beach Gets a Nod from European Parliament". Total Croatia News,. https://www.total-croatia-news.com/travel/20865-podrace-beach-gets-a-nod-from-european-parliament Pristupljeno 5. veljače 2020.
- ↑ "Mihovil iz sela Brehle", Turski dokumenti, Arhiv franjevačkog samostana u Makarskoj
- ↑ "Brehgli Dolgni, Brehgli Gorgni...", V. Coronelli, Venezia, 1687.
- ↑ 1. STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU PO NASELJIMA, POPIS 2011.
Vanjske poveznice
- Službena stranica općine
- Turistička zajednica općine Brela
- Društvo "Brolanenses"
- Limena glazba Brela
| |||||||
| |||||||