Brela
Ovo je članak o općini Brela. Za naselje u sastavu općine pogledajte članak Brela (naselje).| Brela | |
|---|---|
  Brela Brela na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija |  Splitsko-dalmatinska
|
| Načelnik općine | Stipe Ursić (HDZ) |
| Naselja u sastavu općine | Brela, Gornja Brela |
| Površina | 27,00 km2 |
| Stanovništvo (2011.) | 1.703 |
| Poštanski broj | 21322 |
 Prirodni fenomen Kamen Brela, prepoznatljivi simbol mjesta
| |
 Brela Brela na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije | |
Brela su općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Poznato su ime u svjetskim turističkim krugovima, zahvaljujući svojim prirodnim ljepotama i gotovo stogodišnjoj turističkoj tradiciji.
Općinska naselja
U sastavu općine su dva naselja, Brela i Gornja Brela.
Zemljopis
Općina Brela nalazi se na krajnjem zapadu Makarskog primorja. Od Splita je udaljena 45 km, a od Makarske 15 km.
Naselje Brela, ranije poznato kao Donja Brela, smjestilo se podno planine Biokovo, u duljini od 7 km uzduž državne ceste D8 - Jadranske magistrale, od Vrulje u općini Zadvarje na zapadu do općine Baška Voda na jugoistoku. Sastoji se od nekoliko zaselaka s obje strane magistrale, od kojih su najveći Soline i Donje selo.
Naselje Gornja Brela (Brela Gornja) nalazi se u Zabiokovlju, na putu od mora prema Zadvarju i Šestanovcu. Naselje obuhvaća 20 km2 zabiokovskog prostora u sastavu Parka prirode Biokovo, s obiljem krških fenomena, biljnim endemima i bogatom florom i faunom te sakralnim i ruralnim graditeljstvom. Od općinskog su središta Gornja Brela udaljena 7 km, koliko i od ulaza na Autocestu A1 u općini Šestanovac.
Breljanska plaža Punta rata je 2004. svrstana među najljepše plaže svijeta u izboru časopisa Forbes.[1] Dobitnice su brojnih domaćih i inozemnih nagrada. Također, američki portal The Huffington Post (od travnja 2017 kao HuffPost) je 2014. godine proglasio Brela destinacijom iz snova.[2] U 2017. godini Europski parlament plažu Podrače u Brelima posebno je izdvojio po čistoći mora ocijenivši je izvanrednom i preporučili su je na svom Twitter profilu posjetiteljima iz cijelog svijeta.[3][4]
Povijest
Hrvatska se Brela prvi put spominju pod nazivom "Beroyllia" oko 950. godine i to na grčkom jeziku, u djelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta "O upravljanju carstvom", kao jedan od četiri utvrđena grada stare neretvanske kneževine Paganije.
Stanovnici Brela, u latiniziranom obliku "Brolanenses", spominju se 1315. u povelji, kojom hrvatski knez Juraj Šubić iz grada Klisa priznaje Breljanima, Rogožđanima, Svinišćanima i Kučićanima iste povlastice kao i ostalim pripadnicima tadašnje omiške komune.
.jpg)
U izvorima iz 15.-17. stoljeća, pisanim latinskim, talijanskim i turskim jezikom, naziv nam je predan u ovim oblicima: Bercla, Brehle,[5] Breglie, Brehlia, Brechlia, Brechglia te Brehgli.[6] Do 16. stoljeća u izvorima se Brela smatraju jedinstvenim selom. Godine 1571. razlikuju se "Breglie piccolo" i "Breglie grande", i to u odluci mletačkog dužda Alojzija I. Moceniga. Koncem 16. stoljeća strani izvori jasno razlikuju "Brehlia superior et inferior", a koncem 17. stoljeća javljaju se oblici "Brehgli Dolgni" i "Brehgli Gorgni", tj. Gornja Brela iza brda u zagorju i Donja Brela u primorju.
Don Nikola Ursić 1694. razlikuje Brela i Podbrejalje (Podbrehalje). Na temelju skematizma Splitsko-makarske biskupije iz 1862. godine, koji je pisan talijanskim jezikom, razlikuju se Gornja i Donja Brela.
Brela su samostalna općina od 1993. godine. Dotad su bila u sastavu općine Makarska.
Stanovništvo
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine općina Brela imala je 1.703 stanovnika,[7] raspoređenih u dva naselja:
- Brela - 1.575
- Gornja Brela - 128
Nacionalni sastav 2011.
- Hrvati - 1.664 (97,71%)
- Srbi - 13 (0,76%)
- Nijemci - 6 (0,35%)
- Bošnjaci - 5 (0,29%)
- Česi - 2
- Slovaci - 2
- Slovenci - 2
- Mađari - 1
- Makedonci - 1
- ostali - 3
- izjasnili se u smislu vjerske pripadnosti - 1
- ne izjašnjavaju se - 3
Uprava
Općinski načelnik je Stipe Ursić (HDZ), a zamjenik Viktor Puljak iz iste stranke. Predsjednik Općinskog vijeća je Berislav Filipović (HDZ).
Predsjednik peteročlanog Mjesnog odbora Gornja Brela je Ivan Tomaš iz redova Nezavisne liste mladih.
Gospodarstvo
Turizam je osnovna djelatnost većine Breljana. Mjesto ima veliki broj turističkih ležaja u privatnom i hotelskom smještaju. Stanovništvo se još bavi i ribarstvom, uzgojem vinove loze, maslina, a nekoć i višanja (Sokoluša - sorta breljanske višnje maraske).
Poznate osobe
- biskup Nikola Bijanković, makarski biskup i prosvjetitelj
- fra Aleksandar Ribičić, književnik, filozof i humanist
- don Ante Soljanić, breljanski župnik i prosvjetitelj
- Marina Sumić, hrvatska taekwondašica
- Boris Apsen, rusko-hrvatski matematičar
Izvori
- ↑ Forbes' Best Summer Beaches 2004. Napomena: na fotografiji nisu Brela!
- ↑ Miller, Lisa (16. kolovoza 2014.). "Brela Is The Secret European Beach Retreat You've Been Dreaming About". HuffPost Life,. https://www.huffpost.com/entry/brela-beach_n_5658877?guccounter=1 Pristupljeno 5. veljače 2020.
- ↑ "The EU has loads of great places to swim: check out our video for more details". European Parliament,. 28. srpnja 2017.. https://twitter.com/europarl_en/status/890852844667944960 Pristupljeno 5. veljače 2020.
- ↑ Demark, Nikolina (1. kolovoza 2017.). "Podrače Beach Gets a Nod from European Parliament". Total Croatia News,. https://www.total-croatia-news.com/travel/20865-podrace-beach-gets-a-nod-from-european-parliament Pristupljeno 5. veljače 2020.
- ↑ "Mihovil iz sela Brehle", Turski dokumenti, Arhiv franjevačkog samostana u Makarskoj
- ↑ "Brehgli Dolgni, Brehgli Gorgni...", V. Coronelli, Venezia, 1687.
- ↑ 1. STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU PO NASELJIMA, POPIS 2011.
Vanjske poveznice
.gif){kind=link}
- Službena stranica općine
- Turistička zajednica općine Brela
- Društvo "Brolanenses"
- Limena glazba Brela
| |||||||
| |||||||