Toggle menu
308,7 tis.
63
18
562,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Jezero (BiH)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Jezero
Stara željeznička stanica u Jezeru
Stara željeznička stanica u Jezeru
Stara željeznička stanica u Jezeru
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Vlast
 - Načelnica Snežana Ružičić
Površina
 - Općina 65,4 km²[1]
Stanovništvo (2013.)
 - Općina 1.144
 - Naseljeno mjesto 581
Službena stranica opstinajezero.org
Zemljovid
Položaj općine Jezero u Bosni i Hercegovini
Položaj općine Jezero u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Jezero u Bosni i Hercegovini

Jezero je naseljeno mjesto i općina u Bosni i Hercegovini. Nalazi se u zapadnom dijelu BiH, na rijeci Plivi u blizini Mrkonjić Grada i Jajca.

Povijest

U Jezeru je postojao jedan od najstarijih franjevačkih samostana u BiH. Osmanlije su jezerski samostan porušile nakon osvojenja.[2] Od svog je miraza kraljica Katarina Kosača u Jezeru podigla katoličku crkvu sv. Jurja „koju diže Juraj Vojsalić-Hrvatinić“.[3]

Općina je nastala nakon Rata u Bosni i Hercegovini od prijeratne općine Jajce.

Australska tvrtka Lykos Balkan Metals poduzela je istraživanja kod Jezera na međuentitetskoj granici na više lokacija tijekom proljeća 2023. godine na površini od 1,2 četvorna kilometrea. Početkom lipnja 2023. pronašli su značajne zalihe zlata prigodom istražnih radnja. Otkrili su ga na lokaciji Zekilovoj kosi. Premda analizi u laboratorijima utvrdili su postojanje većih količina zlata, koje u pojedinim dijelovima sadrže i do 4,89 grama zlata po toni. Lykos Metals su već istraživali rijetke rude na četiri lokaliteta u BiH, i pronašli su zlato na još nekoliko lokacija.[4] Lokacija Zekilova kosa je sjeverozapadno od prethodno istraživanog lokaliteta Otomalj, a u sklopu istražnog polja Sinjakovo. Na trima lokacijama koje su prethodno istraživali već su potvrdili postojanje zlatonosnih geoloških formacija na lokalitetu Otomalj koje doseže čak i do zapanjujućih 27,5 grama po toni u kontinuitetu od čak 60 metara.[5][6]

Stanovništvo

Stanovništvo općine Jezero
godina popisa 2013.[7]
Srbi 841 (73,51%)
Bošnjaci 287 (25,09%)
Hrvati 11 (0,96%)
ostali i nepoznato 5 (0,44%)
ukupno 1.144
Jezero - naseljeno mjesto
godina popisa 2013.[7]
Srbi 360 (61,96%)
Bošnjaci 213 (36,66%)
Hrvati 4 (0,69%)
ostali i nepoznato 4 (0,69%)
ukupno 581

Naseljena mjesta

Općinu Jezero sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[7]

Barevo, Borci, Bravnice, Čerkazovići, Drenov Do, Đumezlije, Jezero, Kovačevac, Ljoljići, Perućica i Prisoje.

Navedena naseljena mjesta su do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bila u sastavu općine Jajce koja je ušla u sastav Federacije BiH.

Izvori

  1. Geografija, opstinaribnik.org, preuzeto 5. travnja 2020.
  2. Bosna Srebrena Jajce – samostan sv. Luke i župa Uznesenja Marijina (pristupljeno 31. listopada 2016.)
  3. Franjevački samostan Jajce (Arhivirano 31. kolovoza 2017.) Bruno Ljubez: Crkva sv. Katarine (pristupljeno 27. studenoga 2016.)
  4. HINA: Australska kompanija pronašla nove količine zlata u središnjem dijelu BiH. Kamenjar.com. 8. lipnja 2023. Pristupljeno 20. lipnja 2023.
  5. (boš.) Bosnainfo: Nalazište zlata otkriveno na još jednoj lokaciji u BiH . BosnaInfo. 8. lipnja 2023. Pristupljeno 20. lipnja 2023.
  6. (boš.) Biznisinfo.ba: Nalazište zlata otkriveno na još jednoj lokaciji u Bosni i Hercegovini . BiznisInfo.ba. 8. lipnja 2023. Pristupljeno 20. lipnja 2023.
  7. 7,0 7,1 7,2 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 5. travnja 2020.

Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Jezero (BiH) koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Jezero (BiH) treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.