Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Luka Bajakić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Luka Bajakić
Datoteka:Luka Bajakic.jpg

Osobni podatci
Rođenje 30. listopada 1924.
Smrt 23. prosinca 2014.
Bilješke

* Nastupi i (golovi) u profesionalnim klubovima
broje se samo za ligu iz koje je klub.

Portal o životopisima
Portal o športu

Luka Bajakić (Dalj, 30. listopada 1924. - Zagreb, 23. prosinca 2014.), hrvatski političar i sportski djelatnik.

Školovanje i Drugi svjetski rat

Školovanje je počeo u osnovnoj školi u rodnom Dalju, a nastavio u gimnaziji u Osijeku. Dvije godine nakon završetka gimnazije kao pripadnik NOV i POJ aktivni je sudionik Drugog svjetskog rata od 1942. godine. Nakon završetka Drugog svjetskog rata studirao je pravo u Zagrebu.

Političko djelovanje

Član je KPJ od 1944. godine, a od 1945. do 1957. radio je u rukovodstvima Narodne omladine Hrvatske i Jugoslavije, a kasnije u Socijalističkom savezu radnog naroda Hrvatske (SSRNH). Od 1965. do 1974. zastupnik je u Saboru SR Hrvatske, a od 1978. zastupnik je SR Hrvatske Skupštine SFRJ i zamjenik predsjednika Odbora za pravosuđe Saveznog vijeća SFRJ.

Sportsko djelovanje

Aktivno se bavio nogometnom do 1946. u NK Omladinac u Dalju. Godine 1945. organizirao je prve sportske aktivnosti nakon Drugog svjetskog rata u Slavoniji. Bio je sportski djelatnik u raznim sportskim granama:

  • 1946. bio je tajnik Okružnog odbora Fiskulturnog saveza Hrvatske za Osijek
  • Od 1947. aktivno radi u Fiskulturnom savezu Hrvatske u Zagrebu, a od 1951. do 1952. tajnik je tog saveza.
  • Od 1949. do 1958. Hrvatskog atletskog saveza
  • 1951. i 1952. sudjeluje u planiranju i izgradnji velikih sportskih objekata u Hrvatskoj (Dotršćina, atletska staza u Splitu, Sportski centar u Makarskoj, stadion Gradski vrt u Osijeku, domovi »Partizana« u Donjem Lapcu i Udbini i dr.)
  • Od 1952. do 1953. tajnik je i dopredsjednik Saveza za tjelesni odgoj Partizan Hrvatske
  • Od 1960. do 1964. bio je predsjednik Upravnog odbora za unapređivanje fizičke kulture grada Zagreba i sudjeluje u izgradnji većih zagrebačkih sportskih objekata (Sportske dvorane, istočne tribine stadiona Maksimiru, te pokreće i organizira pripreme za izgradnju rekreacionog centra Jarun).
  • Od 1963. do 1967. član je uprave zagrebačkog Dinama
  • Od 1965. do 1966. predsjednik je Nogometnog saveza Hrvatske.
  • Od 1971. do 1973. predsjednik je Nogometnog saveza Jugoslavije.
  • Od 1974. do 1976. član Međunarodne komisije istog Nogometnog saveza Jugoslavije.

Posebno je pokazao interes za školovanje kadrova potrebnih fizičkoj kulturi, te je aktivno radio na pretvaranju Više škole za fizičku kulturu u Fakultet za fizičku kulturu u Zagrebu. Za postignute rezultate na području fizičke kulture dobio je brojna društvena priznanja.

Izvori