| Luko Paljetak | |
|---|---|
| Rođenje | 19. kolovoza 1943. |
| Nacionalnost |  Hrvat
|
Nagrade
| |
| Portal o životopisima | |
Luko Paljetak (Dubrovnik, 19. kolovoza 1943.) je hrvatski književnik i akademik. Autor je brojnih zbirki pjesama, knjiga za djecu, znanstvenih studija, članaka, eseja i antologija.
Životopis
Rodio se i odrastao u Dubrovniku u kojem živi i radi. Studirao je hrvatski i engleski jezik na Filozofskom Fakultetu Sveučilišta u Zadru gdje je kasnije i radio kao asistent. Bio je redatelj, dramaturg i umjetnički ravnatelj Zadarskoga kazališta lutaka te jedan od urednika Zadarske revije. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranom disertacije Književno djelo Ante Cettinea 1992. godine.
Vrstan je prevoditelj s engleskog, francuskog i slovenskog jezika. Između ostalih preveo je i neka od djela Chaucera, Shakespeara, Byrona, Wildea, Joycea i Prešerna. Preveo je (zajedno sa Zlatkom Tomičićem) i zbirku pjesama makedonskog pjesnika Konstantina Miladinova [1] .
Stalni je član HAZU-a i dopisni je član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (SAZU). Član je i brojnih književnih udruženja u Hrvatskoj i inozemstvu i dobitnik mnogih nagrada i priznanja. Urednik je časopisa Dubrovnik koji izdaje Matica Hrvatska ogranak Dubrovnik.
Mnoge od njegovih pjesama su uglazbljene i postale su nezaobilazni dio dubrovačke i hrvatske pop-kulture (U svakom slučaju te volim, Na Stradunu, pjesme za dječji zbor Mali raspjevani Dubrovnik i druge). Pisao je dramske tekstove i igrokaze koji su, uprizoreni, bili namijenjeni djeci. Isto tako, napisao je razmjerno veliki broj radio-drama namijenjenih odrasloj publici. Jedan od njegovih najpoznatijih dramskih komada nosi naslov Poslije Hamleta i prvi je put objavljen 1997. (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb). Napisan po opsadi Dubrovnika odnosno početkom Domovinskoga rata, kad je bio i prikazan u gradu Dubrovniku. Dramski tekstovi Luka Paljetka, poput farsi i drame Orfeuridika, obiluju intertekstualnim i multikulturalnim sastavnicama te aluzijama i citatima vezanima za klasična književna djela iz svjetske literature, ali i za književnost novijega datuma.
Neka njegova djela je u svojoj antologiji Zywe zradla iz 1996. s hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.
Dana 11. listopada 2017. godine u zgradi Društva hrvatskih književnika, zajedno s Milom Pešordom, uručena mu je povelja o članstvu u Europskoj akademiji znanosti, umjetnosti i književnosti "Leonardo da Vinci".[2]
Djela
- Nečastivi iz ruže 1968.
- Tri farse 1981.
- Jutarnja kocka, 1983.
- Na rubu tijela, 1987.
- Slike s izložbe, 1992.
- Nevenka Arbanas, 1997.
- Pjesni na dubrovačku, 1997.
- Hrvatske teme, 1999.
- Pojmovnik Malog čovjeka, 2001.
- Lapadski Soneti Iva Vojnovića 2002.
- Sastavljanje Orfeja: Studije, drame, pjesme, ogledi,2005.
- Skroviti vrt, 2004.
- Crna kronika, 2006.
- Grenlandski leptiri, 2006.
- Nevidljiva zastava, 2008.
Knjige za djecu:
Nagrade i priznanja
Neke od mnogobrojnih nagrada i priznanja:
- 1968.: Nagrada Fonda A.B. Šimić
- 1975.: Nagrada Ivana Brlić Mažuranić
- Župančičeva listina 1982.
- 1984.: Orden Republike s brončanim vijencem
- 1985.: Godišnja nagrada Vladimir Nazor
- 1988.: Nagrada Lastavica
- 1990.: Nagrada Tin Ujević
- 1995.: Goranov vijenac
- 1996.: Maslinov vijenac, poeta oliveatus, Croatia rediviva u Selcima na otoku Braču
- 1996.: Godišnja nagrada HAZU
- 1996.: Odličje Danice hrvatske s likom Marka Marulića
- 2001.: Plaketa "Dobrojutro, more", s pjesničkih susreta u Podstrani.[3]
- 2002.: Časna listina IBI-ja, međunarodne udruge izdavača knjiga za djecu
- 2005.: Zlatna povelja mira Linus Pauling
- 2005.: Bosanski stećak
- 2005.: Nagrada grada Dubrovnika za životno djelo
- 2005.: Godišnja nagrada Vladimir Nazor za roman Skroviti vrt
- 2005.: Godišnja nagrada Ksaver Šandor Gjalski za roman Skroviti vrt
- Kiklop 2005. za najbolji roman godine - Skroviti vrt
- Nagrada "Susreti pod starom maslinom" 2007. - za cjelokupno stvaralaštvo za djecu; dodjeljuje Kulturni centar Bar, Crna Gora
- Nagrada Josip Sever 2008. - za zbirku pjesama Nevidljiva zastava
- 2009.: Nagrada Dragutin Tadijanović Zaklade HAZU za životno djelo
- 2012.: Nagrada UBIUDR Podravka "Zvonimir Golob"
- 2014.: Zlatna plaketa "Miljenko Smoje"
Litaratura
- Helena Peričić, “Uvod u Paljetkovo dramsko stvaralaštvo za odrasle”, Krležini dani u Osijeku 2000. („Hrvatska dramska književnost i kazalište - inventura milenija“, I. dio), zbornik, prir. B. Hećimović, Zagreb-osijek, HAZU-HNK u Osijeku - Filozofski fakultet u Osijeku, 2001., 267-276.
- Helena Peričić, “Orfej - mitski topos post/modernog promišljanja urbaniteta, deja-vua, šutnje... a i šire? (Pokušaj tumačenja Paljetkove Orfeuridike)”, Književna revija (Dani Ivana Slamniga 2001.), ur. Branka Ban et al., osijek, Matica hrvatska - Osijek, 42, 2002., 3-4, 89-94.
- Helena Peričić, “Između stvaralačkog egzila i poticaja domaće književne tradicije (Slamnig, Šoljan, Paljetak)”, Dani hvarskog kazališta („Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta“), zbornik, ur. N. Batušić et al., Zagreb-Split, HAZU-Književni krug, 32, 2006., 346-359.
- Helena Peričić, “Multiculturalism and the Return to Tradition. Elements of the Literatures in English in the Works of Some Postmodern Croatian Playwrights: Slamnig - Šoljan - Paljetak”, Identities in Transition in the English-Speaking World, ed. by Nicoletta Vasta et al., Udine, Forum, 2011, 251-260.
- Helena Peričić, “Hrvatska književnost u repertoaru zadarskoga Kazališta lutaka u devedesetim godinama”, Krležini dani u Osijeku 1999. (Hrvatska dramska književnost i kazalište i hrvatska književnost), zbornik, prir. B. Hećimović, Zagreb-Osijek, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku - Pedagoški fakultet - Osijek, 2000., 253-258.
- Helena Peričić, “Uvod u Paljetkovo dramsko stvaralaštvo za odrasle”, Krležini dani u Osijeku 2000. („Hrvatska dramska književnost i kazalište - inventura milenija“, I. dio), zbornik, prir. B. Hećimović, Zagreb-osijek, HAZU-HNK u Osijeku - Filozofski fakultet u Osijeku, 2001., 267-276.
- Helena Peričić, “Orfej - mitski topos post/modernog promišljanja urbaniteta, deja-vua, šutnje... a i šire? (Pokušaj tumačenja Paljetkove Orfeuridike)”, Književna revija (Dani Ivana Slamniga 2001.), ur. Branka Ban et al., osijek, Matica hrvatska - Osijek, 42, 2002., 3-4, 89-94.
- Helena Peričić, “Između stvaralačkog ‚egzila’ i poticaja domaće književne tradicije (Slamnig, Šoljan, Paljetak)”, Dani hvarskog kazališta („Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta“), zbornik, ur. N. Batušić et al., Zagreb-Split, HAZU-Književni krug, 32, 2006., 346-359.
- Helena Peričić,“Multiculturalism and the Return to Tradition. Elements of the Literatures in English in the Works of Some Postmodern Croatian Playwrights: Slamnig - Šoljan - Paljetak”, Identities in Transition in the English-Speaking World, ed. by Nicoletta Vasta et. al., Udine, Forum, 2011, 251-260.
Izvori
- ↑ Vjesnik, Makedoniju i Hrvatsku povezuju kuće od riječi, 1. srpnja 2001.
- ↑ Promaknuta dva hrvatska književnika. Glas Koncila, br. 42 (2261) od 22. listopada 2017., str. 23, rubrika: kultura
- ↑ Pjesnički susreti u Podstrani. Dr. Ivanu Golubu uručeno priznanje "za osobit doprinos hrvatskoj književnosti", ika.hr, pristupljeno 16. rujna 2017.
| |||||
| |||||