Fidija

Fidija pokazuje Partenonski friz svojim prijateljima, slika Alma-Tademe iz 1868.

Fidija, grč. Pheidias, (Atena, oko 500. pr. Kr. – ?, 438. pr. Kr.) je bio najslavniji grčki kipar svog vremena. Njegovo kiparstvo je sinonim za najčišći izraz zrele klasike i ideal harmonične ravnoteže božanskog i ljudskog. Sintetizirao je duh, snagu i strast koji su se rodili u okviru Periklovih političko-religioznih koncepcija i u ozračju atenske demokracije.

Životopis

Autor koji je dao pečat jednoj razvojnoj fazi grčke umjetnosti poznat je samo po kopijama i replikama, te nekoliko škrtih vijesti iz antičkih izvora (Plutarh, Plinije i Pauzanija). Po antičkim izvorima, Fidija je bio učenik Hegije.

Zapamćen je u antičkoj tradiciji kao čuveni majstor dviju golemih skulptura izrađenih u hrizelefantinskoj tehnici (sklapanje dijelova izlivenih u bronci): Atena Partenos (Atena Djevica) i Zeusa Olimpijskog. Periklo mu je 448. g. Pr. Kr. povjerio nadzor nad gradnjom Partenona na atenskoj Akropoli na kojoj je uradio sve plastične ukrase.

Antički izvori spominju i nekoliko njegovih učenika: Alkmen, Kolot i Agorakrit.

Djela

Atena Partenos, najvjernija mala rimska mramorna kopija. Škola iz Varvakiona, 3 st. Arheološki muzej, Atena.

Lapit i Kentaur, metopa s južne strane Partenonskog friza, mramor, 1,35 m visoka, Britanski muzej, London.

Atena Partenos, zaštitnica grada Atene, simbol atenskog polisa, prikazana je kao uzvišena božica bliska ljudima. Poznata je po opisima iz tog doba, reprodukcijama na antičkom novcu i gemama (glava na Aspazijevoj gemi), te po kasnijim grčkim i rimskim replikama i kopijama (statua iz Varvakiona). Prikazana je ogrnuta poplosom, sa šljemom i egidom, te figurom Nike (božica pobjede) u ispruženoj desnici, kako stoji na postolju na kojemu je u reljefu prikazano Atenino rođenje.

O Zeusu Olimpijskome postoji još manje podataka, ali zabilježeno je kako je prikazan kao uzvišen i blag otac bogova i ljudi. Po opisu sjedi na prijestolju dekoriranom reljefima olimpijskih pobjednika, sfingama, Horama i Niobom s kćerima; u desnici nosi Niku, a u ljevici sceptar (žezlo u obliku koplja).

Monumentalna plastična dekoracija na Partenonu (zabatne figure i friz) vjerojatno je djelo kolektivnog rada njegove radionice, izveden po njegovoj zamisli i pod njegovom paskom. Reljefi i skulpture s Partenona predstavljaju: Gigantomahija (bitka bogova s titanima); Borba Atenjana s kentaurima i Amazonkama; Trojanski rat i Povorka panatenejskih svečanosti.

Likovi božanstava s hramskih zabata sačuvani su u izvorniku, a njihovi dijelovi nalaze se u muzejima u Ateni i Londonu (kao Elgin marbles u Britanskom muzeju).

Za Artemidin hram u Efezu Fidija je izradio brončani kip Amazonke, a pripisuju mu se i mnoge mramorne ili brončane Atene, Afrodite i Apoloni kao olimpijski pobjednici (Apolon iz Kassela).

Hermes kao govornik (Hermes Ludovisi), rimska kopija iz 1. st. Fidijina originala iz 5. st. pr. Kr. Nacionalni arheološki muzej u Rimu.

Apolon iz Tibera, visok 222 cm, rimska mramorna kopija (117.–195.) originala iz 450. pr. Kr. Državni Rimski muzej.

Galerija odabranih djela

Portret Atene Partenos iz Varvakiona.
Antiohova mramorna grčka kopija Atene Partenos iz 1. st. pr. Kr. Nacionalni muzej u Rimu.
Rimska mramorna kopija Atene Partenos iz 2. st. Visina 2,4 m, Louvre, Pariz.
Apolon iz Kassela, 2 m visok, rimska kopija iz 2. st, Louvre, Pariz.
Skulpture zabatnog trokuta s Partenona (lijevi dio), visina 1,3 m, oko 447.-432. pr. Kr., Nacionalni muzej, London.
Skulpture zabatnog trokuta s Partenona (desni dio), visina 1,3 m, oko 447.-432. pr. Kr.
Detalj zabata s likom Dioniza, visina 1,3 m, London.
Portret konja, detalj zabata Partenona.
Bitka Atenjana s kentaurima, 1,35 m visok mramor, metopa s Partenone, Britanski muzej, London.
Elgin marbles, detalj unutarnjeg friza s Partenona, Britanski muzej, London.
Demetra, rimska kopija statue iz Fidijine škole iz 420. pr. Kr. Vatikanski muzeji, Vatikan.

Poveznice

Vanjske poveznice

Fidija na Wapedia.