Brela

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 84246 od 1. rujna 2021. u 02:44 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je članak o općini Brela. Za naselje u sastavu općine pogledajte članak Brela (naselje).
Brela
Brela na karti Hrvatska
Brela
Brela
Brela na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Flag of Split-Dalmatia County.svg Splitsko-dalmatinska
Načelnik općine Stipe Ursić (HDZ)
Naselja u sastavu općine Brela, Gornja Brela
Površina 27,00 km2
Stanovništvo (2011.) 1.703
Poštanski broj 21322
Kamen Brela 03.jpg
Prirodni fenomen Kamen Brela, prepoznatljivi simbol mjesta
Brela na karti Splitsko-dalmatinska županija
Brela
Brela
Brela na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije

Brela su općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Poznato su ime u svjetskim turističkim krugovima, zahvaljujući svojim prirodnim ljepotama i gotovo stogodišnjoj turističkoj tradiciji.

Općinska naselja

U sastavu općine su dva naselja, Brela i Gornja Brela.

Zemljopis

Općina Brela nalazi se na krajnjem zapadu Makarskog primorja. Od Splita je udaljena 45 km, a od Makarske 15 km.

Naselje Brela, ranije poznato kao Donja Brela, smjestilo se podno planine Biokovo, u duljini od 7 km uzduž državne ceste D8 - Jadranske magistrale, od Vrulje u općini Zadvarje na zapadu do općine Baška Voda na jugoistoku. Sastoji se od nekoliko zaselaka s obje strane magistrale, od kojih su najveći Soline i Donje selo.

Naselje Gornja Brela (Brela Gornja) nalazi se u Zabiokovlju, na putu od mora prema Zadvarju i Šestanovcu. Naselje obuhvaća 20 km2 zabiokovskog prostora u sastavu Parka prirode Biokovo, s obiljem krških fenomena, biljnim endemima i bogatom florom i faunom te sakralnim i ruralnim graditeljstvom. Od općinskog su središta Gornja Brela udaljena 7 km, koliko i od ulaza na Autocestu A1 u općini Šestanovac.

Breljanska plaža Punta rata je 2004. svrstana među najljepše plaže svijeta u izboru časopisa Forbes.[1] Dobitnice su brojnih domaćih i inozemnih nagrada. Također, američki portal The Huffington Post (od travnja 2017 kao HuffPost) je 2014. godine proglasio Brela destinacijom iz snova.[2] U 2017. godini Europski parlament plažu Podrače u Brelima posebno je izdvojio po čistoći mora ocijenivši je izvanrednom i preporučili su je na svom Twitter profilu posjetiteljima iz cijelog svijeta.[3][4]

Povijest

Hrvatska se Brela prvi put spominju pod nazivom "Beroyllia" oko 950. godine i to na grčkom jeziku, u djelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta "O upravljanju carstvom", kao jedan od četiri utvrđena grada stare neretvanske kneževine Paganije.

Stanovnici Brela, u latiniziranom obliku "Brolanenses", spominju se 1315. u povelji, kojom hrvatski knez Juraj Šubić iz grada Klisa priznaje Breljanima, Rogožđanima, Svinišćanima i Kučićanima iste povlastice kao i ostalim pripadnicima tadašnje omiške komune.

Pogled na lučicu u predjelu Soline
Plaža Punta rata
Gornja Brela, predio Subotišće

U izvorima iz 15.-17. stoljeća, pisanim latinskim, talijanskim i turskim jezikom, naziv nam je predan u ovim oblicima: Bercla, Brehle,[5] Breglie, Brehlia, Brechlia, Brechglia te Brehgli.[6] Do 16. stoljeća u izvorima se Brela smatraju jedinstvenim selom. Godine 1571. razlikuju se "Breglie piccolo" i "Breglie grande", i to u odluci mletačkog dužda Alojzija I. Moceniga. Koncem 16. stoljeća strani izvori jasno razlikuju "Brehlia superior et inferior", a koncem 17. stoljeća javljaju se oblici "Brehgli Dolgni" i "Brehgli Gorgni", tj. Gornja Brela iza brda u zagorju i Donja Brela u primorju.

Don Nikola Ursić 1694. razlikuje Brela i Podbrejalje (Podbrehalje). Na temelju skematizma Splitsko-makarske biskupije iz 1862. godine, koji je pisan talijanskim jezikom, razlikuju se Gornja i Donja Brela.

Brela su samostalna općina od 1993. godine. Dotad su bila u sastavu općine Makarska.

Stanovništvo

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine općina Brela imala je 1.703 stanovnika,[7] raspoređenih u dva naselja:

Nacionalni sastav 2011.

Uprava

Općinski načelnik je Stipe Ursić (HDZ), a zamjenik Viktor Puljak iz iste stranke. Predsjednik Općinskog vijeća je Berislav Filipović (HDZ).

Predsjednik peteročlanog Mjesnog odbora Gornja Brela je Ivan Tomaš iz redova Nezavisne liste mladih.

Gospodarstvo

Breljanski ribari

Turizam je osnovna djelatnost većine Breljana. Mjesto ima veliki broj turističkih ležaja u privatnom i hotelskom smještaju. Stanovništvo se još bavi i ribarstvom, uzgojem vinove loze, maslina, a nekoć i višanja (Sokoluša - sorta breljanske višnje maraske).

Poznate osobe

Izvori

  1. Forbes' Best Summer Beaches 2004. Napomena: na fotografiji nisu Brela!
  2. Miller, Lisa (16. kolovoza 2014.). "Brela Is The Secret European Beach Retreat You've Been Dreaming About". HuffPost Life,. https://www.huffpost.com/entry/brela-beach_n_5658877?guccounter=1 Pristupljeno 5. veljače 2020. 
  3. "The EU has loads of great places to swim: check out our video for more details". European Parliament,. 28. srpnja 2017.. https://twitter.com/europarl_en/status/890852844667944960 Pristupljeno 5. veljače 2020. 
  4. Demark, Nikolina (1. kolovoza 2017.). "Podrače Beach Gets a Nod from European Parliament". Total Croatia News,. https://www.total-croatia-news.com/travel/20865-podrace-beach-gets-a-nod-from-european-parliament Pristupljeno 5. veljače 2020. 
  5. "Mihovil iz sela Brehle", Turski dokumenti, Arhiv franjevačkog samostana u Makarskoj
  6. "Brehgli Dolgni, Brehgli Gorgni...", V. Coronelli, Venezia, 1687.
  7. 1. STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU PO NASELJIMA, POPIS 2011.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Wikimedijinom Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Brela