Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ljama

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Ljama
Status zaštite
odomaćena
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Artiodactyla
Porodica: Camelidae
Rod: Lama
Vrsta: L. glama
Dvojno ime
Lama glama
Linnaeus, 1758.

Ljama (Lama glama) je južnoamerička vrsta deve, odomaćena od pretpovijesnih vremena. Narodi Anda koriste ju kao teretnu životinju, izvor mesa i vrlo kvalitetne vune.

Odrasla životinja visoka je do vrha glave između 1,7 i 1,8 metara, a može težiti od 130 do 200 kg. Kod koćenja, mladunče teži od 9 do 14 kg. Vrlo su društvene i rado žive u krdu s drugim ljamama. Vrlo su inteligentne i nakon samo nekoliko ponavljanja, razumiju jednostavne komande. Kad ih se koristi za prijenos tereta, mogu nositi 25% do 30% vlastite težine na udaljenost od više kilometara. [1] Rani pisci uspoređivali su ih s ovcama, no brzo je uočena njihova sličnost s devama. Tako ih Linnaeus 1758. u djelu Systema Natura zajedno s alpakom svrstava u rod Camelus.[2]

Izvorno, ljame, kao i ostale deve, potječu sa središnjih visoravni Sjeverne Amerike od prije oko 40 milijuna godina. Prije oko 3 milijuna godina migrirale su u Južnu Ameriku. Krajem zadnjeg ledenog doba (prije 10.000 do 12.000 godina) deve nestaju u Sjevernoj Americi.[1] Prema podacima iz 2007. u Južnoj Americi živi više od 7 milijuna ljama i alpaka, a u Sjevernu su iz Južne Amerike uvežene krajem 20. stoljeća, tako da danas u SADu i Kanadi živi više od 158.000 ljama i 100.000 alpaka.[3]

Domesticiranje

Domesticiranje ljame odvijalo se vjerojatno još u trećem tisućljeću pr. Kr. Općenito se pretpostavlja, da je guanako predak ljama. No postoje i teorije, da je ljama uvijek bila zasebna vrsta, koja je danas u divljini izumrla. Točno porijeklo ljame vjerojatno nikad neće moći biti nedvosmisleno utvrđeno, jer su današnje populacije gotovo sve miješane s guanakom, alpakom i vikunjom, koje se sve mogu međusobno pariti s plodnim potomcima.


Izvori

  1. 1,0 1,1 "Llama". Oklahoma State University. 25. lipanj 2007.. http://www.ansi.okstate.edu/breeds/other/llama/ 
  2. Fowler, page 1.
  3. South Central Llama Association (22. siječanj 2009.). "Llama Facts". http://www.scla.us/llamafacts.html