Giovanni Bellini

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik

Giovanni Bellini, zvan i Giambellino (Venecija, oko 1431. – Venecija, 29. rujna 1516.), bio je talijanski slikar renesanse; sin i učenik slikara Jacopa Bellinija i brat slikara Gentilea Bellinija. Giovanni je bio vodeći slikar venecijanskog slikarstva quattrocenta i vjerojatno najslavniji iz slikarske obitelji Bellini, iako je za njegova života cjenjenio bio njegov brat Gentile.

Madonna di San Giobbe, 1480tih, ulje na drvu, 4,67 x 2,54 m, Galerija Akademije, Venecija.

Životopis i djela

Mletački dužd Leonardo Loredan, 1501., ulje na platnu, 61 x 45 cm, Nacionalna galerija portreta, London.

U početku je bio pod jakim utjecajem svog šurjaka Andree Mantegne. Slikao je pretežno oltarne slike s likovima „Majke Božje i Djeteta”, svetaca i anđela svirača, tzv. „Sveti razgovor” (kao Madonna di San Giobbe) i motive Pietà.

Ujedno i vrstan slikar portreta (Mletački dužd Leonardo Loredani, 1502.; Venecijanac) i alegorija (Kršćanska alegorija, Bakanal bogova, 1514.; Mlada žena pred ogledalom, 1515. i dr.). Stvorio je idealizirani tip Madone (Madonna degli alberetti, 1487.) koji se u različitim inačicama održavao u venecijanskom slikarstvu. Osobito značenje imaju njegovi prikazi krajolika kao element koji dobiva izrazitu funkciju u cjelini slike (Preobraženje na gori, Sveti Franjo u ekstazi).

Uporabom uljenih boja, koje u to doba sve više zamjenjuju temperu, obogaćuje koloristički izraz. Ostvarujući postupno sve življi i bogatiji kolorit, utjecao je na razvoj umjetnika kao što su: Giorgione, Tizian, Palma Stariji i dr.[1]

U Strossmayerovoj galeriji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) nalazi se njegovo djelo Sveti Augustin i Sveti Benedikt koji odskaču od tipiziranih prikaza svetaca toga vremena[2].

Galerija odabranih djela

Izvori

  1. Bellini, Giovanni na stranicama Hrvatske enciklopedije LZMK; Pristupljeno 21. lipnja 2017.
  2. Giovanni Bellini: Sveti Augustin i Sveti Benedikt u Strossmayerovoj galeriji u HAZU u Zagrebu Pristupljeno 21. lipnja 2017.

Vanjske poveznice