Sibinj

1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir općina

Sibinj je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji.

Zemljopis

Sibinj je po tipu zbijeno, tipično slavonsko naselje nedaleko Slavonskog Broda, udaljeno 8 km, nastalo duž glavne ceste, koje je u potpunosti iskoristilo svoj položaj – blizinu grada, a ipak je dobrim dijelom sačuvalo seoski mir i narodne običaje. Prostire se pretežito nizinskim područjem između regionalne ceste i željezničke pruge u smjeru Zagreba te uz križanje cesta prema Požegi. Urbanistička koncepcija mjesta je izrazitog povijesnog tipa, uvjetovana prolazom "carske" ceste i željezničke pruge te kasnijim napretkom industrije u Slavonskom Brodu. Naselje ima lijep položaj na dodiru posavske nizine i ogranaka Dilja.

Kroz Sibinj prolaze tri potoka s diljskog slivnog područja (Kapljarevac-Petnja, Kikovac, Dubski), a na padinama Dilja nalazi se: Petnja – umjetno jezero u šumskom okružju sa izvorom pitke vode "Tomislav".

Naselje Sibinj se nalazi na 17° 54' istočne zemljopisne dužine te 45° 12' sjeverne zempljopisne širine. Nadmorska visina crkve u središtu naselja je 122 m, crkva je trigonometar 122. Klima mjesta je, kao i šireg područja, umjereno kontinentalna. Najčešći vjetrovi pušu sa zapada, a najjači prodori hladnih masa zabilježeni su sa sjeveroistoka. Prosječna (srednja) godišnja temperatura Sibinja je oko 11,3°C. Količina padalina je tijekom godine oko 870 mm.

Stanovništvo

Sibinj je 1971. g. imao 2270 stanovnika, 1981. g. 2347 stanovnika, 1991. g. 2507 stanovnika, 2001. g. 2449 stanovnika dok je prema posljednjem popisu 2011. godine imao 2424 stanovnika. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. g. Sibinj ima 6895 stanovnika. Većinom je to hrvatsko, rimokatoličko stanovništvo. Broj stanovnika u deset godina smanjio se za 654 stanovnika, kada je općina imala 7549 stanovnika.

Naselja

• Bartolovci – 855
• Brčino – 201
• Čelikovići – 94
• Gornji Andrijevci – 511
• Grgurevići – 175
• Grižići – 143
• Gromačnik – 601
• Jakačina Mala – 184
• Ravan – 185
• Sibinj – 2449
• Slobodnica – 1550
• Završje – 370

Nacionalni sastav

• Hrvati 7385
• Srbi 54
• Bošnjaci 23
• Ukrajinci 22
• Slovenci 4
• Poljaci 2
• Mađari 2
• ostali 9
• neizjašnjeni 42

Uprava

Načelnik općine Sibinj je Josip Pavić, dipl. oec. (Hrvatska konzervativna stranka)

Povijest

Ostatci naselja na ovom području datiraju od 11. i 12. stoljeća, a u 14. stoljeću postojala je utvrda zvana Gradina. Kao župa, pod današnjim imenom, spominje se 1695. g. Prema popisu stanovništva iz 1698. g. Sibinj je bio veći od Broda. Već 1730. g. u Sibinju postoji drvena crkvica Sv. Ivana Krstitelja, a današnja je župna crkva sagrađena 1775. Najstarije naseobine na ovom tlu bile su: Brišćana kod izvora Petnje, Selište, polje Vidovice, područje Krizme na Velebiću te kasnije Mišino brdo i Konj brdo. Kao naselje uz cestu, Sibinj se razvio od 1779. nakon naredbe Dvora u tom smislu. Ima pouzdanih podataka da je škola u Sibinju radila još 1767., a da je crkva dovršena 1775. Sibinj je od 1839. sjedište satnije, a od 1873. sjedište općine.

Po pismu Ignjata Alojzija Brlića sinu Andriji Torkvatu (103. pismo, 1848. g.) Ban Jelačić je posjetio Sibinj, a odsjeo je u kući koju je kasnije kupila obitelj Čanić.

Najpoznatiji povijesni događaj vezan uz Sibinj "novijeg" je datuma i poznat kao "Sibinjske žrtve". Ovo "mučko ubojstvo seljaka od strane nenarodnog i protuhrvatskog režima" dogodilo se 19. veljače 1935. g. i već desetljećima se obilježava kao simbol domoljubne svijesti ovdašnjeg stanovništva te je to ujedno i datum kada osnovna škola slavi svoj dan. Spomen obilježja tih događaja ima u Sibinju, Slavonskom Brodu i Grižićima.

Gospodarstvo

Prema zanimanju svojeg stanovništva Sibinj je mješovito naselje jer je veći dio radne snage uposlen u Brodu (sekundarne, kvartarne i tercijarne djelatnosti), a u slobodnom vremenu bavi se i poljoprivredom. U samom selu malo je pravih poljoprivrednih domaćinstava. Većina ih se poljoprivredom bavi usput, uz stalno zaposlenje u mjestu, Brodu ili Požegi. Način života ljudi i ponašanje sve više poprimaju gradski oblik života.

Poznate osobe

Poznata grupa nastala u Sibinju su "Čuvari Parka". Grupu su osnovali braća Zdravko i Željko Grgurević. Danas nastupaju ne samo u Brodsko-posavskoj županiji već diljem cijele Hrvatske. Grupu čine Zdravko Grgurević (vokal, klavijatura), Željko Grgurević (gitara) i Zlatko Ljubičić (bubnjevi).

Spomenici i znamenitosti

Spomenik poginulim braniteljima u Domovinskom ratu.

Najznačajniji zaštićeni spomenik kulture je crkva sv. Ivana Krstitelja iz 1775. godine.
Petnja – umjetno jezero u šumskom okružju s izvorom pitke vode "Tomislav". Jezero je omiljeno izletište mladeži, šetača i ribiča.
Poznati su i bazeni "Sibinj" koji su otvoreni prije par godina. Nedavno su bazeni osvojili "Zeleni cvijet" kao najljepše uređeno kupalište kontinentalne Hrvatske.

Poznate osobe

• Darko Kolić, hrvatski nogometni sudac

Obrazovanje

Osnovna škola Ivana Mažuranića se nalazi u središtu sela. Matičnoj školi gravitira šest područnih razrednih odjela. Škola ima oko 900 učenika koji ju pohađaju. Prema mreži škola od 1965. godine, uz matičnu školu u Sibinju, OŠ Ivana Mažuranića, Sibinj ima šest područnih razrednih odjela (PRO):

• PRO Slobodnica
• PRO Stari Slatinik
• PRO Gornji Andrijevci
• PRO Ravan
• PRO Grgurevići
• PRO Grižići

U djelu A. M. Reljkovića "Slavonska i vinkovačka slovnica" spominje se da je 1767. u Sibinju postojala pučka škola te se ta godina smatra početkom školstva u Sibinju. U početku su školu pohađala samo muška djeca, a 1872. s radom počinje i "Djevojačka učiona". Obje se škole 1884. spajaju u mješovitu školu koja je imala 118 učenika. U Spomenicu je ubilježeno da je 1885. školu posjetio i car Franjo Josip I. Godine 1904. školu pohađa 190 učenika, a obnovljen je i školski vrt gdje se mladež poučavala ratarstvu, pčelarstvu i voćarstvu.

Nakon 2. svjetskog rata škola postaje osmogodišnja, a krajem 1950-tih u sklopu škole osniva se učenička zadruga. Razorni potres 1964. uništio je postojeću školsku zgradu te je nastava izvođena na otvorenom i u šatorima, a 25. listopada 1965. otvorena je nova školska zgrada u kojoj se i danas izvodi nastava. Kako se iz godine u godinu broj učenika povećavao, škola je postala tijesna te je sve izraženiji problem bio nedostatak prostora. Dodatna otegotna okolnost radu škole bio je i Domovinski rat. Nastava se neko vrijeme odvijala po kućama i podrumima. U listopadu 1992. g., učenici i učitelji se vraćaju u svoje školske prostore nadajući se proširenju školske zgrade i izgradnji školske dvorane.

Adaptacija školskih prostora konačno je započela 1998. i završena je u veljači 2001. Potpunoj opremljenosti nedostajala je samo športska dvorana. Kamen temeljac za istu položen je samo nekoliko dana nakon svečanog otvorenja škole. U veljači 2002. otvorena je i školska športska dvorana.

Kultura

Crkva u Sibinju.

Sibinj je sjedište istoimene općine, ima ambulantu, željezničku stanicu, osnovnu školu, poštu, dom kulture, brojne trgovine, obrtničke radionice i ugostiteljske objekte. Naselje je administrativni, kulturni, zdravstveni i ekonomski centar za više sela u ovom dijelu Brodsko-posavske županije. Izuzetan smještaj i prometnice koje prolaze kroz Sibinj (veza za Slavnoski Brod, Požegu i Gradišku) vrlo je povoljan. U Sibinju više od 50 godina djeluje Kulturno-umjetničko društvo "Tomislav".

Šport

U Sibinju djeluje nogometni klub Mladost, kao i košarkaški klub Sibinj. Godine 2002. počeo je s djelovanjem Stolno-teniski Klub Sibinj. Godine 2007. počeo je s djelovanjem i malonogomentni klub Redoksi.

Vanjske poveznice

• Službena stranica općine Sibinj

Izvor

Nedovršeni članak Sibinj koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

1. PREUSMJERI Predložak:Sibinj