Minska polja u Hrvatskoj

       Približne lokacije minsko sumnjivih područja u Hrvatskoj 2006. godine.

Minska polja prekrivala su 354 km² Hrvatske u veljači 2019. godine. Tada su minsko sumnjiva područja bila prisutna u 8 županija te 54 općina i gradova. Smatra se da se na tim područjima nalazi oko 31.000 nagaznih mina i neeksplodiranih eksplozivnih sredstva iz Domovinskoga rata. Nagazne mine uveliko su koristile sve zaraćene strane tijekom rata; sveukupno ih je postavljeno oko 1,5 milijuna. Njihova namjena je bila ojačati obrambene položaje kojima je nedostajalo dovoljno oružja ili ljudstva, no imale su ograničenu ulogu u borbama.

Nakon rata, isprva se smatralo da je oko 13.000 km² Hrvatske prekriveno minsko sumnjivim područjima, no ta je procjena kasnije smanjena na 1174 km² nakon fizičkog pregleda. Programi razminiranja provode se u koordinaciji s vladinim tijelima, kao što je Hrvatski centar za razminiranje koji je zapošljavao privatne tvrtke specijaliziranje za razminiraje čiji je broj pirotehničara iznosio 632. Područja su označena s 12.358 znakova upozorenja.

Prema podatcima iz 4. travnja 2013., u Hrvatskoj je od Domovinskog rata od mina poginulo 509 osoba, a 1466 ozlijeđeno. U broju poginulih uključuju se 60 pirotehničara i 7 inženjera Oružanih snaga Republike Hrvatske tijekom operacija razminirivanja. U prvim godinama nakon Domovinskog rata u Hrvatskoj je od mina gofišnje umiralo oko 100 osoba, no taj se broj do 2010. smanjio na oko 10, zahvaljujući razminiranju, podizanje svijesti o prisutnosti mina i obrazovanju. Hrvatska je potrošila više od 450 milijuna eura na razminiranje od 1998. godine, kada su proces razminiranja preuzeli privatni ugovaratelji u koordinaciji s Hrvatskim centrom za razminiranje. Troškovi potpunog razminiranja procjenjuju se na 500 milijuna eura ili više. Ekonomski gubitak za Hrvatsku (zbog nekorištenja minsko sumnjivih područja) procjenjuje se na oko 47,3 milijuna eura godišnje.

Pozadina

Zagreb

Osijek

B.Manastir

Vukovar

Erdut

Vinkovci

Županja

Slavonski Brod

Pakrac

Maslenica

Karlovac

Ogulin

Otočac

Dubrovnik

Konavle

Prevlaka

Split

Šibenik

Zadar

Sisak

Petrinja

Plitvička jezera

Gospić

Knin

Perućko jezero

Okučani

Pod kontrolom Republike Hrvatske

Pod kontrolom Republike Srpske Krajine

Područje Hrvatske pod kontrolom Jugoslavenske narodne armije i Republike Srpske Krajine u siječnju 1992. godine.

Podrobniji članak o temi: Domovinski rat

Godine 1990., nakon što je Hrvatska demokratska zajednica dobila parlamentarne izbore, došlo je do dizanja etničkih tenzija između Hrvata i Srba. Nakon parlamentarnih izbora, Jugoslavenska narodna armija zaplijenila je oružje Teritorijalne obrane Hrvatske kako bi smanjila mogući otpor. Dana 17. kolovoza tenzije su prerasle u Balvan-revoluciju. Jugoslavenska se narodna armija umiješala, onemogućivši intervenciju hrvatske policije. Središte revolucije bila su većinsko srpska područja Dalmatinske Zagore, posebice oko Knina, Like, Korduna, Banovine i Istočne Hrvatske. Kasnije je od tih područja nastala Republika Srpska Krajina. Republika Srpska Krajina izjavila je svoje namjere o ujedinjenju sa Srbijom. Zbog toga je Vlada Republike Hrvatske smatrala Republiku Srpsku kao regiju koja se želi odcijepiti. Do ožujka 1991. godine, iz ovih sukoba nastao je Domovinski rat. U lipnju te godine Hrvatski sabor donio je Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Do siječnja 1992. godine, pod kontrolom Republike Srpske Krajine nalazilo se 17.028 km² teritorija Republike Hrvatske. Taj se teritorij kretao u rasponu od 2,5 do 63,1 km u dubini te je imao granicu dugu 923 km s teritorijem koji se nalazio pod nazorom Republike Hrvatske.

Upotreba tijekom rata

Znak iz Domovinskog rata koji označuje minsko polje

Mine je prve koristila Jugoslavenska narodna armija u ranoj 1991. godine, prije povlačenja iz Hrvatske, kako bi zaštitila svoje vojarne i druga postrojenja. Jugoslavenska narodna armija tako je zaštitila i svoja postrojenja u urbanim sredinama, služeći se minama kao što su PROM-1 (Protupješačka Rasprskavajuća Odskočna Mina) i MRUD (Mina Rasprskavajuća Usmjerenog Djelovanja). Oružane snage Republike Hrvatske i Hrvatska policija počeli su postavljati mine tijekom kasnog dijela 1991. godine, uvelike se oslanjajući na njih kako bi zaustavile napredovanje Jugoslavenske narodne armije i Srpske vojska Krajine do ranog dijela 1992. godine. Postavljanje tih prvih minskih polja slabo je dokumentirano. Godine 1992. Srpska vojska Krajine povećala je svoju upotrebu mina kako bi osigurala liniju bojišnice, uveliko zbog ograničenog broja vlastitih vojnika. Zbog toga je Srpska vojska Krajine izgradila statičke obrambene linije (koje su se sastojale od rovova, bunkera i velikog broja mina dizajniranih za obranu položaja na kojima je bilo malo vojnika) kako bi odgodile ofenzive Oružanih snaga Republike Hrvatske. Ovaj pristup bio je uvjetovan ograničenom dubinom teritorija Republike Srpske Krajine i nedostatak rezervnih vojnika s kojima bi se mogao izvršiti protunapad ili blokirati mjesta gdje je došlo do proboja obrambene linije, što je značilo da Srpska vojska Krajine nije mogla provesti taktiku dubinske obrane. Kombinacija slabe dokumentacije i nedostatka oznaka minskih polja (ili označivanjem preko žica) doveli su do čestog ozljeđivanja vojnog osoblja uzrokovanih vlastito postavljenim minama. Procjenjuje se da je tijekom postavljeno sveukupno 1,5 milijun mina.

Oružane snage Republike Hrvatske uspješno su koristile protutenkovske mine u kombinaciji s pješadijskim protutenkovskim oružjem, uništavajući ili onesposobljavajući više od 300 tenkova Jugoslavenske narodne armije, pogotovo tijekom obrambenih operacija u Slavoniji. Suprotno tome, protupješačke mine koje je postavila Srpska vojska Krajine, pokazale su se manje učinkovitim tijekom Operacija Bljesak i Oluja. Tijekom tih operacija, Oružane snage Republike Hrvatske prešle su (ili zaobišle) mnoga minska polja koja je postavila Srpska vojska Krajine na temelju podataka prikupljenim izviđajima kretnji patrola Srpske vojske Krajine preko kopnenog puta i preko bespilotnih letjelica, civilnog stanovništva i aktivacijama mina uzrokovanih kretnjama divljih životinja. Od 224 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske poginulih tijekom Operacija Bljesak i Oluja, samo 15 njih je poginulo od nagaznih mina. Slično tome, od 966 ozlijeđenih u navedenim operacijama samo ih je 92 dobilo ozljede od nagaznih mina.

Žrtve

Prema stanju od 4. travnja 2013. godine, u Hrvatskoj je u 1352 incidenta od nagaznih mina poginulo 509 ljudi te je dodatnih 1468 ranjeno. U Hrvatskoj je bilo 557 civilnih žrtava od nagaznih mina između 1991. i 1995. godine, tijekom i neposredno nakon rata. Između 1996. i 1998. godine bilo je oko 100 civilnih žrtava godišnje od nagaznih mina, no taj se broj do 2010. godine smanjivao na manje od deset godišnje. Godine 1992. od mina je poginulo ili ozlijeđeno 57 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Godine 1995. od mina je poginulo ili ozlijeđeno 169 od 130.000 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, od kojih je većina poginulo ili ozlijeđeno tijekom Operacija Bljesak i Oluja. Tijekom operacija razminiranjih koje su se odvijale između 1996. i 1998. godine, od nagaznih mina poginulo je 7 inžinejra Oružanih snaga Republike Hrvatske, a 18 ih je ozlijeđeno. Civilne žrtve uključuju 60 pirotehničara poginulih nakon 1998. godine.

Hrvatska je uspostavila opširan sustav kojim pomaže osobama ozlijeđenih od mina i obiteljima žrtava mina. Ova pomoć uključuje hitnu i trajnu medicinsku njegu, fizičku rehabilitaciju, psihološku i socijalnu podršku, pomoć pri zapošljavanju i socijalnoj integraciji, osvješćivanju javnosti i pristupu javnim uslugama. institucije i organizacije oje podržavaju žrtve mina uključuju širok raspon vladinih tijela i nevladinih organizacija.

Postojeća minska polja

Standardni znak upozorenja

Podrobniji članak o temi: Popis minskih polja u Hrvatskoj

Prema stanju od 4. veljače 2019. godine minska polja prekrivala su 354 km² Hrvatske. Tada su minsko sumnjiva područja bila prisutna u 8 županija te 54 općina i gradova. Smatra se da se na tim područjima nalazi oko 31.000 nagaznih mina i neeksplodiranih eksplozivnih sredstva iz Domovinskoga rata. Područja prekrivena minama označena su s 12.358 znakova upozorenja. Pored toga, područja zagađena isključivo neeksplodiranim ubojnim sredstvima označena su s 409 oznaka opasnosti. Područja prekrivena minama u najvećem obujmu su šume zastupljene s 86,8 %, zatim poljoprivredna zemljišta s 12,9 % i ostala zemljišta s 0,3 %.

Društveni i gospodarski utjecaj

Nagazne su mine sigurnosni problem za stanovništvo koji živi u blizini minskih polja. Prema procjeni iz 2008. godine, od minske opasnosti ugroženo je 921.253 stanovnika Hrvatske, odnosno 20,8 % ukupnog stanovništva Hrvatske. Nagazne mine značajan su problem za razvoj Hrvatske jer se veliki dio minskih polja nalazi na poljoprivrednom zemljištu i u šumama. Miniranost kanala za melioraciju i odvodnju i nemogućnost njihovog održavanja, uvjetuje zarašćivanje kanala, a posljedica je plavljenje oranica. Taj problem je najizraženiji na prostoru uz hrvatsko-mađarsku granicu. Uz kanale, dijelovi obala rijeka, Kupe u Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj, Save u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj, te Drave u Osječko-baranjskoj županiji su nedostupni zbog minske zagađenosti i onemogućena je provedba zaštite od poplave. Prisutnost nagaznih mina negativno je utjecala na poslijeratni oporavak ruralnih područja smanjivši količinu dostupnog poljoprivrednog zemljišta, ometajući razvoj i utjecući na kvalitetu života ljudi koji žive u blizini miniranih područja. Posljedice minskih područja osjećaju se u različitim granama gospodarstva, a ponajviše u poljoprivredi, šumarstvu i turizmu (pogotovo u unutrašnjosti gdje je prije značajan izvor prihoda bio lovni turizam. Godine 2012. procijenjeno je da Hrvatska gzbog minski sumnjivih područja odišnje gubi 355 milijuna kuna.

Zbog važne uloge turizma u hrvatskom gospodarstvu, dana je prednosti pri razminiranju područja koja često posjećuju turisti i njihovoj okolici. Ostala područja vezana sa sigurnošću koje su dobile prioritet pri razminiranju su škole, bolnice, dječja igrališta, naselja, sva poznata minska polja, turistički i gospodarski objekti. Poljoprivredna područja, infrastrukturalni objekti i šumska područja podijeljena su u tri prioretne kategorije ovisno o njihovom ekonomskom značaju. Od područja vezanih uz ekologiju glavni prioritet dan je nacionalnim parkovima, divljim odlagalištama otpada i područjima protupožarne zaštite, dok je manji prioritet dan dijelovima parkovima prirode i šumama s posebnom namjenom. Uklanjanje znakova minskog polja značajan je problem, a uklanjanje je posebno izraženo u područjima gdje mještani strahaju da će im minsko sumnjiva područja otjerati turiste. Na mjestu uklonjenih znakova puz nove znakove postavljene su ploče koje su učvrštene kombinacijom kamena i betona. Od 1990-ih od nagaznih mina ozlijeđen je samo jedan turist.

Vlada Republike Hrvatske osnovala je nekoliko tijela kako bi riješila problem prisutnosti mina u Hrvatskoj. Među tim tijela su Ured za razminiranje Vlade Republike Hrvatske i Hrvatski centar za razminiranje. Ured za razminiranje Vlade Republike Hrvatske vladino je tijelo za stručne, analitičke, savjetodavne i druge poslove vezane uz protuminsko djelovanje u Hrvatskoj. Ured za razminiranje Vlade Republike Hrvatske prati rad, aktivnosti i djelovanje Hrvatskog centra za razminiranje. Hrvatski centar za razminiranje tijelo je javnoga sektora koje se bavi definiranjem i potvrđivanjem opasnih područja zagađenih minsko-eksplozivnim sredstvima i neeksplodiranim ubojnim sredstvima, obilježavanjem i/ili ograđivanjem minski sumnjivih područja, izradom dokumentacija, poslovima općeg i tehničkog izvida, razminiranjem građevina i/ili područja, pomoćnim poslovima u razminiranju, pružanju pomoći osobama koje su stradale od ratnih eksploziva, informiranjem i obrazovanjem stanovništva o opasnostima eksploziva iz rata, upravnim i inspekcijskim nadzorom nad provedbom Zakona o protuminskom djelovanju, hitnom intervencijom radi uklanjanja eksploziva iz rata, osiguranjem uvjeta za sigurno pružanje pomoći stradalniku i uvjeta za sigurno obavljanje očevida na mjestu stradavanja.

Svijest o minama i obrazovanje

Plakat s natpisom: „Pazi mine!”

Hrvatska je provela programe edukacije o opasnostima od mina s ciljem smanjenja broja osoba koje stradavaju u minskim incidentima. U Hrvatskoj te programe provode Hrvatski Crveni križ, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa te nekoliko nevladinih organizacija u suradnji s Hrvatskim centrom za razminiranje. Hrvatski centar za razminiranje aktivno podupire nevladine organizacije u razvoju što većeg broja programa. Hrvatski centar za razminiranje također se bavi stupanjem u kontakt s novim nevladinim organizacijama s kojima bi stvarale nove programe. Hrvatski centar za razminiranje održava javno dostupnu internetsku bazu podataka s kartografskim podatcima o lokaciji minsko sumnjivim područjima u Hrvatskoj.

Jedna kampanja o podizanju svijesti o minama koja je uključivala oglašavanje preko plakata, dobila je kritike Ministarstva turizma Republike Hrvatske i Hrvatske turističke zajednice zbog toga što su se plakati nalazili u područjima koji turisti često posjećuju, daleko od minsko sumnjivih poručja. Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica pozdravili su humanitarni aspekt kampanje, no smatrali su da će plakati izazvati negativne reakcije turista. Turistički vodiči Hrvatske uključuju upozorenja o opasnosti koje predstavljaju mine koje se nalaze unutar države. U njima se također nalaze i opći podatci o lokaciji mina.

Razminiranje

Stroj za razminiranje

Na kraju Domovinskog rata smatralo se da je oko 13.000 km² Hrvatske prekriveno minsko sumnjivim područjima. Tijekom Domovinskog rata i nakratko nakon njegovog završetka, razminiranje su obavljali inženjeri Oružanih snaga Republike Hrvatske uz potporu policije i civilne zaštite. Tijekom rata težište u razminiravanju stavljalo se napotrebe izvođenja borbenih operacija i stvaranja osnovnih sigurnosnih uvjeta za kretanje stanovništva na tim područjima. Godine 1996. Hrvatski sabor donio je zakon o razminiranju kojim je osnovan Hrvatski centar za razminiranje. Od ožujka 1996. do prve polovice 1998. plan razminiravanja provodilo je Ministarstvo unutarnjih poslova, a poslove razminiravanja obavljalo je trgovačko društvo u državnom vlasništvu AKD „MUNGOS” d.o.o U kolovozu 1996. godine osnovan je UN-ov Centar za mine (UNMAC) koji je imao značajnu ulogu u prikupljanju sredstava za razminiravanje, ali i u prikupljanju podataka o miniranosti od svih sudionika ratnih operacija na prostoru Hrvatske. prikupljanju podataka o miniranosti od svih sudionika ratnih operacija na prostoru Republike Hrvatske. U navedenom razdoblju Vlada Republike Hrvatske osnovala je Povjerenstvo za pitanje razminiravanja kao savjetodavno tijelo za vođenje i unaprjeđivanje sustav razminiravanja, te je Hrvatska u prosincu 1997. godine potpisala Ottawsku konvenciju. Uredbom Vlade Republike Hrvatske od 19. veljače 1998. godine dolazi do osnivanja Hrvatskog centra za mine. Od 1991. godine do početka 1998. godine razminirano je oko 40 km² Godine 2003. izvršeno je izviđanje i obilježavanje cjelokupnog prostora Hrvatske, te je definirano da je 1174 km² prostora Hrvatske minski sumnjivo.

Literatura

Knjige

• Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995. Darby, Pennsylvania: Diane Publishing Company. 2003. ISBN 978-0-7567-2930-1. https://books.google.com/books?id=0AoPAAAACAAJ 
• Bousfield, Jonathan (2003). The Rough Guide to Croatia. Rough Guides. ISBN 978-1-84353-084-8. https://books.google.hr/books?id=DUuovmuZTd0C 
• Hoare, Marko Attila (2010). "The War of Yugoslav Succession". Unutar Ramet, Sabrina P.. Central and Southeast European Politics Since 1989. Cambridge University Press. ISBN 978-1-139-48750-4. https://books.google.hr/books?hl=hr&id=oFXdiS25N78C 
• Marijan, Davor (2007) (PDF). Oluja. Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata. ISBN 978-953-7439-08-8. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. rujna 2015.. https://web.archive.org/web/20170808034954/http://centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf Pristupljeno 3. srpnja 2020. 

Novinski članci

• Alač, Zvonko (5. kolovoza 2011.). "Oluja: 16 godina od hrvatskog rušenja Velike Srbije". Index.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. studenoga 2013.. http://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=&id=505183 

• Bogdanić, Siniša; Arbutina, Zoran (4. travnja 2013.). "Croatia brings minefields to EU soil". Deutsche Welle. http://www.dw.de/croatia-brings-minefields-to-eu-soil/a-16719805 

• "Donacija od više milijuna dolara: Bill Gates pomaže razminiravanju Hrvatske". Nacional. 14. siječnja 2011.. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. prosinca 2013.. http://www.nacional.hr/clanak/99742/donacija-od-vise-milijuna-dolara-bill-gates-pomaze-razminiravanju-hrvatske 
• Dukić, Snježana (24. srpnja 2012.). "Pirotehničare tjeraju u smrt za 2,5 kune". Slobodna Dalmacija. http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/181982/Default.aspx 
• Engelberg, Stephen (3. ožujka 1991.). "Belgrade Sends Troops to Croatia Town". The New York Times. https://www.nytimes.com/1991/03/03/world/belgrade-sends-troops-to-croatia-town.html 
• Flauder, Goran (7. rujna 2011.). "Za razminiranje Hrvatske trebat će više od pola milijarde eura". tportal.hr. http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/147196/Za-razminiranje-Hrvatske-trebat-ce-vise-od-pola-milijarde-eura.html 
• "Kako mine koče hrvatsko gospodarstvo?". tportal.hr. 21. studenoga 2012.. http://www.tportal.hr/kultura/208protivmina/227332/Kako-mine-koce-hrvatsko-gospodarstvo.html 
• Luić, Andrina. "U okolici Zadra ukradeno 200 ploča koje upozoravaju na mine". Večernji list. http://www.vecernji.hr/vijesti/u-okolici-zadra-ukradeno-200-ploca-koje-upozoravaju-mine-clanak-384499 
• "Milanović: Nisam zadovoljan proračunom za razminiranje; Bandić: Hrvatski stroj za razminiranje je naš ponos!". Index.hr. 4. travnja 2013.. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. prosinca 2013.. http://www.index.hr/like/clanak/oprez--mine-u-hrvatskoj-cak-680-cetvornih-kilometara-minski-sumnjivog-podrucja/670873.aspx 
• "Policija: Nizozemski turist stradao u eksploziji protupješadijske mine, tzv. paštete". Index.hr. 21. srpnja 2005.. http://www.index.hr/vijesti/clanak/policija-nizozemski-turist-stradao-u-eksploziji-protupjesadijske-mine-tzv-pastete/275615.aspx 
• "Političari pokazali čarape u humanitarne svrhe". tportal.hr. 4. travnja 2013.. http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/253167/Politicari-pokazali-carape-u-humanitarne-svrhe.html 
• "Roads Sealed as Yugoslav Unrest Mounts". The New York Times. Reuters. 19. kolovoza 1990.. https://www.nytimes.com/1990/08/19/world/roads-sealed-as-yugoslav-unrest-mounts.html 
• Sudetic, Chuck (26. lipnja 1991.). "2 Yugoslav States Vote Independence To Press Demands". The New York Times. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. studenoga 2012.. https://www.nytimes.com/1991/06/26/world/2-yugoslav-states-vote-independence-to-press-demands.html 
• Sudetic, Chuck (2. travnja 1991.). "Rebel Serbs Complicate Rift on Yugoslav Unity". The New York Times. https://www.nytimes.com/1991/04/02/world/rebel-serbs-complicate-rift-on-yugoslav-unity.html 
• "Uklanjaju upozorenja o minama da im ne otjeraju goste?!". ezadar.hr. 28. kolovoza 2011.. https://ezadar.net.hr/dogadaji/2351943/uklanjaju-upozorenja-o-minama-da-im-ne-otjeraju-goste/ 

Ostali izvori

• "Croatian Tourism: Great Results in First Two Months". Ministry of Tourism (Croatia). 23. veljače 2006.. https://web.archive.org/web/20131229130836/http://www.mint.hr/default.aspx?id=1674 

• "Donacije". Hrvatski centar za razminiranje. https://web.archive.org/web/20161014033545/http://www.hcr.hr/hr/donacije.asp 

• "Uvodna riječ ravnatelja". Hrvatski centar za razminiranje. https://web.archive.org/web/20161014033713/http://www.hcr.hr/HR/protuminUvod.asp 

• "Izviješće o provedbi plana humanitarnog razminiravanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2010. godinu" (PDF). Hrvatski centar za razminiranje. https://web.archive.org/web/20120518002420/http://www.hcr.hr/pdf/Izvjesce_2010.pdf 

• "Kapaciteti ovlaštenih pravnih osoba" (PDF). Hrvatski centar za razminiranje. 16. travnja 2013.. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2013.. http://www.hcr.hr/images_upload/kapaciteti_19_11_13.pdf 

• Halužan, Slavko (prosinca 1999). "Vojna učinkovitost protupješačkih mina: Iskustva iz Domovinskog rata". Polemos: Journal of Interdisciplinary Research on War and Peace (Croatian Sociological Association) 2 (3-4). ISSN 1331-5595. http://hrcak.srce.hr/2876?lang=en 
• "Protuminsko djelovanje u RH". Hrvatski centar za razminiranje. https://web.archive.org/web/20161014033448/http://www.hcr.hr/hr/protuminOsnove.asp 

• "Edukacija i osvješćivanje o minskoj opasnosti". Hrvatski centar za razminiranje. https://web.archive.org/web/20161014033423/http://www.hcr.hr/hr/edukacija.asp 

• "Pomoć osobama stradalim od EOR-a". Hrvatski centar za razminiranje. https://web.archive.org/web/20161014033702/http://www.hcr.hr/hr/pomocZrtvamaMina.asp 

• "Minska situacija u RH – srpanj 2014.". Ured za razminiranje Vlade Republike Hrvatske. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. prosinca 2013.. http://www.mine.vlada.hr/clanak.asp?pageID=36&subID=44&lang=hr 

• "Nacionalni program protuminskog djelovanja – sažetak" (PDF). Hrvatski centar za razminiranje. 2009. https://web.archive.org/web/20160605042546/http://www.hcr.hr/pdf/Strategija%20hrv.pdf 

• "Pregovaračko stajalište Republike Hrvatske za Međuvladinu konferenciju o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji za poglavlje 11. "Poljoprivreda i ruralni razvitak"" (PDF). Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. 4. rujna 2008.. http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/pregovori/4/11.pdf 

• "The Prosecutor vs. Milan Martic – Judgement" (PDF). International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. 12. lipnja 2007.. http://www.icty.org/x/cases/martic/tjug/en/070612.pdf 

• "Ured za razminiranje". Vlada Republike Hrvatske. 22. svibnja 2012.. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. rujna 2013.. http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/o_vladi_rh/uredi_vlade/ured_za_razminiranje 

Vidi još

• Popis minskih polja u Hrvatskoj
• Minska polja u Bosni i Hercegovini