Park Maksimir: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Park Maksimir'''-->[[Datoteka:Maksimir areal (2).jpg|230px|mini|desno|Dio Maksimira iz zraka – Treće jezero i [[Vidikovac Kiosk]] (lijevo).]]
[[Datoteka:Maksimir areal (2).jpg|230px|mini|desno|Dio Maksimira iz zraka – Treće jezero i [[Vidikovac Kiosk]] (lijevo).]]
[[Datoteka:Zornbergova-karta-max.jpg|230px|mini|desno|Karta Maksimira iz 1846.]]
[[Datoteka:Zornbergova-karta-max.jpg|230px|mini|desno|Karta Maksimira iz 1846.]]
[[Park-šuma]] '''Maksimir''', prva u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]], otvorena je [[1794.]] godine na inicijativu [[biskup]]a [[Maksimilijan Vrhovac|Maksimilijana Vrhovca]]. Godine [[1839.]] dao ju je urediti u engleskom pejzažnom stilu biskup [[Juraj Haulik]]. Arhitektonski objekti većinom su djela graditelja [[Franjo Schücht|Franje Schüchta]]. U parku od 316 [[hektar]]a<ref>[http://www.park-maksimir.hr/Maksimir_hr/Maksimir_o_parku.htm Službene stranice – o parku]</ref> je očuvana [[Flora (biljke)|flora]] i [[fauna]] nizinskih šuma, a u njemu se nalazi i pet jezera (što prirodnih, što umjetnih).
[[Park-šuma]] '''Maksimir''', prva u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]], otvorena je [[1794.]] godine na inicijativu [[biskup]]a [[Maksimilijan Vrhovac|Maksimilijana Vrhovca]]. Godine [[1839.]] dao ju je urediti u engleskom pejzažnom stilu biskup [[Juraj Haulik]]. Arhitektonski objekti većinom su djela graditelja [[Franjo Schücht|Franje Schüchta]]. U parku od 316 [[hektar]]a<ref>[http://www.park-maksimir.hr/Maksimir_hr/Maksimir_o_parku.htm Službene stranice – o parku]</ref> je očuvana [[Flora (biljke)|flora]] i [[fauna]] nizinskih šuma, a u njemu se nalazi i pet jezera (što prirodnih, što umjetnih).
Redak 44: Redak 44:
[[Kategorija:Park-šume u Zagrebu]]
[[Kategorija:Park-šume u Zagrebu]]
[[Kategorija:Park Maksimir| ]]
[[Kategorija:Park Maksimir| ]]
[[Kategorija:Zaštićene uređene zelene površine Republike Hrvatske]]

Posljednja izmjena od 9. svibanj 2025. u 02:01

Dio Maksimira iz zraka – Treće jezero i Vidikovac Kiosk (lijevo).
Karta Maksimira iz 1846.

Park-šuma Maksimir, prva u jugoistočnoj Europi, otvorena je 1794. godine na inicijativu biskupa Maksimilijana Vrhovca. Godine 1839. dao ju je urediti u engleskom pejzažnom stilu biskup Juraj Haulik. Arhitektonski objekti većinom su djela graditelja Franje Schüchta. U parku od 316 hektara[1] je očuvana flora i fauna nizinskih šuma, a u njemu se nalazi i pet jezera (što prirodnih, što umjetnih).

Na južnom kraju park-šume nalazi se Zoološki vrt grada Zagreba.

Ime parka nose i gradska četvrt koja obuhvaća teritorij obližnjih gradskih naselja, i stadion GNK Dinama.

U parku Maksimiru raste hrast lužnjak poznat kao "Dedek", starosti oko 600 godina. Nalazi se u blizini Mogile.[2]

Istaknutiji objekti

Galerija

Literatura

  • Lelja Dobronić: Bartol Felbinger i zagrebački graditelji njegova doba, Zagreb, 1971.
  • Olga Maruševski, Sonja Jurković: Maksimir, Zagreb, 1991. (ISBN 86-03-00523-0)

Bilješke

  1. Službene stranice – o parku
  2. Glas Zagreba, glasilo Grada Zagreba, broj 12, prosinac 2016., str. 8.
  3. http://www.kandic.de/vonta/tema_8.htm Preuzeto 30. prosinca 2016.

Vanjske poveznice