Ferrara

Ferrara Comune di Ferrara
Trg Savonarola Trg Savonarola
Grb
Koordinate: 44°50′N 11°37′E
Država	Italija
Regija	Emilia-Romagna
Pokrajina	Ferrara (FE)
Osnivanje	7. stoljeće prije Krista
Površina
- Ukupna	404 km2
Visina	9 m
Stanovništvo (2008.)
- Grad	134425
- Gustoća	323 stanovnika/km2
Vremenska zona	CET (UTC+1)
Poštanski broj	44100
Pozivni broj	0532
Službena stranica Ferrara
Zemljovid
Ferrara

Ferrara je glavni grad istoimene pokrajine Ferrara u regiji Emilia-Romagna, u sjevernoj Italiji. Smješten je na rukavcu Pada (Po di Volano), 40 km sjeveroistočno od Bologne, i ima 134,425 stanovnika (2007.).

Ferrara je središte plodnog poljoprivrednog (voćarskog) područja, ali i industrijsko središte prehrambene, kemijske, farmaceutske, kožne, tekstilne industrije i strojogradnje. Prometno je čvorište sa zračnom lukom.

Panorama grada za anualni festival balona 2007. god.

<centerZidine Ferrare oko 1600. god.

Dvorac Estense

Povijest

Smatra se da je nastala vjerojatno u 7. stoljeću prije Krista, na mjestu rimskoga Foruma Alienija smještenog uz obale jednog od kanala rijeke Po. Prvi put se spominje 753. godine u spisu langobardskog kralja Aistulfa, a od 774. do 986. godine nalazi se u posjedu papa. U 12. stoljeću slobodan grad i član Lombardijske lige gradova. Od 1208. u posjedu je obitelji Este, te se u srednjem vijeku se razvija u urbano središte oko rezidencije ove velikaške obitelji. Sveučilište je osnovano 1391. godine. Ferrara je u 15. i 16. stoljeću bila važno kulturno središte talijanske renesanse. Ferrara je egzemplarni primjer renesansnog uređenja gradskog naselja, što je i jedan od razloga poradi kojih se našao na UNESCO-voj listi spomenika svjetske baštine.

Od 1598. – 1797. u sastavu je Papinske Države. Sastavni dio Kraljevine Italije je od 1860. godine. Preživjela je velika oštećenja u II. svjetskom ratu jer je cilj njemačkog bombardiranja bila gradska tvornica gume.

Znamenitosti

Romanička katedrala u Ferrari

1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Srednjovjekovne zidine

Stari, renesansni dio grada je na popisu UNESCO-ve svjetske baštine od 1995. god. Grad je još uvijek okružen s 9 kilometara starih zidina, većinom izgrađenih u 15. I 16. stoljeću One su, zajedno s onima u gradu Lucca, najbolje očuvane renesansne zidine u italiji.

Najvažnija građevina je četvrtasti Zamak obitelji d'Este (Castello Estense) s četiri tornja, izgrađen od opeke u samom središtu grada, i okružen kanalom. Izgrađen je 1385. i djelomično obnovljen 1554. godine, dok su paviljoni na vrhu novijeg datuma.

U blizini se nalazi hospital sv. Ane (Santa Anna), u kojemu je pjesnik Torquato Tasso hospitaliziran tijekom napada ludila od 1579.–1586. godine.

Gradska vijećnica, obnovljena u 18. stoljeću, je prije bila rezidencija obitelji Este.

U njenoj blizini se nalazi katedrala sv. Jurja započeta 1135. godine kada su dovršeni donji dijelovi pročelja i bočne fasade u romaničkom stilu. Prema izgubljenom natpisu iz crkve, gradio ju Guglielmo I Adelardi († 1146.), koji je i sahranjen u njoj. Gornji dio pročelja, s arkadama šiljastih lukova, potječe iz 13. stoljeća. Donji dio izvučenog trijema (protiro) i skulpture središnjeg portala su potpisano djelo "artifexa" Nicholausa, koji se također spominje na izgubljenom natpisu kao jedan od arhitekata crkve. Polegnuti lavovi koji su činili bazu stupova su danas u narteksu crkve. Bogato razrađene skulpture Posljednjeg suda koje ukrašavaju drugi kat iznad trijema su iz 13. stoljeća. Kampanil (samostalni zvonik) je u renesansnom stilu i datira od 1451.–1493., dok je posljednji kat dodan krajem 16. stoljeća. Unutrašnjost je obnovljena 1712. godine u baroknom stilu.

Nadomak katedrale je sveučilište, pri kojemu se nalazi pravni fakultet, arhitektura, farmacija, medicina i prirodoslovne znanosti; knjižnica posjeduje vrijedne rukopise, uključujući originalne dijelove Orlando furioso i pisma T. Tassa. Među slavnim polaznicima ovog sveučilišta su: Nikola Kopernik (1503.) i Paracelsus. Sveučilišni botanički vrt (Orto Botanico dell'Università di Ferrara) slavan je u svijetu.

U Ferrari se nalaze brojne renesansne palače koje us često zadržale svoje dekoracije od terakote i iako su malenih dimenzija, nijedan tako mali grad nema toliki broj palača. Od njih su najznačajnije one u sjevernom dijelu grada (posebice one na sjecištu dvije glaven ulice), koje je dao izgraditi Ercole I. d'Este od 1492.–1505. godine prema planovima B. Rossettija, te stoga prozvane Ercoleovim dodatkom (Addizione Erculea).

Među najljepšim palačama je Dijamantna palača (Palazzo dei Diamanti) koja je dobila ime prema kamenim blokovima na fasadi u obliku dijamanta. U njoj se nalazi Nacionalna galerija slika s velikom kolekcijom slika ferrarske škole, koja je bila najvažnija u drugoj polovici 15. stoljeća. Njoj su pripadali umjentici: Cosimo Tura, Francesco Cossa i Ercole dei Roberti, a u 16. Stoljeću najistaknutiji su bili: Girolamo da Carpi, Benvenuto Tisio (il Garofalo), Lorenzo Costa i Dosso Dossi.

Gradski povijesni arhiv posjeduje veliku količinu važnih povijesnih dokumenata od 15. Stoljeća nadalje. Nadbiskupski povijesni arhiv je još stariji i spominje se u dokumentima već iz 955. godine, a sadrži vrijedne dokumente koje je svećenstvo skupljalo stoljećima.

Samostan Tijela Kristova (Monastero del Corpus Domini) sadrži grobnice obitelji Este, Alfonsa I., Alfonsa II., Ercolea I., Ercolea II., i Lukrecije Borgia, Elenore Aragonske, i brojnih drugih.

• 
  Gradska vijećnica
• 
  Korzo Ercolea I. d'Este
• 
  Palazzo dei Diamanti
  sjedište Nacionalne galerije slika
• 
  Palazzo della Ragione
• 
  Certosa di Ferrara

Ostale znamenitosti

Bivša Crkva San Romano, sada Muzej katedrale

Općinsko kazalište

• Palazzo Schifanoia iz 1385. godine koju je gradio Alberto V. d'Este. U njoj se nalaze freske s prikazima života Borsa d'Este, horoskopski znakovi i alegorijski prikazi mjeseci u godini. Vestibul je ukrašen štuko dekoracijama koje je izveo Domenico di Paris iz Padove. U zgradi se također nalaze korske knjige s minijaturama i kolekcija novčića i renesansnih medalja.
• "Palača razuma" (Palazzo della Ragione), je izgrađena od 1315.-1326. god. u gotičkom stilu i obnovljena je nakon što je potpuno uništena u bombardiranju za vrijeme Drugog svjetskog rata.
• Jednostavna kuća književnika Ariosta, koju je podigao poslije 1526. i u kojoj je preminuo 1532. godine.
• Sinagoga i Židovski muzej se nalaze u samom srednjovjekovnom središtu, u blizini katedrale i Dvorca Estense. U toj istoj ulici se nalazio geto u kojemu su Židovi bili odvojeni od ostalog stanovništva Ferrare od 1627. do 1859. godine.
• Povijesno Gradsko kazalište (Teatro Comunale di Ferrara)
• Certosa di Ferrara
• Crkva sv. Franje (San Francesco di Ferrara), arhitekt Biagio Rossetti
• Crkva San Benedetto
• Crkva Santa Maria in Vado
• Crkva San Domenico
• Crkva San Paolo
• Renesansna crkva San Cristoforo

Šport

Lokalni nogemetni klub u Ferrari je Società Polisportiva Ars Et Labor 1907 kji je trenutno u talijanskoj ligi Lega Pro Prima Divisione (bivša treća liga Serie C1). Košarkašku klub Carife Ferrara je u sezoni 2007.-08. osvojio naslov druge talijanske lige (LegADue), čime je ušao u prvu ligu (Serie A).

Znameniti stanovnici

Ferrara je rodno mjesto: Girolamo Savonarola, dominkanski svećenik i vjerski vođa Firence; spaljen na lomači kao heretik Girolamo Frescobaldi, renesansni i barokni skladatelj Michelangelo Antonioni, filmski redatelj Na dvoru obitelji d'Este radili su brojni renesansni umjetnici: književnici Torquato Tasso, Ludovico Ariosto, Giorgio Bassani i Matteo Maria Boiardo slikari Andrea Mantegna, Vicino da Ferrara, Giovanni Bellini, Leon Battista Alberti, Pisanello, Piero della Francesca, Rogier van der Weyden, Battista Dossi, Dosso Dossi, Cosmé Tura, Francesco del Cossa i Tizian.

Gradovi prijatelji

Skadar, Albanija (od 1998.) Buenos Aires, Argentina (od 2004.) Baranavičy (Baranoviči), Bjelorusija (od 1998.) Sarajevo, Bosna i Hercegovina (od 1964.) Dobrič, Bugarska (od 1998.) Brno, Češka (od 1998.) Prag, Češka (od 2000.) Tartu, Estonija Saint-Étienne, Francuska (od 1960.) Kallithea, Grčka (od 1995.) Rijeka, Hrvatska (od 1998.)

Broni, Italija (od 2001.) Formia, Italija (od 1994.) Lula, Italija Italija (od 2004.) San Nicola Manfredi, Italija (od 2003.) Venticano, Italija (od 2003.) Daugavpils, Latvija (od 1998.) Kaunas Litva (od 1998.) Szombathely, Mađarska (od 1997.) Bitolj, Republika Makedonija (od 1998.) Soroca, Moldova (od 1998.) Gießen, Njemačka (od 1998.)

Kaufbeuren, Njemačka (od 1991.) Craiova, Rumunjska (od 1998.) Krasnodar, Rusija (od 1989.) Highland Park, Illinois, SAD (od 1989.) Žilina, Slovačka Koper, Slovenija (od 1974.) Novi Sad, Srbija (od 1998.) Lerida, Španjolska (od 1996.) Swansea, Ujedinjeno Kraljevstvo (od 1978.) Sevastopolj, Ukrajina (od 1998.)

Vanjske poveznice

• O Ferrari