Daugavpils
Daugavpils Даугавпилс (Daugavpils) | |||
---|---|---|---|
|
|||
Koordinate: 55°52′N 26°32′E / 55.867°N 26.533°E | |||
Država | Latvija | ||
Osnovan | 1275. | ||
Vlast | |||
- Gradonačelnik | Rihards Eigims | ||
Površina | |||
- Ukupna | 72,48 km2 | ||
- Voda | 9,75 km2 | ||
Najveća visina | 139 m | ||
Najmanja visina | 86 m | ||
Stanovništvo (2016.) | |||
- Grad | 95.467 | ||
- Gustoća | 1.300 stanovnika/km2 | ||
Vremenska zona | Istočnoeuropsko vrijeme (UTC+2) | ||
- Ljeto (DST) | Istočnoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3) | ||
Poštanski broj | LV-54(01–65) | ||
Pozivni broj | (+371) 654 | ||
Službena stranica daugavpils.lv | |||
Zemljovid | |||
Daugavpils (ruski: Даугавпилс, latvijskim pravopisom: Daugavpils) je grad u jugoistočnoj Latviji.
Zemljopis
Nalazi se na obalama rijeke Dugave prema kojoj je i dobio ime. Daugavpils doslovno znači "Grad na Daugavi". Drugi je po veličini grad u državi, nakon glavnog grada Rige, koja se nalazi oko 230 km sjeverozapadno. Daugavpils ima povoljan zemljopisni položaj, nalazi se 33 km od Bjelorusije i 25 km od Litve, te oko 120 km od latvijske granice s Rusijom. Daugavpils je veliko industrijsko središte i željezničko čvorište na pruzi Riga – Minsk.
Povijest
Područje Daugavpilsa bilo je naseljeno još u vrijeme prapovijesti. Današnje naselje pod njemačkim nazivom Dunaburg osnovali su njemački vitezovi Teutonci.
U 19. stoljeću grad doživljava gospodarski procvat, čemu je doprinijelo i brojno židovsko stanovništvo (44% 1897. godine).
Grad je u 20. stoljeće ušao sa 70.000 stanovnika. Godine 1920. on je priključen novoosnovanoj Latviji 1940. godine priključen je SSSR-u, ali je uskoro pao u ruke Trećeg Reicha (1941. – 1944.). Poslje rata grad je bio u sastavu Latvijske SSR, da bi se ponovnim uspostavljanjem latvijske nezavisnosti 1991. godine našao u granicama Letonije.
Stanovništvo
Prema podacima iz 2015. godine u gradu živi 96.818 stanovnika. Većinsko stanovništvo čine Rusi. Na državnom referendumu 2012. godine 85% birača Daugavpilsa podržalo je prijedlog da ruski jezik bude drugi državni jezik.
Etnički sastav stanovništva 2011. godine[1] | ||||
---|---|---|---|---|
Rusi | 53.6% | |||
Latvijci | 19.8% | |||
Poljaci | 14.2% | |||
Bjelorusi | 7.2% | |||
Ukrajinci | 1.9% | |||
Litavci | 1.0% | |||
ostali | 2.3% | |||
Pobratimljeni i gradovi prijatelji
Izvor
- ↑ "Tabula: TSG11-061. PASTĀVĪGIE IEDZĪVOTĀJI PA STATISTISKAJIEM REĢIONIEM, REPUBLIKAS PILSĒTĀM UN NOVADIEM PĒC TAUTĪBAS, DZIMUMA UN PA DZIMŠANAS VALSTĪM 2011.GADA 1.MARTĀ". Data.csb.gov.lv. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. prosinca 2012.. http://data.csb.gov.lv/Dialog/varval.asp?ma=TSG11-061&ti=TSG11%2D061%2E+PAST%C2V%CEGIE+IEDZ%CEVOT%C2JI+PA+STATISTISKAJIEM+RE%CCIONIEM%2C+REPUBLIKAS+PILS%C7T%C2M++UN+NOVADIEM+P%C7C+TAUT%CEBAS%2C+DZIMUMA+UN+PA+DZIM%D0ANAS+VALST%CEM+2011%2EGADA+1%2EMART%C2&path=../DATABASE/tautassk_11/2011.gada%20tautas%20skait%EE%F0anas%20gal%EEgie%20rezult%E2ti/&lang=16 Pristupljeno 12. ožujka 2013.
- ↑ "Radom - Miasta partnerskie [Radom - Parntership cities]" (Polish). Miasto Radom [City of Radom]. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. travnja 2013.. http://www.radom.pl/page/192,miasta-partnerskie.html Pristupljeno 7. kolovoza 2013.
- ↑ "Radom - miasta partnerskie" (Polish). radom.naszestrony.pl. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. srpnja 2007.. http://radom.naszestrony.pl/?info=miasta_partnerskie Pristupljeno 7. kolovoza 2013.