| Zrenjanin Зрењанин/Zrenjanin | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 45°23′N 20°22′E / 45.383°N 20.367°E | |||
| Država |  Srbija
| ||
| Pokrajina |  Vojvodina
| ||
| Okrug | Srednjobanatski upravni okrug | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Čedomir Janjić (SNS) | ||
| Površina | |||
| - Područje utjecaja | 1324,0 km² | ||
| Visina | 76 m | ||
| Stanovništvo (2011.) | |||
| - Grad | 76,511[1] | ||
| - Područje utjecaja | 120,709[2] | ||
| Vremenska zona | Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1) | ||
| - Ljeto (DST) | Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 23000 | ||
| Pozivni broj | +381 (0)23 | ||
| Gradovi prijatelji | Békéscsaba , Arad, Temišvar | ||
| Službena stranica www.zrenjanin.rs | |||
| Zemljovid | |||
  Zrenjanin | |||
Zrenjanin (mađ. Nagybecskerek, njem. Großbetschkerek, rum. Becicherecu Mare) je grad u Srbiji, najveći grad u Banatu i najveća općina u Vojvodini.
Povijest
Zrenjanin se spominje 1326. godine kao selo podignuto na tri otoka rijeke Begej. Kasnije je bila podignuta i tvrđava, a mjesto su naselili Srbi, Nijemci, Rumunji, Talijani, Francuzi, pa čak i Katalonci ("Nova Barcelona"). Veliki Bečkerek, stari naziv mjesta, postao je trgovište 1769. godine. Grad je 1807. doživio katastrofalni požar. Godine 1859. osnovana je kod Melenaca Banja Rusanda. U doba Kraljevine Jugoslavije,1935.godine, dobiva ime Petrovgrad. U narodnooslobodilačkom ratu, iz ovoga kraja je sedam narodnih heroja poginulo u borbi, a oko 10.000 rodoljuba bilo je u logorima i zatvorima - 2.500 ih je strijeljano. Oslobođen je 2. listopada 1944.godine, a 1946. godine dobiva naziv Zrenjanin - po narodnom heroju Žarku Zrenjaninu - Uči. Godine 1955. kod Zrenjanina je formiran posebni rezervat prirode Carska bara.
Od raspada Jugoslavije Zrenjanin je kao cijela Vojvodina osjetio pogubne posledice centralizacije Srbije. Privredni sustem se urušio tijekom nesretnih devedesetih godina, zbog rata, sankcija, izgubljenih tržišta. Loše privatizacije još su više opustošile vojvođansku i zrenjaninsku privredu. Vojvođanska privreda, nekad moćna, danas je skromnih rezultata, s prepolovljenim brojem radnika. Grad Zrenjanin nije ostao izoliran. Posljedice ekonomskog kraha samljele su i njega. Broj uništenih poduzeća raste. Filijala za zapošljavanje prepuna je mnoštvom radnika koji očajnički traže posao nadajući se zaradi manjoj od mizernih dvjesta eura. Stroga centralizacija sistema u Srbiji osobito je oslabila potencijale gradova u Vojvodini, ali i drugim krajevima Srbije, jer se državna vlast ponaša kao da svi problemi pogađaju samo Beograd. Zrenjanin vidljivo siromaši na svakom koraku, a prosječne zarade pokazuju katastrofalnu sliku pada ovog grada. Od grada koji je 1989. bio na vrhu liste u bogatoj SFRJ, 2014. je po prosečnim zaradama 8% ispod prosjeka siromašne Srbije. Dok je 1989. prosječna plaća u Zrenjaninu bila 20% veća od one u Beogradu, 2014. je beogradska plaća 35% viša od zrenjaninske.[3]
31. kolovoza 2003. godine, Zrenjanin je pogodilo strahovito i nezapamćeno nevrijeme koje je nanijelo ogromnu materijalnu štetu. Od 2003. voda iz vodovoda u Zrenjaninu nije ispravna za piće zbog povećane količine arsena. Prema medijskim izvješćima, do 2011. godine nije napravljeno ni jedno istraživanje o tome koliko zatrovana zrenjaninska voda utječe na zdravlje ljudi, premda ju koristi svakodnevno oko tri četvrtine stanovnika grada. [4]
Travnja 2013. osnovana je prva organizacija s hrvatskim predznakom u Banatu. Nakon dvije godine priprema i dogovora na razini stranke, osnovana je mjesna organizacija DSHV.[5] 4. studenoga iste godine osnovana je mjesna kulturna udruga Hrvata. [6] Osnivač je Aleksandar Lakatuš (1974.).[7]
Općina Zrenjanin
U općini se nalaze naseljena mesta: Melenci, Taraš, Jankov Most, Elemir, Klek, Aradac, Banatski Despotovac, Knićanin, Lazarevo, Botoš, Lukićevo, Ečka, Lukino Selo, Mihajlovo, Tomaševac, Stajićevo, Orlovat, Čenta, Farkaždin, Perlez i Belo Blato.
Gradska naselja
Zeleno Polje, Centar, Gradnulica, 4.Jul, Dolja, Budžak, Mala Amerika, Bagljaš, Mužlja, Mužljanska kolonija, Putnikovo, Bagljaš, Berbersko, Livade, Crni Šor, Plinara, Duvanika.
Stanovništvo
| Zrenjanin[8] | |||
|---|---|---|---|
| Popis | Grad | Sela | Ukupno |
| 1971. | 129.837 | ||
| 1981. | 139.300 | ||
| 1991. | 134.252 | ||
| 2002. | 132.051 | ||
| 2011. | 76.511 | 46.851 | 123.362 |
Prema popisu stanovništva 2002. u gradu Zrenjaninu je živjelo 81.390 stanovnika.
- Srbi 56.560 - 70,90%
- Mađari 11.605 - 14,54%
- Jugoslaveni 1.948 - 2,44%
- Romi 1.577 - 1,97%
- Rumunji 633 - 0,79%
- Hrvati 484 - 0,60%
- Slovaci 361 - 0,45%
- Makedonci 334 - 0,41%
- Crnogorci 327 - 0,40%
- Nijemci 140 - 0,17%
- Bugari 96 - 0,12%
- Slovenci 82 - 0,10%
- Muslimani 72 - 0,09%
- Albanci 60 - 0,07%
- Rusi 48 - 0,06%
- Goranci 26 - 0,03%
- Česi 16 - 0,02%
- Rusini 16 - 0,02%
- Ukrajinci 14 - 0,01%
- Bunjevci 12 - 0,01%
- Bošnjaci 7 - 0,00%
- Vlasi 4 - 0,00%
- nepoznato 1,51%
Prema popisu stanovništva 2011. u Gradu Zrenjaninu, obuhvatno grad i seoska naselja, živjelo 123.362 stanovnika.[8]
- Srbi 91.579 - 74,24%
- Mađari 12.350 - 10,01%
- Romi 3.410 - 2,76%
- Rumunji 2.161 - 1,75%
- Slovaci 2.062 - 1,67%
- Jugoslaveni 592 - 0,48%
- Hrvati 527 - 0,43%
- Makedonci 412 - 0,33%
- Crnogorci 280 - 0,23%
- Bugari 184 - 0,15%
- Nijemci 139 - 0,11%
- Albanci 110 - 0,09%
- Slovenci 94 - 0,08%
- Muslimani 86 - 0,07%
- Rusi 79 - 0,06%
- Bošnjaci 30 - 0,02%
- Ukrajinci 26 - 0,02%
- Rusini 25 - 0,02%
- Bunjevci 22 - 0,02%
- Goranci 19 - 0,02%
- Vlasi 5 - 0,00%
- ostali 242 - 0,20%
- nisu se izjasnili 4.695 - 3,81%
- regionalna pripadnost 3.366 - 2,73%
- nepoznato 867 - 0,70%
Kultura
U gradu i okolini ima dosta kulturno-povijesnih spomenika i poznatih institucija: narodni muzej, kazalište, povijesni arhiv, biblioteka, likovna kolinija u Ečki s Galerijom, Banatsko udruženje književnika ((http://www.najboljeizbanata.rs/best-from-banat-trg-umetnika.php)) i mnoge škole.
Gospodarstvo
Zrenjanin je značajan industrijski centar Banata i Vojvodine. U Zrenjaninu su industrija tekstila, tepiha, duhana, kemijska industrija, građevinsko-industrijski kombinat, brodogradilište na Begeju, a najveći je poljoprivredno-prehrambeni kombinat. U Zrenjaninu postoji termoelektrana-toplana. Na rijeci Begeju i Begejskom kanalu razvijen je ribolov. Poznata su i lovišta, a pored Melenaca je i banja Rusanda (osnovana 1859). Od 1996.u Zrenjaninu se održavaju Dani piva, a od 2000. međunarodni sajam poduzetništva, inovacija i kooperacija »Ino-Coop«. Prva ljekarna u Zrenjaninu osnovana je 1784. i zvala se "Kod Spasitelja". Prije toga spominje se ljekarna 1716. kad su u gradu boravile postrojbe Eugena Savojskoga. Veliku ulogu u zrenjaninskom ljekarništvu odigrao je Milivoj Moljac (1890.-1979.) koji je 1919. u Bečkereku otvorio 6. po redu ljekarnu.[9] Od 2009. u Zrenjaninu se svake godine održava glazbeni festival elektronske glazbe Soundlovers, jedini te vrste u Banatu.[10] U Zrenjaninu je tvornica ulja Dijamant, kojoj je od 2005. godine većinski vlasnik hrvatski Agrokor Ivice Todorića, od kad se neprestano razvija i širi i danas je jedna od najuspješnijih[11] kompanija u Srbiji. U Zrenjaninu djeluje nekoliko farmaceutskih kompanija: tvornica lijekova Jugoremedija, zatim Penfarma, farmaceutska kuća u vlasništvu malih dioiničara, a u pogonima smještenim u zrenjaninskoj industrijskoj zoni Bagljašu hrvatska farmaceutska kompanija PharmaS, vlasništvo Luke Rajića, u partnerstvu sa srpskim In med-om iz Beograda, pokrenula je tvornicu lijekova.[11][12]
Gradska uprava
Trenutni gradonačelnik Zrenjanina je Mileta Mihajlov iz redova Demokratske stranke.
Također pogledajte
Izvori
- ↑ [1]
- ↑ [2]
- ↑ Beograd na vodi, Zrenjanin u pustinji, Autonomija, Portal građanske Vojvodine, autor pokrajinski poslanik LSV Aleksandar Marton, 23. siječnja 2014.
- ↑ (srp.) Radio-televizija Srbije Зрењанинци осам година пију затровану воду, 16. listopada 2011. (pristupljeno 5. svibnja 2013.)
- ↑ Prva organizacija s hrvatskim predznakom u Banatu _ Arhiv tekstova _ Hrvatska Riječ Osnovana Mjesna organizacija DSHV-a u Zrenjaninu, 19. travnja 2013. (pristupljeno 7. travnja 2013.)
- ↑ Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata Hrvatsko kulturno udruženje „Antun Gustav Matoš“ – Zrenjanin, 1. prosinca 2015. (pristupljeno 24. studenoga 2016.)
- ↑ (srp.) Dalibor Mergel: ALEKSANDAR LAKATUŠ, OSNIVAČ I PREDSJEDNIK Hrvatskog kulturnog udruženja „ANTUN GUSTAV MATOŠ” . List Zrenjanin. 4. listopada 2019. Pristupljeno 20. svibnja 2023.
- ↑ 8,0 8,1 Grad Zrenjanin Struktura stanovništva (pristupljeno 24. studenoga 2016.)
- ↑ (srp.) Večernje novosti Slobodan Pašić: Moljac alhemičar sa Begeja , 9. kolovoza 2015. (pristupljeno 7. travnja 2017.)
- ↑ Radio-televizija Vojvodine Фестивал 'Soundlovers' у Зрењанину, 21. srpnja 2016. (pristupljeno 7. travnja 2017.)
- ↑ 11,0 11,1 (srpski) Večernje novosti Sl. Pašić: Hrvat proizvodi lekove u Zrenjaninu , 27. studenoga 2011. (pristupljeno 24. studenoga 2016.)
- ↑ (srpski) Grad Zrenjanin PharmaS pokrenuo proizvodnju u novoj fabrici u Zrenjaninu , 20. studenoga 2012. (pristupljeno 24. studenoga 2016.)
Vanjske poveznice
- Villa Daniel, Zrenjanin
- http://www.najboljeizbanata.rs/best-from-banat-trg-umetnika.php
- http://www.art-projekt.rs/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=36&Itemid=66
- PREUSMJERI Predložak:Srbijanski gradovi i općine
Nedovršeni članak Zrenjanin koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.