Toggle search
Toggle menu
309,3 tis.
63
18
533,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Aleksandar Flaker

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
Aleksandar Flaker
Datoteka:Aleksandar Flaker.gif
Aleksandar Flaker
Rođenje 24. srpnja 1924.
Smrt 25. listopada 2010.
Zanimanje književni teoretičar
esejist
Period pisanja 1954. – 2008.
Teme ruska književnost
hrvatska književnost
komparatistika
avangardna književnost i kultura
intermedijalne studije
interkulturalne studije
Supruga(e) Vida Flaker
Portal o životopisima

Aleksandar Flaker (Białystok, Poljska, 24. srpnja 1924. — Zagreb, 25. listopada 2010.), hrvatski književni teoretičar i esejist poljskoga podrijetla, prevoditelj, autor značajnih stručnih i naučnih radova iz područja ruske i hrvatske književnosti, komparativne književnosti i teorije književnosti.

Životopis

U Zagreb, gdje se školovao, došao je 1931. godine. Maturirao je u Senju. Sudjelovao je u narodnooslobodilačkoj borbi. Diplomirao je slavistiku na Zagrebačkom sveučilištu 1949. godine. Doktorom znanosti postaje 1954. obranom disertacije "Pravaštvo i ruska književnost". Proveo je godinu dana na specijalizaciji na Moskovskom državnom sveučilištu 1956./57. Bio je redovni profesor ruske književnosti na Odsjeku za jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavao je kao gostujući profesor na mnogim europskim sveučilištima (Amsterdam, Freiburg, München, Beč, Graz i dr.), a 1973. i na Sveučilištu Yale u New Havenu, (SAD).

Objavljuje stručne i znanstvene radove s područja ruske i hrvatske književnosti, poredbene književnosti i teorije književnosti u časopisima i zbornicima u zemlji i inozemstvu. [1] Bio je član uredništva utjecajnog časopisa Umjetnost riječi od njegovog osnivanja 1957. godine, te uredničkog savjeta časopisa Russian Literature (Amsterdam) i časopisa za poredbenu književnost Neohelicon (Budimpešta).

Bio je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, dopisni član Poljske akademije umjetnosti (Krakov), počasni član Mađarske akademije znanosti i umjetnosti, Društva hrvatskih književnika i PEN kluba.

Najvažnija problemsko-tematska polja kojima se Flaker bavio su: ruska i hrvatska književnost, komparatistika, avangardna književnost i kultura, intermedijalne i interkulturalne studije. Sa Zdenkom Škrebom je u hrvatskom kontekstu otvorio raspravu o suodnosu književnih stilova i razdoblja.[2]

Dobitnik značajnih nagrada i priznanja za svoj književno-znanstveni rad (Nagrada za životno djelo Vladimir Nazor 1984., Kiklop za životno djelo 2009. i dr.)[3]

Književnoteorijski rad

„ ... po svom obrazovanju slavist, a profesionalno se bavi ruskom književnošću, pripada, pak, hrvatskom kulturnom krugu, pa mu nisu strane ni druge jugoslavenske književnosti. ”
(Aleksandar Flaker [Poetika osporavanja, 1982.])


Aleksandar Flaker započinje znanstvenu karijeru kao proučavatelj ruske, tj. sovjetske književnosti. U tom ranom razdoblju nastaju njegovi prvi radovi: zbornici Heretici i sanjari (1955.), Ruski pripovjedači XIX. stoljeća (1961.), te Suvremeni ruski pisci u četiri knjige (1962.). Proučavanje ruske književnosti nastavlja u kasnijim radovima: priručniku Ruski klasici XIX. stoljeća (1965.), Ruska književna kritika (1966.), Sovjetska književnost 1917-1932 (1967.), prikazu novije ruske književnosti u 7. knjizi Povijesti svjetske književnosti (1975.), te knjizi Ruska avangarda (1984.).

Flaker je najviše bio zaokupljen proučavanjem realizma (Turgenjev, Gogolj, Dostojevski, Tolstoj, Čehov) i poslijerevolucionarnim razdobljem nakon njega; proučavao je djela pisaca kao što su Blok, Majakovski, Zoščenko, Fadejev, Pasternak, Šolohov, i dr.

U stvaranju vlastite književne metodologije najveći je utjecaj na njega imala tzv. formalna metoda[4] koju karakterizira: stavljanje u prvi plan autonomnosti književnog teksta, oslobađanje od podređenosti drugim znanostima (sociologiji, povijesti, politici), poništavanje dualističke koncepcije sadržaj-forma, razmatranje procesa stvaralačkog umjetničkog postupka, poimanje povijesti književnosti kao povijesti smjenjivanja književnih stilova. Flaker u metodi ruskih formalista pronalazi mnogo pozitivnih osobina na području poetike, no pronalazi i mnogo nedostataka na području književne povijesti.

Uvodi termin stilska formacija (Stilovi i razdoblja, 1964.) da bi znanstveno utvrdio i razradio terminološke nejasnoće ili slabosti u znanosti o književnosti. Termin je preuzeo od ruskih književnih kritičara dvadesetih godina, a zamjena je za starije pojmove pravac ili struja. Tim pojmom obilježava "velike nadindividualne književnopovijesne cjelovitosti, konstruirajući ih na temelju stilske interpretacije srodnih književnih djela, a ne na temelju programatskih samoodređenja pojedinih pokreta, ili škola".[5] On prvenstveno proučava strukturu književnog djela, a proučavanjem stilskih postupaka dolazi do zaključka, na primjeru romantizma i realizma, da su ti pravci relativno cjelovite stilske formacije, za razliku od književnih tijekova u dvadesetom stoljeću. Za potonje je karakteristična tzv. stilska dezintegracija, te za tu nekompaktnu stilsku formaciju predlaže termin period.

Također uvodi kategoriju historičnosti koja postoji unutar književnih procesa: Važniji su povijesni procesi unutar pojedinih književnih vrsta, nego statičke interpretacije pojedinih tekstova. (Poetika osporavanja, 1982.), čime ostavlja otvorene mogućnosti za analizu i svih ostalih povijesnih (socioloških, društvenih) komponenti, važnih za shvaćanje funkcioniranja književnog djela.

U proučavanju hrvatske književnosti najviše ga zanimaju realizam i modernizam, tj. avangardizam, te se njenim pitanjima bavi u radu Književne poredbe (1968.). Budući da ga prvenstveno zanimaju interpretacija književnog djela i otkrivanje njegovih unutarnjih estetskih obilježja (stil, struktura) u povijesnom procesu njegova razvitka, Flaker uvodi literarne termine, umjesto povijesnih ili društvenopolitičkih, te pojam društvene funkcije djela, što mu omogućuje da terminološki označi i razdoblja koja se ne mogu označiti kao stilske formacije. Npr. Književnost u funkciji konstituiranja moderne hrvatske nacije (1836-1865) i Period socijalno angažirane književnosti za označavanje književnosti tridesetih godina dvadesetog stoljeća.

Flaker se također bavi proučavanjem novijih kretanja u svjetskoj književnosti. Jedno od njih je tzv. proza u trapericama koja se pojavila neposredno nakon II. svjetskog rata, a kod nas pedesetih godina. Na temelju svoje metode, tu "mladu prozu" (termin koji je kasnije odbacio) naziva "prozom u kojoj se pojavljuje mladi pripovjedač (bez obzira na to nastupa li u prvom ili trećem licu) koji izgrađuje svoj osebujni stil na temelju govorenog jezika gradske mladeži i osporava tradicionalne i ustajale društvene i kulturne strukture"[6]. Također prozu istražuje i kao književnopovijesni proces, te istražuje povezanost i razvoj te proze u djelima Salingera, Aksjonova, Plenzdorfa, kao i u djelima hrvatskih pisaca Antuna Šoljana i Ivana Slamniga.

Detaljno je razradio teorijski sustav avangarde u kojem utvrđuje da je ona: osporavanje postojećih struktura, antiestetička, gubi ljudski lik kao središte strukture, razbija logičku sintaksu, ona je - antiformativna. Dopušta joj širenje izvan estetskog (iako i dalje naglašava da je njezina prvenstvena društvena funkcija estetsko prevrednovanje, a potom moralno i etičko, i na kraju socijalno) te joj priznaje druge funkcije kao što je npr. stavljanje u službu revolucije (Majakovski, Krleža, Breton i francuski nadrealisti, Brecht, Neruda). U hrvatskoj književnosti proučava prvenstveno odnos hrvatske avangarde prema književnoj ljevici i socijalno angažiranoj književnosti tridesetih godina (Krleža).

Knjige i studije

  • Suvremeni ruski pisci, Zagreb 1962. [7]
  • Stilovi i razdoblja, studija (sa Zdenkom Škrebom), Zagreb 1964.
  • Ruski klasici XIX. stoljeća, udžbenik, Zagreb 1965. [8]
  • Književne poredbe, studija, Zagreb 1968.
  • Modelle der Jeans Prosa - Zur literarischen Opposition bei Plenzdorf im osteuropäischen Romankontext, Kronberg 1975.
  • Novija ruska književnost, povijest svjetske književnosti – knjiga VII; Zagreb 1975.
  • Proza u trapericama, Zagreb 1976., 1983. [9][10]
  • Stilske formacije, studija, Zagreb 1976., 1986.
  • Poetika osporavanja; studija, Zagreb 1982.
  • Ruska avangarda, studija, Zagreb 1984.
  • Izabrana djela, Pet stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb 1987.
  • Nomadi ljepote, studija, Zagreb 1988.
  • Riječ, slika, grad, Zagreb 1995.
  • Književne vedute, Zagreb 1999. [11]
  • Riječ, slika, grad rat. Hrvatske intermedijalne studije Durieux, Zagreb 2009.
  • Slikarska književnost i književno slikarstvo, Moskva 2008.
  • Ruska avangarda 2, Profil - Zagreb, Službeni glasnik - Beograd 2009.

Literatura o Aleksandru Flakeru

(Važnija literatura do 1987.g.)[1]

  • Brozović, Dalibor, Heretici i sanjari, Kultura, Vjesnik, Zagreb, 31. ožujka 1955.
  • Prica, Čedo, Život kratak - umjetnost duga, Suvremeni ruski pisci, sv. I, II i III, Naprijed, Zagreb, 1962.
  • Malić, Zdravko, Aleksandar Flaker, Suvremeni ruski pisci, sv. III, Naprijed, Zagreb, 1962.
  • Jovanović, M., Granice predstavljanja jedne literature, Suvremeni ruski pisci, sv. I-III, Naprijed, Zagreb, 1962.
  • Vaupotić, Miroslav, Između stilskog i povijesnog pristupa, Flaker-Škreb, Stilovi i razdoblja, Matica hrvatska, Zagreb, 1964.
  • Živković, D., Prilozi modernoj književnoistorijskoj periodizaciji, Flaker-Škreb, Stilovi i razdoblja, Matica hrvatska, Zagreb, 1964.
  • Donat, Branimir, Plus i minus, A. Flaker, Ruski klasici XIX. stoljeća, ŠK, Zagreb, 1965.
  • Urban, Z., Nad studiemi Aleksandra Flakera, Češkoslovenská rusistia, br.1, Praha, 1967.
  • Klatik, Z., Dielo s pribuznymi východiskami, Flaker-Škreb, Stilovi i razdoblja, Matica hrvatska, Zagreb, 1964.
  • Subotin, S. Aleksandar Flaker, Sovjetska književnost 191-1932, Manifesti i programi - književna kritika - nauka o književnosti, ur. A. Flaker, Naprijed, Zagreb, 1967.
  • Vučković, R., Značenje 'Književnih poredbi' i književnost ekspresionizma, Izraz, br.8-9, Sarajevo, 1969.
  • Ďurišin, D., Dve koncepcie porovacieho skumania literatury, Slavica Slvaca, 4., Bratislava, 1969.
  • Vujicsics, Sz. D, A mai horvát ősszehasonlitó irodalomtudomány új tendenciái (Aleksandar Flaker tanulmányai), Helikon, 2. Budapest, 1970.
  • Jähnichen, Manfred, A. Flaker, Književne poredbe, Naprijed, Zagreb, 1968.
  • Ivančević, M.Ž., Aleksandar Flaker, Književne poredbe, Jugoslavenski pisci, Naprijed, Zagreb, 1968.
  • Frangeš, Ivo, Aleksandar Flaker, Književne poredbe, Naprijed, Zagreb, 1968.
  • Vlajčić, Mihajlo, Farmerke kao stav, Politika, Beograd, 30. srpnja 1977.
  • Potokar, Tone, Proza v traperkaħ, Naši razgledi, Ljubljana, 26. kolovoza 1977.
  • Anđelić, Teodor, Farmerke u prozi, NIN, Beograd, 25. rujna 1977.
  • Jeremić, Lj., Savremena proza, tesne farmerke i te stvari, Književnost, br.4, Beograd, 1977.
  • Delić, J., Komparativna studija o jednom razdoblju najnovije istorije evropske književnosti, Letopis Matice srpske; 6, Novi Sad, 1977.
  • Szabolocsi M., Próza - farmerban, Nagy világ, br.10, Budapest, 1977.
  • Ďurišin, D., Flaker Aleksandar, Stilske formacije, Liber, Zagreb, 1976.
  • Beker, Miroslav, Aleksandar Flaker, Stilske formacije, Liber, Zagreb, 1976.
  • Swizewska, E., Aleksandar Flaker, Stilske formacije, Liber, Zagreb, 1976.
  • Vokač, Z., Novo temeljno delo o avangardi: Aleksandar Flaker, Poetika oporekanja, Naši razgledi, br.22, Ljubljana, 1982.
  • Pavičić, Josip, Književnost prevrednovanja, Vjesnik, Zagreb, 21. rujna 1982.
  • Solar, Milivoj, Rasprava o avangardi; Aleksandar Flaker, Poetika osporavanja, ŠK, Zagreb, 1982.
  • Paščenko, J., Literaturna proguljanka s Oleksandrom Flakerom, Vsesvit, br.5, Kijev, 1982.
  • Visković, Velimir, Evolucija "Zagrebačke škole"; U povodu knjige Aleksandra Flakera "Poetika osporavanja", ŠK, Zagreb, 1982.
  • Smirnova, N., Aleksandar Flaker. Proza v džinsah, Sovremennaja hudožestvenaja literatura za rubežom, br.5, Moskva, 1983.
  • Kovač, Zvonko, Sugestivna snaga argumentacije, Aleksandar Flaker, Poetika osporavanja, ŠK, Zagreb, 1982.
  • Domić, Ljiljana, Knjiga kao događaj, Aleksandar Flaker, Ruska avangarda, Liber/Globus, Zagreb, 1984.
  • Moranjak Bamburać, N., Dinamika avangarde, Aleksandar Flaker, Ruska avangarda, Liber/Globus, Zagreb, 1984.
  • Maroević, Tonko, Visokoznanstvena slikovnica, Aleksandar Flaker, Ruska avangarda, Liber/Globus, Zagreb, 1984.
  • Jenšterle, M., Umetnost je zamenjala propaganda, Aleksandar Flaker, Ruska avangarda, Liber/Globus, Zagreb, 1984.
  • Bajt, Drago, Demokratična odprtost navzen, Aleksandar Flaker, Ruska avangarda, Liber/Globus, Zagreb, 1984.
  • I.R. (akuša), Russische Avantgarde; Ein Standardwerk, Neue Zuercher Zeitung, Zuerich, 27. lipnja 1985.
  • Kovač, Zvonko, Za povijest tekstova, Vjesnik, Zagreb, 5. listopada 1985.
  • Pavičić, Josip, Osporavanje kao životni stav, Vjesnik, Zagreb, 22. lipnja 1985.
  • Jovanović, M., Svetski poduhvat, Aleksandar Flaker, Ruska avangarda, Liber/Globus, Zagreb, 1984.
  • Živković, Ž., Izazovi avangarde, Beograd, 1986.

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 Pet stoljeća hrvatske književnosti, knjiga 157/I: Aleksandar Flaker, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1987.
  2. ↑ Škreb, Zdenko. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 11. veljače. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59688>.
  3. ↑ Štriga, Nika, Kiklop Flakeru, Vijenac, br.410, 19. studenog 2009.
  4. ↑ Šicel, Miroslav, Aleksandar Flaker, u: Pet stoljeća hrvatske književnosti, knjiga 157/I: Aleksandar Flaker, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1987.
  5. ↑ Flaker, A., Stilske formacije, Liber, Zagreb, 1976.
  6. ↑ Flaker, A., Proza u trapericama, Liber, Zagreb, 1983.
  7. ↑ Četiri sveska: I. Ruski sovjetski pripovjedači: 1921-1929, II. Ruski sovjetski pripovjedači: 1930-1960, III. Članci i studije o sovjetskoj književnosti, IV. 1961-1963
  8. ↑ Sadržaj: Ruska književnost devetnaestog stoljeća, Aleksandar Sergejevič Puškin, Mihail Jurjevič Ljermontov, Nikolaj Vasiljevič Gogolj (Roman "Mrtve duše"), Ivan Sergejevič Turgenjev (Stil Turgenjevljevih djela, Hrvatska književnost i Turgenjev), Ivan Aleksandrovič Gončarov, Mihail Jefgrafovič Saltikov-Ščedrin, Fjodor Mihailovič Dostojevski (Roman "Zločin i kazna"), Nikolaj Semjonovič Ljeskov, Lav Nikolajevič Tolstoj (Roman "Rat i mir"), Anton Pavlovič Čehov, Maksim Gorki, Ruska književna kritika, Literatura o ruskoj književnosti XIX. stoljeća (Opća djela, Literatura o pojedinim piscima, Književna kritika, Literatura o vezama naših književnosti s ruskom književnošću XIX. stoljeća), Sinhronističke tablice ruske književnosti XIX. stoljeća, Registar i tumač imena, Autorova napomena
  9. ↑ Ivica Župan, Aleksandar Flaker, "Proza u trapericama", Liber/Razlog, Zagreb 1977, Croatica 11-12/1978.
  10. ↑ Danijela Lugarić, Simbolični dalekozor: Flakerova proza u trapericama, Umjetnost riječi 3-4/2009.
  11. ↑ Flaker u knjizi razlaže kako je slikarski pojam vedute primjenjiv i u književnosti. Predlaže da se tim pojmom nazovu dijelovi proznih ili pjesničkih cjelina koje se mogu izdvojiti iz strukture zbog njihove orijentacije na likovnost u predočivanju gradske zbilje, ili pak urbanih intervencija u prirodi. Razmatra glavne tokove europske literature, s naglaskom na rusku i hrvatsku književnost, i donosi primjere književnih veduta (Aleksandar Flaker, Književne vedute, Matica hrvatska, Zagreb, 1999. (384 str.), ISBN 9531505365).

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Aleksandar_Flaker&oldid=490657"