Razlika između inačica stranice »8. kolovoza u Domovinskom ratu«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--(.*?)--> +))
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''8. kolovoza u Domovinskom ratu'''-->'''Domovinski rat po nadnevcima''': [[8. kolovoza]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].<ref>[http://www.hic.hr/ZZ-spomenar22.htm Hrvatski informativni centar] ''Hrvatski spomenar: 1. kolovoza - 10. kolovoza''</ref>
'''Domovinski rat po nadnevcima''': [[8. kolovoza]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].<ref>[http://www.hic.hr/ZZ-spomenar22.htm Hrvatski informativni centar] ''Hrvatski spomenar: 1. kolovoza - 10. kolovoza''</ref>


==1990.==
==1990.==

Trenutačna izmjena od 06:57, 2. siječnja 2022.

Domovinski rat po nadnevcima: 8. kolovoza u Domovinskom ratu.[1]

1990.

  • Dnevni list "Rilindia" danas se nije pojavio na kioscima, čime je, nakon prestanka rada RTV Prištine, Kosovo ostalo bez javnih medija na albanskom jeziku.
  • "Narodna armija" u svom komentaru ističe da "konfederalna Jugoslavija više ne bi bila Jugoslavija".

1991.

  • Hrvatska Vlada zahtijeva mjere za zamrzavanje odnosa sa Srbijom.
  • Pobunjeni hrvatski Srbi prekinuli primirje na Baniji. U topničkoj i puščanoj vatri ubijen jedan hrvatski gardist a ranjeno više civila.
  • U Zagrebu osnovana Hrvatska liga za mir.
  • Dužnosnici u Tirani protestiraju protiv rastućeg broja vojnika JNA koji su stacionirani na albanskoj granici.
  • Mađarska uložila formalni protest nakon Sto su avioni JNA nekoliko puta povrijedili mađarski zračni prostor.

1992.

  • Jednoglasno usvojenom Rezolucijom br. 769 Vijeća sigurnosti UN priznalo i odlučilo osigurati hrvatski suverenitet.
  • Otvoren sarajevski aerodrom.
  • Srbi iz BiH prijete napadom na europske nuklearne centrale u slučaju vojne intervencije Zapada.
  • Srpski izvori zabilježili napad nekakve hrvatsko-muslimanske postrojbe koja je prešla Savu i napala srpske položaje u Bok Jankovcu, prigradskom naselju Bosanske Gradiške. Srpski mediji akciju nazivaju operacijom Berbir.[2]

1993.

  • Ministarstvo obrane Republike Hrvatske u priopćenju izražava svoju zaprepaštenost, ogorčenje i oštar prosvjed zbog insinuacija i cinizma u internom biltenu UN, gdje se navodi kao jedna od varijanti potapanja dijela pontonskog mosta na Masleničkom ždrilu i mogućnost "sabotaže lokalnih bandita".
  • "Sarajevo je srpski grad i on će to ostati", rekao predsjednik tzv. skupštine republike srpske Momčilo Krajišnik u intervjuu novosadskom listu "Dnevnik".
  • Muslimanska strana, predvođena Alijom Izetbegovićem, u svojim zemljovidima traži više od 50 posto BiH teritorija, i to zajedno s Mostarom, izlaskom na more kod Ploča i koridorima.

1994.

  • Zajednica prognanika Hrvatske uputila pismo hrvatskoj Vladi u kojem objavljuje popis još pet prijelaza u UNPA područja koja su deblokirali i predali pod kontrolu MUP-a.
  • Kardžićevi Srbi skrivaju glavne mafijaške vođe, te zajedno s "Cosom nostrom" krijumčare drogu i "peru" zarađen novac kriminalnim transakcijama, tvrdi talijanski list "La Sicilia" koji izlazi u Cataniji.
  • Na Brijunima predsjednik Tuđman primio čelnike hrvatskog naroda u BiH, koji su ga upoznali s problemima u uspostavi federalnih i konfederalnih odnosa, odnosno s provedbom Washingtonskog sporazuma.

1995.

  • Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman na svečanosti u Predsjedničkim dvorima predao visoka odličja Predsjedniku Predsjedništva BiH Aliji Izetbegoviću Velered kraljice Jelene - a ministru vanjskih poslova Muhamedu Šaćirbeju - Red kneza Branimira.
  • Oslobađanjem okupiranih područja dvije trećine prognanika mogu postati povratnici, a to se odnosi na oko 120.000 ljudi, dok prognanika iz Slavonije i Baranje ostaje još sedamdesetak tisuća, rekao potpredsjednik Vlade dr. Jure Radić na sastanku sa županima oslobođenih područja u Zagrebu.
  • "Ni strateški ni geopolitički nismo mogli dopustiti da se tzv. republika srpska krajina i tzv. republike srpska povežu, jer bi onda bilo deset puta teže osloboditi hrvatski prostor," izjavio u Zagrebu domaćim i stranim novinarima hrvatski ministar obrane Gojko Šušak, objašnjavajući situaciju oko Bihaća.
  • Međunarodni odbor Crvenog križa procjenjuje da je iz bivših sektora sjever-jug do sada otišlo oko 100.000 hrvatskih Srba, a na području Gline i Topuskog još se uvijek nalazi oko 40.000, rekao u Zagrebu glasnogovornik ICRC-a Lars Lemche.
  • Ne može se izjednačavati događaje u Hrvatskoj s onim što se dogodilo u Srebrenici ili Žepi. Karadžićevi su Srbi tamo strijeljali 2.500 Bošnjaka, masovno silovali, a za 4.000 ljudi ne zna se kakva im je sudbina. Hrvatska nije planirala iseliti Srbe kao što je učinio Mladić. Ne vidjeti razlike je politički neodgovorno i moralno problematično, izjavio u Bonnu njemački političar Stefan Schwarz, dobar poznavatelj balkanskih prilika.

1996.

  • Sporazum o normalizaciji odnosa između Zagreba i Beograda, o kojem je bilo riječi u Ateni, podrazumijeva i sporazum o uspostavi diplomatskih odnosa. Tako će se dosadašnji uredi pretvoriti u veleposlanstva dviju država.

Izvori

  1. ↑ Hrvatski informativni centar Hrvatski spomenar: 1. kolovoza - 10. kolovoza
  2. ↑ (srp.) SRNA: Gradiška - 19. godišnjica odbrane RTRS. 8. kolovoza 2011.. Pristupljeno 30. rujna 2020.
RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Lua error in package.lua at line 80: module 'Modul:VRTS dopusnica' not found.
v • r • u
Domovinski rat po nadnevcima
Siječanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Veljača
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29.
Ožujak
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Travanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Svibanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Lipanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Srpanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Kolovoz
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Rujan
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Listopad
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Studenoga
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Prosinca
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=8._kolovoza_u_Domovinskom_ratu&oldid=405282"