Moliški Hrvati
Moliški Hrvati |
---|
Ukupno pripadnika |
oko 6 000 |
Značajna područja naseljavanja |
Italija |
Jezik |
hrvatski |
Vjera |
rimokatolici |
Moliški Hrvati (Molizanski Hrvati) dio su hrvatskog naroda i žive u regiji Molise u Italiji u selima Acquaviva Collecroce (hrvatski Kruč), San Felice del Molise (hrvatski Štifilić), Montemitro (hrvatski Mundimitar). U ta tri sela Hrvati su većina. Ima oko 2 000 govornika moliškog hrvatskog. Prije su živjeli i u selima Taveli (Tavenna), Ripadi (Mafalda), Palati,[1] San Biase, a u Palati i danas stoji natpis na crkvi o graditeljima koji su došli iz Dalmacije, te u Čiritu (Ceritellu), u kojem su do 17. stoljeća zajedno živjeli Albanci i Hrvati (poslije su Albanci preselili u Montecilfone, a Hrvati u Kruč Živuvodu).
Ta tri sela su bile kolonije hrvatskih izbjeglica (pred turskim osvajanjem), a pojavili su se na južnom dijelu jadranske Italije (od Marke do Apulije) u 15. stoljeću.[2] O seobama tih Hrvata na talijanske obale posvjedočio je hrvatski književnik Petar Hektorović.[3]
Također diljem ostatka Italije ima još 1 000 Hrvata koji su podrijetlom iz Molisea.
Identitet i jezik
Moliški Hrvati sebe smatraju podjednako i Hrvatima i Talijanima. Govore oba jezika, moliški hrvatski i talijanski. Milena Lalli, pjesnikinja čiji su roditelji Rimljani, studirala je slavistiku 70-ih godina sa željom da zamijeni talijanizme u moliškom govoru.
Religija i tradicija
Moliški Hrvati su rimokatolici. Tradicija govori da su se smjestili iz one bane mora (s one strane mora) u 15. stoljeću, i od tada se broj Hrvata u Moliseu povećava. Legenda kaže da su u Molise došli jednog svibanjskoga petka sa sobom noseći samo kip svete Lucije. Pošto se ne zna kojeg datuma su točno došli, Hrvati u Moliseu svakog svibanjskog petka održavaju procesije u čast sv. Lucije, a posebno se slavi zadnji petak u Mundimitru.
Podrijetlo
Znanstvenici daju nekoliko hipoteza o mjestu porijekla Moliških Hrvata:
- Prije 500 godina, njihovi su preci u Molise došli s doline rijeke Neretve, koja je danas većim dijelom u Hercegovini i manjim dijelom u Dalmaciji;
- Početkom 16. stoljeća Hrvati iz Dalmacije oko rijeke Neretve su došli u Molise (Reissmüller);
- Moliški Hrvati došli su negdje iz okolice grada Zadra (Aranza);
- Moliški Hrvati porijeklom su sa štokavsko-morlačkog područja Istre (Badurina);
- Moliški Hrvati došli su iz Zadra i Šibenika (kopneni dio) (Hraste);
- Moliški Hrvati došli su s prostora Zabiokovlja (kod planine Biokovo) između gradova Imotskoga, Zagvozda i Makarske (Muljačić).
Poznati umjetnici
- Rocco Giorgetta [4]
- Gianluca Miletti [4]
- Antonio Sammartino[4]
- Gabriele Blascetta[5]
- Mario Romagnoli[5]
- Giuseppe Cicanese[6]
- Giovanni De Rubertis[6]
- Angelo Genova[6]
- Enrico Giorgetta[6]
- Mario Giorgetta[6]
- Leopoldo Lalli[6]
- Milena Lalli[6]
- Emilio Ambrogio Paterno[6]
- Lucio Piccoli[6]
- Pasquale Piccoli[6]
- Gabriele Romagnoli[6]
Šport
2009. su godine osnovali športsko društvo Jizola Kroata do Moliza (Hrvatski otok)/Isola Croata del Molise.[7][8]. Sjedište mu je u Kruču, a okuplja mlade nogometaše iz sva tri sela u Molizu gdje žive Hrvati.[9]. Već 2010. su sudjelovali na Hrvatskim svjetskim igrama.[10]
Vidi također
Izvori i Literatura
- ↑ Ivo Marinović, Antonio Sammartino, Baldo Šutić: Korijeni - Hrvati Biokovlja i Donje Neretve u Italiji/Radici - Croati del Biokovo e della Bassa Narenta in Italia, str. 118
- ↑ http://www.italica.rai.it/principali/lingua/bruni/lezioni/f_lv2.htm
- ↑ Ivo Marinović, Antonio Sammartino, Baldo Šutić: Korijeni - Hrvati Biokovlja i Donje Neretve u Italiji/Radici - Croati del Biokovo e della Bassa Narenta in Italia, uvod
"... e al loro esodo di cinque secoli addietro "sull'altra parte del mare". Il viaggio per il quale lo scrittore croato Hektorović disse "... da un lato le acque, dall'altro soffiano venti; da un altro ancora la potestà turca...", condusse a una meta senza ritorno, facendoci percepire come dentro di sé avvertiva tutta l'incertezza che lo attendeva in quei nuovi luoghi." - ↑ 4,0 4,1 4,2 Općina Preko Nastup Folklorne grupe „Kroa Tarantata“ iz Mundimitra u Preku, 27. srpnja 2011.
- ↑ 5,0 5,1 Index Moliški Hrvati se predstavili "s našimi riči", 23. rujna 2004.
- ↑ 6,00 6,01 6,02 6,03 6,04 6,05 6,06 6,07 6,08 6,09 6,10 Pjesništvo Moliških Hrvata = Poezio de Molizaj Kroatoj (Josip Barač i dr.), uredili Marija Belošević, Đuro Vidmarović, Hrvatski esperantski savez, Zagreb, 2007., prevele Lucija Borčić, Zora Heide, ISBN 9789536118144
- ↑ ASD Jizola Kroata do Moliza (Hrvatski otok)/Associazioone sportiva dilettantistica Isola croata del Molise
- ↑ Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja Molise: Blagoslov novih sportskih prostorija, 14. veljače 2010.
- ↑ MVP RH Hrvatski otok, 21. lipnja 2011.
- ↑ HIC HIC - Hrvati izvan domovine- Hrvatske svjetske igre- Zadar 2010- Hrvati iz svijeta u Zadru-Juegos Mundiales Croatas, Najvažnije je sudjelovati , 21. srpnja 2010.
- Aranza, Josip (1892.); Woher die südslavischen Colonien in Süditalien (Archiv für slavische Philologie, XIV, stranice. 78. - 82., Berlin, 1892.)
- Charles Barone, La parlata croata di Acquaviva Collecroce. Studio fonetico e fonologico, Firenze, Leo 5. Olschki Editore, MCMXCV, str. 206 (Accademia toscana di scienze e lettere »La Colombaria«. »Studi CXLVI).
- Ivo Žanić, Nemojte zabit naš lipi jezik! , Nedjeljna Dalmacija, Split, 18. ožujka 1984.
Vanjske poveznice
- [1] Osservazioni in occasione di una visita ai Croati del Molise (Italia), in: Linguistica 26, 1986, 99-106.
- Mundimitar, stari hrvatski grad u Italiji
- Nogometna momcad Mundimitra
- Porijeklo prezimena o Moliski hrvati u Mundimitru
- Moliško-hrvatsko - engleski rječnik sa sveučilišta u Konstanzu
- S HRT-a
- Knjiga
- Ugroženi europski jezici i narječja UNESCO-va Crvena knjiga
- Manjinski jezici u u Italiji s Udinskog sveučilišta
- Hrvati u Italiji s Otvorenog sveučilišta Catalunya
- Zbirka poveznica
- I croati del molise
- Novi list Članak „Moliški Hrvati – čudo ujedinjene Europe”, povodom završenih 3. susreta književnika hrv. manjina s književnicima u Hrvatskoj
- Les Croates en exil au cours de l'histoire
- Vjesnik Inoslav Bešker: Hrvatski korijeni Peschicija , 3. studenoga 1998.
|