Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| (Nisu prikazane 2 međuinačice 2 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Maksimir areal (2).jpg|230px|mini|desno|Dio Maksimira iz zraka – Treće jezero i [[Vidikovac Kiosk]] (lijevo).]] | |||
[[Datoteka:Zornbergova-karta-max.jpg|230px|mini|desno|Karta Maksimira iz 1846.]] | [[Datoteka:Zornbergova-karta-max.jpg|230px|mini|desno|Karta Maksimira iz 1846.]] | ||
[[Park-šuma]] '''Maksimir''', prva u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]], otvorena je [[1794.]] godine na inicijativu [[biskup]]a [[Maksimilijan Vrhovac|Maksimilijana Vrhovca]]. Godine [[1839.]] dao ju je urediti u engleskom pejzažnom stilu biskup [[Juraj Haulik]]. Arhitektonski objekti većinom su djela graditelja [[Franjo Schücht|Franje Schüchta]]. U parku od 316 [[hektar]]a<ref>[http://www.park-maksimir.hr/Maksimir_hr/Maksimir_o_parku.htm Službene stranice – o parku]</ref> je očuvana [[Flora (biljke)|flora]] i [[fauna]] nizinskih šuma, a u njemu se nalazi i pet jezera (što prirodnih, što umjetnih). | [[Park-šuma]] '''Maksimir''', prva u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]], otvorena je [[1794.]] godine na inicijativu [[biskup]]a [[Maksimilijan Vrhovac|Maksimilijana Vrhovca]]. Godine [[1839.]] dao ju je urediti u engleskom pejzažnom stilu biskup [[Juraj Haulik]]. Arhitektonski objekti većinom su djela graditelja [[Franjo Schücht|Franje Schüchta]]. U parku od 316 [[hektar]]a<ref>[http://www.park-maksimir.hr/Maksimir_hr/Maksimir_o_parku.htm Službene stranice – o parku]</ref> je očuvana [[Flora (biljke)|flora]] i [[fauna]] nizinskih šuma, a u njemu se nalazi i pet jezera (što prirodnih, što umjetnih). | ||
| Redak 34: | Redak 34: | ||
== Bilješke == | == Bilješke == | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
*[http://www.park-maksimir.hr/Maksimir_hr/Maksimir_dokumenti.htm park-maksimir.hr] | *[http://www.park-maksimir.hr/Maksimir_hr/Maksimir_dokumenti.htm park-maksimir.hr] | ||
| Redak 41: | Redak 41: | ||
{{GLAVNIRASPORED:Maksimir, Park-šuma}} | {{GLAVNIRASPORED:Maksimir, Park-šuma}} | ||
{{ZG}} | |||
[[Kategorija:Park-šume u Zagrebu]] | [[Kategorija:Park-šume u Zagrebu]] | ||
[[Kategorija:Park Maksimir| ]] | [[Kategorija:Park Maksimir| ]] | ||
[[Kategorija:Zaštićene uređene zelene površine Republike Hrvatske]] | |||
Posljednja izmjena od 9. svibanj 2025. u 02:01
.jpg)
Park-šuma Maksimir, prva u jugoistočnoj Europi, otvorena je 1794. godine na inicijativu biskupa Maksimilijana Vrhovca. Godine 1839. dao ju je urediti u engleskom pejzažnom stilu biskup Juraj Haulik. Arhitektonski objekti većinom su djela graditelja Franje Schüchta. U parku od 316 hektara[1] je očuvana flora i fauna nizinskih šuma, a u njemu se nalazi i pet jezera (što prirodnih, što umjetnih).
Na južnom kraju park-šume nalazi se Zoološki vrt grada Zagreba.
Ime parka nose i gradska četvrt koja obuhvaća teritorij obližnjih gradskih naselja, i stadion GNK Dinama.
U parku Maksimiru raste hrast lužnjak poznat kao "Dedek", starosti oko 600 godina. Nalazi se u blizini Mogile.[2]
Istaknutiji objekti
- Švicarska kuća (sagrađena 1842., obnovljena 2005.),
- Vidikovac Kiosk (najistaknutiji objekt perivoja), sagrađen 1843.,
- Paviljon Jeka (sagrađen 1840., obnovljen 2001.),
- Kapelica sv. Jurja (sagrađena 1880.).
- Sokolska mogila, uzdignuti humak, podignut u spomen tisućugodišnjice Hrvatskog kraljevstva 1925. godine i to od zemlje i kamena iz svih naselja i povijesnih mjesta u Hrvatskoj i svijetu gdje žive Hrvati.[3]
- Obelisk, podignut u čast dovršetka parka
- Ribarska koliba (ili Sjenica od breze), drvena koliba građena od 1853. do 1862.
Galerija
-
Glavni ulaz -
Park-šuma Maksimir -
-
-
Literatura
- Lelja Dobronić: Bartol Felbinger i zagrebački graditelji njegova doba, Zagreb, 1971.
- Olga Maruševski, Sonja Jurković: Maksimir, Zagreb, 1991. (ISBN 86-03-00523-0)
Bilješke
- ↑ Službene stranice – o parku
- ↑ Glas Zagreba, glasilo Grada Zagreba, broj 12, prosinac 2016., str. 8.
- ↑ http://www.kandic.de/vonta/tema_8.htm Preuzeto 30. prosinca 2016.
Vanjske poveznice
