Jugoslavenski nogometni savez

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir nogometni savez

Jugoslavenski nogometni savez (JNS) osnovan je 15. travnja 1919. godine u Zagrebu u kavani Medulić. Kasnije preimenovan u Nogometni Savez Jugoslavije (srpski: Fudbalski Savez Jugoslavije / Фудбалски Савез Југославије, slovenski: Nogometna zveza Jugoslavije; makedonski: Фудбалски Сојуз на Југославија, alb. Federata e Futbollit e Jugosllavisë, mađ. Jugoszláv labdarúgó-szövetség). Sjedište Saveza je do 16. ožujka 1930. godine bilo u Zagrebu, a tada je preseljeno u Beograd.

Osnivanje Saveza

Na osnivačkoj sjednici bila su zastupljena nogometna središta: Beograd, Karlovac, Niš, Novi Sad, Osijek, Požega, Sisak, Skoplje, Slavonski Brod, Split, Valjevo, Varaždin i Zagreb (7 zagrebačkih klubova). Osnivačku sjednicu vodio je Hinko Würth koji je izabran za prvog predsjednika JNS-a. Prvim tajnikom Saveza postao je dr. Fran Šuklje. Priznata su nogometna pravila koja je preveo dr. Milovan Zoričić. Prof. Franjo Bučar je predviđen za predstavnika u FIFA-i, a izbornikom reprezentacije je postao Veljko Ugrinić.

Nazivi kroz povijest

JNS je promijenio naziv 1930. godine u “Nogometni Savez Jugoslavije“. Od 1. listopada 1939. godine do 6. travnja 1941. Godine nosio je naziv „Vrhovni nogometni savez Jugoslavije“. 1945. godine osnovan je Odbor za nogomet pri “Fiskulturnom odboru Jugoslavije“, a potom “Fiskulturni savez Jugoslavije“ (FISAJ). Od 8. rujna 1948. godine do 1991. godine nosio je naziv „Nogometni savez Jugoslavije“.

Član međunarodnih nogometnih saveza

JNS je privremenim članom FIFA-e postao 4. svibnja 1921. godine, a stalnim članom 20. svibnja 1923. godine. 1927. godine je primljen u Srednjoeuropski kup. Član UEFA-e je od 1954. godine.

Podsavezi

1919. - 1939.

JNS je 1920. godine imao 130 nogometnih klubova (Bačka i Banat 5, Bosna i Hercegovina 14, Dalmacija 12, Hrvatska i Slavonija 82, Slovenija 9 i Srbija 8). Veliki broj klubova otežalo je rad Saveza pa su osnovani nogometni podsavezi:

Zbog stalnog povećanja broja novoosnovanih klubova JNS je donosio odluke o osnivanju novih podsaveza izdvajajući ih iz teritorija postojećih podsaveza:

1939. - 1941.

Preseljenje Saveza iz Zagreba u Beograd 1930. godine dovelo je do rascjepa unutar Saveza, te je 1939. godine došlo do osnivanja triju nogometnih saveza unutar Vrhovnog nogometnog saveza Jugoslavije:

1945. - 1991.

1945. godine osnivaju se republički Fiskulturni odbori, a od 1948. godine nastaju republički i pokrajinski nogometni savezi koji su udruženi u Nogometni savez Jugoslavije

  • Nogometni savez Crne Gore (srpski: Fudbalski savez Crne Gore)
  • Nogometni savez SR Bosne i Hercegovine (ili srpski: Fudbalski savez SR Bosne i Hercegovine)
  • Nogometni savez Hrvatske
  • Nogometni savez Kosova (albanski: Federata e Futbollit e Kosovës)
  • Nogometni savez Makedonije (makedonski: Fudbalski Sojuz na Makedonija)
  • Nogometni savez Slovenije (slovenski: Nogometna zveza Slovenije)
  • Nogometni savez Srbije (srpski: Fudbalski savez Srbije / Фудбалски савез Србијe)
  • Nogometni savez Vojvodine (srpski: Fudbalski savez Vojvodine / Фудбалски савез Војводине), 9. siječnja 1949.[1]

Natjecanja

1923. - 1941.

JNS svoje prvo prvenstveno natjecanje po kup sustavu organizira 1923. godine u kojem sudjeluju prvaci nogometnih podsaveza (Zagrebački, Splitski, Beogradski, Ljubljanski, Subotički i Sarajevski). Prvo natjecanje po liga sustavu organizirano je 1927. godine. 1939. godine organiziraju se zasebna prvenstva Hrvatskog, Slovenskog i Srpskog nogometnog saveza, a najbolje momčadi se u završnici bore za prvaka Jugoslavije. Najuspješnije momčadi u prvenstvima od 1923. do 1941. su beogradski BSK i zagrebački Građanski sa po pet naslova prvaka.

1946. - 1991.

Od sezone 1946./47. do 1990./91. igra se ligaški sustav natjecanja gdje najlošije momčadi prelaze u niži razred natjecanja, a najbolje momčadi nižeg razreda u viši razred. Najuspješnije momčadi u prvenstvima od 1946./47. do 1990./91. godine su beogradski klubovi Crvena zvezda (18 naslova prvaka), Partizan (11), te splitski Hajduk (7) i zagrebački Dinamo (4). Savez je u razdoblju od 1947. do 1991. godine organizirao i kup natjecanje pod imenom Kup maršala Tita.

Reprezentacija

Jugoslavenska nogometna reprezentacija je do sredine 1991. godine odigrala više od 500 utakmica. Najveći uspjeh na svjetskim prvenstvima bio je plasman u poluzavršnicu 1930. godine, te 4. mjesto 1962. godine. Europski doprvak bila je 1960. i 1968. godine. Osvojila je 5 olimpijskih medalja, 4 u nizu: srebro 1948., 1952., i 1956., zlato 1960. i broncu 1984. godine.

Zanimljivo

Osnivačka sjednica sazvana je s ciljem osnivanja Hrvatskog nogometnog saveza. Zagrebačke dnevne novine najavljivale su osnivanje Hrvatskog nogometnog saveza za 15. travnja 1919. godine, na mramornoj ploči na zgradi bivše kavane Medulić postavljenoj u povodu pedest godišnjice Saveza uklesan je 14. travnja 1919. godine kao nadnevak osnivanja JNS-a, a u zapisniku što je pripremljen tek 24. travnja 1919. godine spominje se 13. travnja 1919. godine. Osnivanje saveza odmah su podržali zagrebački klubovi Građanski, HAŠK, Concordia, Ilirija, Croatia, Šparta, Slavija i Slaven (prema nekim izvorima i Segesta iz Siska), a ostali klubovi počeli su se pridruživati Savezu 8. rujna 1919. godine.

Izvori

  1. ↑ (srp.) Pokrajinski sekretarijat za sport i omladinu
v • r • u
Europski nogometni savezi (UEFA)

Albanija • Andora • Armenija • Austrija • Azerbajdžan • Belgija • Bjelorusija • BiH • Bugarska • Cipar • Crna Gora • Češka • Danska • Engleska • Estonija • Finska • Farskih Otoka • Francuska • Gibraltar • Grčka • Gruzija • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Izrael • Kazahstan • Kosovo • Latvija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Malta • Moldova • Nizozemska • Norveška • Njemačka • Poljska • Portugal • Rumunjska • Rusija • San Marino • Srbija • Sjeverna Irska • Sjeverna Makedonija • Slovačka • Slovenija • Škotska • Španjolska • Švedska • Švicarska • Turska • Ukrajina • Wales 

Bivše članice

ČSSR • Jugoslavija • DR Njemačka • SR Njemačka • SiCG • SSSR

v • r • u
Predsjednici Jugoslavenskog nogometnog saveza

dr. Hinko Würth (1919. - 1920.) • dr. Janko Jakovac (1920. - 1921.) • dr. Ivo Lipovšćak (1921. - 1923.) • dr. Miroslav Petanjek (1923.) • dr. Veljko Ugrinić (1923. - 1924.) • dr. Hinko Würth (1924.) • dr. Kazimir Kremedić (1924. - 1925.) • dr. Ivo Lipovšćak (1925. - 1927.) • Dragan Vučković (1927.) • Ljubomir Dermakis (1927.) • Vatroslav Krčelić (v.d.) (1927. - 1928.) • Ante Pandaković (1928. - 1930.) • Janko Šafarik (1930. - 1931.) • dr. Zarija Marković (1931. - 1932.) • Božidar Todorović (1932. - 1934.) • Miodrag Filipović (1934. - 1935.) • dr. Ljubomir Radovanović (1935. - 1937.) • dr. Mihajlo Andrejević (1937. - 1941.) • Milorad Arsenijević (1946. - 1948.) • Ratomir Dugonjić (1948. - 1951.) • Veljko Zeković (1951. - 1952.) • Dragomir Nikolić (1952. - 1953.) • Ratomir Dugonjić (1953.) • Branko Pešić (1953. - 1955.) • Ratomir Dugonjić (1955. - 1956.) • Branko Pešić (1956. - 1957.) • Dušan Đurđić (1957. - 1964.) • Aleksandar Jovančević (v.d.) (1964. - 1965.) • Boško Baškot (1965. - 1967.) • Dragoljub Kirčanski (1967. - 1971.) • Luka Bajakić (1971. - 1973.) • Pavle Davkov (1973. - 1974.) • Pero Korobar (1974. - 1976.) • Tone Florijančić (1976. - 1978.) • Ševćet Mustafa (1978. - 1980.) • Dimo Hanović (v.d.) (1980.) • Milan Brajević (1980. - 1981.) • Tomaš Tomašević (1981. - 1982.) • Draško Popović (1982. - 1984.) • Janko Pejanović (1984. - 1986.) • Slavko Šajber (1986. - 1987.) • Antun Čilić (1987. - 1988.) • Tomislav Filipovski (1988. - 1990.) • Marko Ilešić (1990. - 1991.) •

  1. PREUSMJERI Predložak:1. Jugoslavenska nogometna liga
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jugoslavenski_nogometni_savez&oldid=170860"