Anđeoska tvrđava

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Anđeoska tvrđava gledana s anđeoskog mosta. Po anđelima na mostu i onom na vrhu građevine građevina je dobila ime.

Povijest

Anđeoska tvrđava (talijanski Castel Sant' Angelo ili Mausoleo di Adriano) je mauzolej cara Hadrijana u Rimu, na obali Tibera koji je sagrađen po njegovoj naredbi kao grobnica za njega i članove njegove obitelji. Anđeoska tvrđava je sagrađena na mjestu Domicijanovih vrtova (Horti Domitiani) Cilindrična građevina na kvadratnoj osnovi građena je od 135.139. god. i nekoć je izvana bila obložena mramornim pločama. Njezin vrh krasila je pozlaćena kočija kojom upravlja Hadrijan prerušen u boga sunca Apolona. Careve se pokapalo pod lukove mauzoleja približno do 271., kad je pod prijetnjom najezde germanskih pljačkaša postao tvrđavom i priključen je gradskim zidinama.

Sadašnje ime ustanovljeno je god. 590., pošto se Grguru Velikom, dok je predvodio procesiju Rimom moleći se za zaustavljanje kuge, ukazao anđeo kako uvlači mač u korice, što je bio čin za koji se vjerovalo da simbolizira kraj pošasti. Na vrhu tvrđave se nalazi spomenik anđela.

Godine 847. Lav IV. preuredio je tvrđavu u papinsku utvrdu, a 1277. Nikola III. povezao ju je s Vatikanom dugim, još uvijek vidljivim, podzemnim hodnikom, passettom. 1527. godine prolaz je iskorišten za bijeg pape Klementa VII. pred vojskom Karla V. Bježeći, veliki dio Švicarske garde, tj. papinske vojske, izginuo je braneći papu. Danas članovi Švicarske garde polažu prisegu na isti datum kada se to dogodilo, 6. svibnja svake godine, spominjući se ovog tragičnog događaja. U doba renesanse je služila kao zatvor, a zatim vojarna. U njoj su bile zatočene čuvene ličnosti kao Giordano Bruno i Alessandro Cagliostro.

Godine 1933. tvrđava je restaurirana i pretvorena u muzej sa 58 soba koji čuva drevne željezne blagajne (nekoć su sadržavale crkvena blaga koja su pape sklanjali na sigurno u unutrašnjosti tvrđave), freske i različitu građu koja se odnosi na izgradnju tvrđave. Ondje su apartmani papa i zatvorske ćelije. Izlošci su raštrkani po sva četiri kata i razbacani uokolo po zbunjujuće, ali očaravajuće raspoređenim sobama i hodnicima. Najljepša je ipak Sala Paolina, ukrašena štukaturom, freskama i iluzionističkim slikama. Najdojmljiviji pak prizor pruža pogled na sve strane s terase dvorca, mjesta gdje se odigrava posljednji čin Puccinijeve Tosce.

Zanimljivosti

  • Spiralni pogrebni prilaz
  • Stubište Aleksandra VI.
  • Dvorana za oružje i mačevanje
  • Sudska dvorana
  • Freska: Pravda pripisuje se Domenicu Zagi
  • Kapela Leona X.: Michelangelovo pročelje
  • Sale di Clemente VII sa zidnim slikama
  • Cortille del Pozzo
  • Zatvori (Prigione storiche)
  • Sala Paolina
  • Pogled iz lođe Pavla III.

Anđeoski most

Anđeoski most (Ponte Sant' Angelo), nekoć Elijev most (Pons Aelius), povezivao je mauzolej sa središtem Rima.

U blizini

Vrijedno je spomenuti Dom invalida u Rimu (Casa dei Mutilanti) i Palaču pravde (Palazzo di Giustizia) koji su smješteni u blizini tvrđave.


Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Anđeoska tvrđava.


Izvori