Gospodarstvo Češke
| Gospodarstvo Češke | ||
|---|---|---|
| ||
| Autocesta u Pragu | ||
| Valuta | Češka kruna | |
| Fiskalna godina | kalendarska godina | |
| Gospodarske organizacije | Europska unija, WTO, OECD | |
| Statistika | ||
| BDP (PPP) | 284.9 milijardi $ (2011. proc.) (43.) | |
| BDP rast | 1.7%% (2011. proc.) | |
| BDP per capita | 27,100 $ (2011. proc.) | |
| BDP po sektoru | poljoprivreda (2.7%), industrija (39.1%), usluge (58.2%) (2006. proc.) | |
| Inflacija (IPC) | 1.9% (2011. proc.) | |
| Stopa siromaštva | N/A | |
| Radna snaga | 5.334 milijuna (2006. proc.) | |
| Radna snaga prem zanimanju | poljoprivreda (4.1%), industrija (37.6%), usluge (58.3%) (2003.) | |
| Nezaposlenost | 6.7% (2011.) | |
| Glavna industrija | metalurgija, strojarstvo i oprema, kemijska i prehrambena industrija, staklarstvo, automobilska industrija | |
| Trgovina | ||
| Izvoz | 95.12 milijardi $ (2006.) | |
| Izvozna dobra | - | |
| Glavni izvozni partneri | Njemačka 31.9%, Slovačka 8.5%, Poljska 5.7%, Francuska 5.6%, Austrija 5.1%, UK 4.8%, Italija 4.6% (2006.) | |
| Uvoz | 92.14 milijardi $ (2006.) | |
| Uvozna dobra | - | |
| Glavni uvozni partneri | Njemačka 32%, Nizozemska 6.5%, Slovačka 6.1%, Poljska 6.1%, Rusija 5.7%, Austrija 4.9%, Italija 4.4%, Francuska 4.4% (2006.) | |
| Javne financije | ||
| Javni dug | 55.47 milijarde $ (2006. proc.) | |
| Prihodi | 48.16 milijarde $ (2005. proc.) | |
| Rashodi | 53.04 milijarde $ (2005. proc.) | |
| Ekonomska pomoć | 2.4 milijarde $ iz EU fondova (2004. - 2006.) | |
| Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima | ||
Češka i Moravska, regije s jakom industrijom još u doba Habsburškog Carstva, bile su najrazvijenija područja još u komunističkom bloku, što se osobito odnosi na sekundarni privredni sektor. Prijelaz na slobodno tržište, započet 1990., dovršen je mnogo brže nego u ostalim zemljama toga područja zahvaljujući krupnim stranim ulaganjima.
Češko je poljodjelstvo intezivno i iskorištava visoki stupanj mehanizacije u proizvođačkim sustavima. Na više od polovine obradivih površina proizvode sve žitarice; obilata je i proizvodnja krumpira, povrća, duhana i šećerne repe, dok se na kraju oko Plzena, u Češkoj, uzgaja hmelj, sirovina za proizvodnju piva.
Vinogradarstvo je rasprostranjeno na moravskim brežuljcima. Stočarstvo, a osobito govedarstvo i svinjogojstvo, jako je razvijeno i značajan je izvor prihoda. U Moravskoj je rasprostranjeno i ovčarstvo.
Češko je tlo bogato kamenim ugljenom; najviše nalazišta ima u Moravskoj, u okolini Ostrave; od ostalih rudača tu su lignit, cink, olovo i uran.
Iako su ležišta nafte gotovo iscrpljena, u zemlji rade velika postrojenja za njezinu preradu; Ostravom prolazi ruski naftovod dug čak 4 500 km. Energetskim potrebama udovoljavaju brojne termoelektrane, hidroelektrane i nuklearne centrale. Obilje sirovina omogućilo je razvoj teške i lake metalurgije u blizini rudarskih područja.
Strojograđevna industrija poznata je po proizvodnji automobila; Škoda, koja je ušla u grupaciju Volkswagen, može se pohvaliti stogodišnjom tradicijom (od kraja 19. stoljeća). Vojna industrija u fazi je prenamjene.
U ostravskom je području dobro razvijena kemijska i naftnokemijska industrija, dok su tekstilna, obućarska (s tvornicama poput Bate) i prehrambena industrija rasute cijelom zemljom.
Grad Plzen poznat je po proizvodnji piva Pilsen koje se izvozi u cijeli svijet. Češko staklarstvo ima dugu tradiciju, a osobito je cijenjen češki kristal; od obrtničke proizvodnje valja spomenuti porculan, glazbala, precizne uređaje i olovke (Koh-i-Noor).
Vanjska trgovina, koja se nekad zasnivala na razmjeni s državama sovjetskoga bloka, danas se obavlja sa zemljama središnje Europe. Tercijarne djelatnosti su u razvoju.
Uspješni turizam znatno pridonosi državnim prihodima. Češka jedna je od najtraženijih turističkih destinacija, zahvaljujući u prvom redu privlačnosti glavnoga grada koji vrvi dragocjenim kulturnim i povijesnim spomenicima. Dobro je posjećeno i termalno lječilište Karlovy Vary, poznato od 19. stoljeća.
| |||||||||||||||||||
