Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Istočna Hrvatska

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Istočna Hrvatska sastoji se od Slavonije, južnog dijela Baranje i zapadnog Srijema. Većim dijelom se prostire između Drave na sjeveru, Save na jugu, Dunava na istoku te gorja Psunja, Ravne gore i Lisine na zapadu. To je pretežno nizinski prostor, vrlo pogodan za agrarno iskorištavanje i kao takav je najvrijedniji poljoprivredni prostor u državi.

Reljef

U reljefu razlikujemo dva dijela:

  • Istočnohrvatska ravnica - nizinski, istočni dio Istočne Hrvatske, u kojem prevladavaju lesni ravnjaci i aluvijalne ravnice (pridravska nizina Osijeka, slavonska Podravina, Baranja, vukovarski ravnjak, vinkovačko-đakovački ravnjak, bosutska Posavina)
  • Zapadnoslavonski brdsko - dolinski prostor - zapadni, reljefno manje homogen prostor Istočne Hrvatske (slavonska Posavina, Požeška kotlina)

U zapadnom dijelu izdiže se zapadnoslavonsko gorje - Požeška gora (618 m), Dilj (461 m), Krndija (792 m), Papuk (954 m), Psunj (985 m).

Svojim agrarnim značenjem posebno se ističu lesni (praporni) ravnjaci u okolici Đakova, Vukovara, Belog Manastira (Bansko brdo) i Erduta (Erdutsko brdo).

Stanovništvo i naseljenost

Stanovništvo Istočne Hrvatske razvijalo se u uvjetima stalnih sučeljavanja različitih naroda i kultura. Česta ratna pustošenja u prošlosti degradirala su gospodarsku osnovicu i utjecala na nesređenost društvenih prilika. Ipak, sve do najnovijeg razdoblja to je prostor sveukupno izraženijih imigracijskih obilježja. Tek u nekoliko zadnjih desetljeća opažaju se veća emigracijska obilježja pa populacijska dinamika sve više stagnira i slabi, a u razdoblju između 1991. i 2001. prvi put je bilo zabilježeno smanjivanje broja stanovnika. Tome su znatno pridonijela ratna zbivanja.

Danas je 2/3 teritorija Istočne Hrvatske zahvaćeno emigracijom i depopulacijom različita intenziteta.

Prema popisu iz 2001. g. u Istočnoj Hrvatskoj živjelo je oko 811 000 stanovnika, što u odnosu prema 892 000 (1991.) znači smanjenje za oko 9%.

Najveći grad Istočne Hrvatske je Osijek, a slijede ga redom Slavonski Brod, Vinkovci, Vukovar, Đakovo i Požega.

Gustoća naseljenosti je nešto niža od prosječne hrvatske (78 st./km2) i iznosi 73 st./km2. Najrjeđe je naseljen orahovički, a najgušće osječki kraj.