More actions
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
Nije prikazana jedna međuinačica | |||
Redak 28: | Redak 28: | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Iz obitelji je koji su starinom [[Klementinci]]. <ref name="I Miroslav">Marijan Majstorović: [https://www.hrvatski-fokus.hr/2021/01/28818/ ''I Miroslav Slavko Mađer je Klementinac'']. Hrvatski fokus. 11. siječnja 2021. Pristupljeno 8. prosinca 2024.<br>"''Uzgred, Miroslav Slavko Mađer je također podrijetlom Klementinac iz iste obitelji kao i ja. Rođaci smo u trećem koljenu (što je lako dokazati), ali je on rano otišao iz Hrtkovaca i više je slavonski pisac i pjesnik nego srijemski«. Tako je Cakić odgovorio...''"<br>"''moram istaknuti kako mi je Mađer govorio o rodnim Hrtkovcima 2004. godine, dok sam bio glavni urednik tjednika Fokus, i svojim klementinskim, ilirskim korijenima. ''"</ref> | |||
Rodio se u [[Srijem|srijemskom]] selu [[Hrtkovci|Hrtkovcima]]. U [[Vinkovci]]ma je završio osnovnu i srednju školu. U Zagrebu je studirao na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]], gdje je diplomirao 1955. Posao je prvo našao u [[Osijek]]u, a potom je tri godine radio na mjestu profesora u Vinkovcima u gimnaziji, a zatim je pet godina bio ravnatelj u [[Gradsko kazalište u Vinkovcima|Gradskom kazalištu]]. 1965. je otišao u Zagreb gdje je radio kao radijski novinar na [[HRT|RTV Zagreb]] i kao književnik, a prilagođavao je književna djela za radio, televiziju i kazališta. Višestruki je sudionik manifestacije [[Dani Josipa i Ivana Kozarca]]. | Rodio se u [[Srijem|srijemskom]] selu [[Hrtkovci|Hrtkovcima]]. U [[Vinkovci]]ma je završio osnovnu i srednju školu. U Zagrebu je studirao na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]], gdje je diplomirao 1955. Posao je prvo našao u [[Osijek]]u, a potom je tri godine radio na mjestu profesora u Vinkovcima u gimnaziji, a zatim je pet godina bio ravnatelj u [[Gradsko kazalište u Vinkovcima|Gradskom kazalištu]]. 1965. je otišao u Zagreb gdje je radio kao radijski novinar na [[HRT|RTV Zagreb]] i kao književnik, a prilagođavao je književna djela za radio, televiziju i kazališta. Višestruki je sudionik manifestacije [[Dani Josipa i Ivana Kozarca]]. | ||
Mlađi je brat književnika [[Slavko Mađer|Slavka Mađera]], koji je umro nakon teške bolesti u 24. godini, na pragu ljudske i pjesničke zrelosti. Bratova je smrt odredila Miroslavovo bavljenje književnošću.<ref name="HKV">[http://www.hkv.hr/vijesti/razgovori/20993-miroslav-slavko-mader-covjek-se-ne-odrice-zemlje-koja-ga-je-rodila.html Razgovor s književnikom Miroslavom Slavkom Mađerom 2012. godine. Miroslav Slavko Mađer: »Čovjek se ne odriče zemlje koja ga je rodila«], razgovarao Tomislav Šovagović za Glas Koncila, tekst prenijelo Hrvatsko kulturno vijeće, 19. kolovoza 2015. <br>{{hakave}}</ref> | Mlađi je brat književnika [[Slavko Mađer|Slavka Mađera]], koji je umro nakon teške bolesti u 24. godini, na pragu ljudske i pjesničke zrelosti. Bratova je smrt odredila Miroslavovo bavljenje književnošću.<ref name="HKV">[http://www.hkv.hr/vijesti/razgovori/20993-miroslav-slavko-mader-covjek-se-ne-odrice-zemlje-koja-ga-je-rodila.html Razgovor s književnikom Miroslavom Slavkom Mađerom 2012. godine. Miroslav Slavko Mađer: »Čovjek se ne odriče zemlje koja ga je rodila«], razgovarao Tomislav Šovagović za Glas Koncila, tekst prenijelo Hrvatsko kulturno vijeće, 19. kolovoza 2015. <br>{{hakave}}</ref> Rođak je u trećem koljenu [[Branimir Miroslav Tomlekin|Branimiru Miroslavu Cakiću]].<ref name="I Miroslav"/> | ||
== Djela == | == Djela == |
Posljednja izmjena od 8. prosinac 2024. u 00:48
Miroslav Slavko Mađer | |
---|---|
Datoteka:Miroslav Slavko Mađer.jpg | |
Rođenje | 1. srpnja 1929. |
Smrt | 14. kolovoza 2015. |
Književne vrste | poezija, drame |
Književni period | 1950-ih do 2015. |
Portal o životopisima |
Miroslav Slavko Mađer (Miroslav S. Mađer; Hrtkovci, 1. srpnja 1929. – Zagreb, 14. kolovoza 2015.)[1] bio je hrvatski književnik i književni kritičar. Pisao je pjesme, drame, radijske drame, televizijske drame, kratke priče, oglede, eseje, crtice, novele, humoreske te djela za djecu. Bio je jedan od istaknutih pisaca krugovaša, a radio je i kao novinar.
Životopis
Iz obitelji je koji su starinom Klementinci. [2] Rodio se u srijemskom selu Hrtkovcima. U Vinkovcima je završio osnovnu i srednju školu. U Zagrebu je studirao na Filozofskom fakultetu, gdje je diplomirao 1955. Posao je prvo našao u Osijeku, a potom je tri godine radio na mjestu profesora u Vinkovcima u gimnaziji, a zatim je pet godina bio ravnatelj u Gradskom kazalištu. 1965. je otišao u Zagreb gdje je radio kao radijski novinar na RTV Zagreb i kao književnik, a prilagođavao je književna djela za radio, televiziju i kazališta. Višestruki je sudionik manifestacije Dani Josipa i Ivana Kozarca.
Mlađi je brat književnika Slavka Mađera, koji je umro nakon teške bolesti u 24. godini, na pragu ljudske i pjesničke zrelosti. Bratova je smrt odredila Miroslavovo bavljenje književnošću.[3] Rođak je u trećem koljenu Branimiru Miroslavu Cakiću.[2]
Djela
(popis nepotpun)
- Kasni rimarij, zbirka pjesama, 2011.
- Studij pjesme, eseji i studije, 2007. (suautor)
- Stihovi dugih naslova, 2007.
- Snovi, 2006.
- Dnevna potrošnja, 2006. (emitirano na Hrvatskom radiju i u književnim časopisima Republika, Forum i inima)
- Pjesnikova lektira, kritički tekstovi, 2004.
- Junaci, drame i radijske drame, 2003.
- Kolodvori jave, pjesme, 2001.
- Izabrane pjesme, pjesme, 2001. (izabrao Dubravko Jelčić)
- Jesenja berba, 1999.
- Leteći šaran, pripovjetke za djecu, 1996.
- Oči neba, zbirka kratkih priča, 2005.
- Neput, 1989.
- Djedovo slovo, 1986., 1990. i 1992. kao zvučna knjiga
- Izabrana djela, 1984. (u zbirci su i Slavko Mađer, Branislav Zeljković, Stanko Juriša, Zlatko Tomičić)
- Ispod klupe, pjesme, 1981.
- Četrdeset devet, 1979.
- Asser Savus: feljtoni od mladosti, 1978.
- Putna glazba , 1976.
- Pišta s vašarišta, 1975.
- Pjesme iz nedoumice, pjesme, 1975.
- Lenije zelene lenije, 1965.
- U čovjeku, 1961.
- Moja lipanjska kotlina, pjesme, 1960.
- Utaman, pjesme, 1957.
- Raskršće vjetra, pjesme, 1955.
- Mislim na sunce, pjesme, 1955.
Brojna djela su mu doživjela i uprizorenje na hrvatskim kazališnim pozornicama.
Djela su mu prevedena i na talijanski, mađarski i ine jezika. Njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.
Svojim djelima je ušao u antologiju hrvatske ljubavne pjesme Ljubav pjesnika prireditelja Krste Špoljara iz 1956., hrvatske revolucionarne poezije Krilat riječ prireditelja Jure Franičevića Pločara i Živka Jeličića iz 1978., hrvatske ratne lirike U ovom strašnom času prireditelja Ive Sanadera i Ante Stamaća '90-ih, Lirika o Slavoniji Grigora Viteza iz 1956., : antologija duhovne poezije Krist u hrvatskom pjesništvu : od Jurja Šižgorića do naših dana u izboru Vladimira Lončarevića iz 2007., Pjesme o Zagrebu: 1743.-1964. u izboru Pavla Cindrića iz 1965. i inima.
Prevodio je i sa slovenskog jezika (Tone Pavček).
Nagrade I priznanja
- 1967. je bio zamoljen u početku organiziranja »Vinkovačkih jeseni« 1967. napisati neku pjesmu koja bi se uklopila u program. Stihovi (pjesme Pjevat će Slavonija, koja je postala simbolom ravnice) su ponuđeni osječkom skladatelju Branku Mihaljeviću, koji ju je spremno uglazbio, a puni publicitet dobila na »Požeškom festivalu« gdje je nagrađena u izvedbi Vice Vukova.[3]
- 1979.: Zajedno s Ivanom Katušićem dobio godišnju nagradu "Vladimir Nazor" za književnost.
- 1989.: Na 4. Pjesničkim susretima, u Vinkovcima, primio nagradu za životno djelo, "Visoka žuta žita".
- 1998.: nagrada Vladimir Nazor za životno djelo.
- 1999.: Dobio je pjesničku nagradu "Sv. Kvirin" za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu,Sisak, Kvirinovi poetski susreti.
- 2002.: Plaketa "Dobrojutro, more", s pjesničkih susreta u Podstrani.[4]
- 2009.: nagrada Grada Zagreba.
- 2014.: Dobio je književnu nagradu Crikveničko sunce na Jadranskim književnim susretima.[5]
Citati
Izvori
- ↑ Večernji.hr – U 86. godini preminuo književnik Miroslav Slavko Mađer, objavljeno i pristupljeno 17. kolovoza 2015.
- ↑ 2,0 2,1 Marijan Majstorović: I Miroslav Slavko Mađer je Klementinac. Hrvatski fokus. 11. siječnja 2021. Pristupljeno 8. prosinca 2024.
"Uzgred, Miroslav Slavko Mađer je također podrijetlom Klementinac iz iste obitelji kao i ja. Rođaci smo u trećem koljenu (što je lako dokazati), ali je on rano otišao iz Hrtkovaca i više je slavonski pisac i pjesnik nego srijemski«. Tako je Cakić odgovorio..."
"moram istaknuti kako mi je Mađer govorio o rodnim Hrtkovcima 2004. godine, dok sam bio glavni urednik tjednika Fokus, i svojim klementinskim, ilirskim korijenima. " - ↑ 3,00 3,01 3,02 3,03 3,04 3,05 3,06 3,07 3,08 3,09 3,10 3,11 3,12 3,13 3,14 Razgovor s književnikom Miroslavom Slavkom Mađerom 2012. godine. Miroslav Slavko Mađer: »Čovjek se ne odriče zemlje koja ga je rodila«, razgovarao Tomislav Šovagović za Glas Koncila, tekst prenijelo Hrvatsko kulturno vijeće, 19. kolovoza 2015. Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća (http://hakave.org/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatsko kulturno vijeće - hakave.org.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje. - ↑ Pjesnički susreti u Podstrani. Dr. Ivanu Golubu uručeno priznanje "za osobit doprinos hrvatskoj književnosti", ika.hr, pristupljeno 16. rujna 2017.
- ↑ (Novi list): Jadranski književni susreti: »Crikveničko sunce« Miroslavu S. Mađeru, Novi list, 7. lipnja 2014.
Vanjske poveznice
- LZMK / Hrvatska enciklopedija: Mađer, Miroslav Slavko
- Matica.hr / Vijenac – Ljerka Car Matutinović: »Nadahnuto kritičarsko pero«
- Matica.hr / Vijenac – Davor Šalat: »Komentator ljudske duše« (razgovor)
- Matica.hr / Vijenac – Sead Begović: »Ja sam zavičajni europski pisac« (razgovor)
|