1. srpnja

1. srpnja (1.7.) 182. je dan godine po gregorijanskom kalendaru (183. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 183 dana.

Događaji

69. – Trupe u Egiptu proglasile Vespazijana devetim Rimskim carem
1661. – Zaključen Kardiški mir, čime je okončan rusko-švedski rat
1861. – Utemeljen list "L'Osservatore Romano"
1921. – Osnovana je Komunistička partija Kine
1953. – Utemeljen list "Moj pas"
1745. – Marija Terezija raspustila Vojnu krajinu.^[1]
1980. – O Canada službeno je postala nacionalna himna Kanade
1997. – Hong Kong je nakon 99 godina britanskog protektorata vraćen Kini
2004. – NASA-ina svemirska letjelica Cassini-Huygens ušla je u Saturnovu orbitu nakon sedmogodišnjeg putovanja
2009. – Ivo Sanader podnosi ostavku na mjesto predsjednika Vlade Republike Hrvatske i sve stranačke dužnosti u HDZ-u.
2012. – Aziz Hasanović postao predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.^[2]
2013. – Hrvatska postala je 28. članica Europske unije.^[3]
2013. – Otvoren New Century Global Centre, najveća zgrada na svijetu.^[4]
2013. – Otkriven Neptunov satelit S/2004 N 1.^[5]

1646. – Gottfried Leibniz, njemački znastvenik i diplomat († 1716.)
1804. – George Sand, francuska književnica († 1876.)
1872. – Louis Blériot, francuski inženjer i letač († 1936.)
1894. – Isak Babel, ruski književnik († 1940.)
1901. – Pere Ljubić, hrvatski književnik († 1952.)
1902. – William Wyler, američki redatelj († 1981.)
1917. – Humphry Osmond, britanski psihijatar († 2004.)
1926. – Ivan Fuček, hrvatski katolički svećenik, isusovac, teolog († 2020.)
1929. – Ödön Földessy, mađarski atletičar († 2020.)
1931. – Seyni Kountché, nigerski predsjednik i general († 1987.)
1953. – Jadranka Kosor, hrvatska političarka
1961. – Diana, princeza od Walesa, supruga britanskog prijestolonasljednika († 1997.)
1961. – Carl Lewis, američki atletičar, deveterostruki Olimpijski pobjednik
1961. – Peter Machajdík, slovački skladatelj
1967. – Branko Zorko, hrvatski atletičar
1970. – Tajči, hrvatska pjevačica, pop zvijezda ranih 1990.-ih godina
1983. – Roland Juhász, mađarski nogometaš
1985. – Léa Seydoux, francuska glumica

1109. – Alfons VI. Hrabri, kralj Leóna i Kastilje (* 1040.)
1784. – Wilhelm Friedemann Bach, njemački skladatelj (* 1710.)
1839. – Mahmud II., turski sultan (* 1785.)
1860. – Charles Goodyear, američki kemičar i izumitelj (* 1800.)
1928. – Vjekoslav Klaić, hrvatski povjesničar i pisac (* 1849.)
1934. – Ernst Röhm, njemački nacionalsocijalist i bliski suradnik Adolfa Hitlera (* 1887.)
1944. – Watt Sam, pripovjedač i kulturni povjesničar plemena Natchez (* 1876.)
1957. – Drago Gervais, hrvatski književnik (* 1904.)
1971. – William Lawrence Bragg, britanski fizičar i dobitnik Nobelove nagrade (* 1890.)
1974. – Juan Perón, argentinski političar (* 1895.)
1983. – Buckminster Fuller, američki arhitekt (* 1895.)
1997. – Robert Mitchum, američki glumac (* 1917.)
2000. – Walter Matthau, američki glumac (* 1920.)
2001. – Nikolaj Genadijevič Basov, ruski fizičar (* 1922.)
2004. – Marlon Brando, američki glumac; dvostruki dobitnik Oscara (* 1924.)
2011. – Anne LaBastille, američka ekologinja (* 1933.)