Jezero (BiH)
| Jezero | |
|---|---|
| Država |  Bosna i Hercegovina
|
| Entitet | Pogreška pri izradbi sličice: Republika Srpska |
| Vlast | |
| - Načelnica | Snežana Ružičić |
| Površina | |
| - Općina | 65,4 km²[1] |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - Općina | 1.144 |
| - Naseljeno mjesto | 581 |
| Službena stranica opstinajezero.org | |
| Zemljovid | |
 Položaj općine Jezero u Bosni i Hercegovini | |
Jezero je naseljeno mjesto i općina u Bosni i Hercegovini. Nalazi se u zapadnom dijelu BiH, na rijeci Plivi u blizini Mrkonjić Grada i Jajca.
Povijest
Prema jednim vrelima, u Jezeru je ilirska kraljica Teuta prije ratova s Rimljanima imala rezidenciju koja joj je služila i kao odmaralište. Zapovijedila je da se u ovom mjestu iskopa još jedno korito rijeci Plivi (ime Pliva je prema nekima ilirskog podrijetla, Pelva). Zahvat je stvorio riječni otok, pa se je središte naselja našlo na otoku. Na otoku je poslije bila tvrđava u kojoj je bilo središte grada te poslije obrtničko-trgovačka četvrt.[2]
Tvrđava je bila četverokutna tlocrta s dverima od željeza, do jednog i drugog korita Plive. Mostovi su vodili preko obaju korita. Preko dana bili su spušteni a navečer ili u slučaju opanosti od neprijateljskog napada podizalo ih se vitlom.[2] U Jezeru je postojao jedan od najstarijih franjevačkih samostana u BiH. Osmanlije su jezerski samostan porušile nakon osvojenja.[3] Crkva i samostan bili su posvećeni sv. Anti Padovanskom i podignuti su u 15. stoljeću.[2] Od svog je miraza kraljica Katarina Kosača u Jezeru podigla katoličku crkvu sv. Jurja „koju diže Juraj Vojsalić-Hrvatinić“.[4]
Svi ti objekti od doturskih vremena nisu sačuvani. U turskim vremenima je podignuto dosta objekata. Podignuta je Careva džamija, čardak kao odmaralište, ukupno devet vjerskih objekata. Boravišnu infrastrukturu predstavljalo je nekoliko hanova (konačišta). Javnozdravstvenu su predstavljala javna kupatila hamami. Trgovačka djelatnost je bila zastupljena, a putopisac Evlija Ćelebija je zabilježio četrdeset do pedeset trgovačkih radnja. Naselje je bilo urbanog karaktera. Iz tog vremena datira donošenje raznih biljnih kultura za vrtove.[2]
Nakon što je Austro-Ugarska oslobodila BiH, krenulo se razvijati prometnu mrežu. Nijemac Steinbaies je sagradio prugu koja je preko Šipova povezivala s ostatkom svijeta. Za njom je uslijedila suvremena prometnica uz Jezero. Nedugo potom je blizu mjesta podignuta zgrada željezničke postaje (44°20′43″N 17°10′02″E / 44.34514°N 17.16717°E). 1893. je neka engleska plemkinja oduševljena ovdašnjom arhitekturom i krajobrazom dala podići riblji restoran od drvene građe, u puku znan kao Teina koliba. Od njega danas nema tragova. [2]
Pruga koja je povezivala Jezero s ostatkom mrježe je ukinuta 1973. godine. [2] Trasa pruge očuvala se u imenu ulice Željeznička.
Općina je nastala nakon Rata u Bosni i Hercegovini od prijeratne općine Jajce.
U Jezeru po stanju od siječnja 2026., od vjerskih objekata su Sultan-Bajazidova džamija na riječnom otoku (44°21′00″N 17°10′17″E / 44.349906°N 17.171360°E) i pravoslavna crkva sv. Velikomučenika kneza Lazara.(44°21′02″N 17°10′01″E / 44.350660°N 17.166996°E)
Australska tvrtka Lykos Balkan Metals poduzela je istraživanja kod Jezera na međuentitetskoj granici na više lokacija tijekom proljeća 2023. godine na površini od 1,2 četvorna kilometrea. Početkom lipnja 2023. pronašli su značajne zalihe zlata prigodom istražnih radnja. Otkrili su ga na lokaciji Zekilovoj kosi. Premda analizi u laboratorijima utvrdili su postojanje većih količina zlata, koje u pojedinim dijelovima sadrže i do 4,89 grama zlata po toni. Lykos Metals su već istraživali rijetke rude na četiri lokaliteta u BiH, i pronašli su zlato na još nekoliko lokacija.[5] Lokacija Zekilova kosa je sjeverozapadno od prethodno istraživanog lokaliteta Otomalj, a u sklopu istražnog polja Sinjakovo. Na trima lokacijama koje su prethodno istraživali već su potvrdili postojanje zlatonosnih geoloških formacija na lokalitetu Otomalj koje doseže čak i do zapanjujućih 27,5 grama po toni u kontinuitetu od čak 60 metara.[6][7]
Stanovništvo
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Naseljena mjesta
Općinu Jezero sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[8]
Barevo, Borci, Bravnice, Čerkazovići, Drenov Do, Đumezlije, Jezero, Kovačevac, Ljoljići, Perućica i Prisoje.
Navedena naseljena mjesta su do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bila u sastavu općine Jajce koja je ušla u sastav Federacije BiH.
Izvori
- ↑ Geografija, opstinaribnik.org, preuzeto 5. travnja 2020.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 jajce-grad-muzej.com/Zijad Plivac: Jezero kod Jajca_ Dom ilirske kraljice Teute. Javna ustanova Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca. Pristupljeno 26. siječnja 2026.
- ↑ Bosna Srebrena Jajce – samostan sv. Luke i župa Uznesenja Marijina (pristupljeno 31. listopada 2016.)
- ↑ Franjevački samostan Jajce (Arhivirano 31. kolovoza 2017.) Bruno Ljubez: Crkva sv. Katarine (pristupljeno 27. studenoga 2016.)
- ↑ HINA: Australska kompanija pronašla nove količine zlata u središnjem dijelu BiH. Kamenjar.com. 8. lipnja 2023. Pristupljeno 20. lipnja 2023.
- ↑ (boš.) Bosnainfo: Nalazište zlata otkriveno na još jednoj lokaciji u BiH . BosnaInfo. 8. lipnja 2023. Pristupljeno 20. lipnja 2023.
- ↑ (boš.) Biznisinfo.ba: Nalazište zlata otkriveno na još jednoj lokaciji u Bosni i Hercegovini . BiznisInfo.ba. 8. lipnja 2023. Pristupljeno 20. lipnja 2023.
- ↑ 8,0 8,1 8,2 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 5. travnja 2020.
Vanjske poveznice
| |||||