Za druga značenja, pogledajte Bužim.| Bužim | |
|---|---|
.jpg) | |
| Država |  Bosna i Hercegovina
|
| Entitet | .svg){kind=small} Federacija BiH
|
| Županija |  Unsko-sanska
|
| Vlast | |
| - Načelnik | Mersudin Nanić |
| Površina | |
| - Općina | 129 km² |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - Općina | 19.340 |
| - Naseljeno mjesto | 2.191 |
| Vremenska zona | Srednjoevropsko vrijeme (UTC) |
| Službena stranica opcinabuzim.ba | |
| Zemljovid | |
 Položaj općine Bužim u Bosni i Hercegovini | |
Bužim je naseljeno mjesto i središte općine na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Graniči s općinom Bosanska Krupa (na istoku), gradom Cazinom (na jugu), općinom Velika Kladuša (na zapadu i sjeveru), te s Republikom Hrvatskom (na sjeveroistoku). Područje općine je uglavnom brdovito.
Prema istoku se pružaju Čava i Dobro Selo uz regionalnu cestu Bužim - Bosanska Otoka - Bosanska Krupa, odnosno Bosanska Otoka - Bosanski Novi. Osim toga Bužim je povezan s Bihaćem i Banjom Lukom. Pravac prema jugu vodi preko Konjodora za Cazin i dalje prema Bihaću, a pravac prema Dvoru na Uni vodi preko Zaradostova i Bućevaca. Pravac prema zapadu ide preko Lubarde, Pašina Broda, Todorova do Velike Kladuše (na zapad). Pravac Bužim - Varoška Rijeka - Radića Most - Vrnograč - Velika Kladuša i dalje prema Zagrebu, odnosno Radića Most - Bosanska Bojna - Glina - Zagreb.
Stanovništvo
Popisi 1971. - 1991.
Bužim (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
| Bužim | ||||||
| godina popisa | 1991.[1] | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 1.643 (96,81%) | 1.468 (94,70%) | 1.275 (97,17%) | |||
| Srbi | 20 (1,17%) | 20 (1,29%) | 29 (2,21%) | |||
| Hrvati | 3 (0,17%) | 7 (0,45%) | 2 (0,15%) | |||
| Jugoslaveni | 10 (0,58%) | 37 (2,38%) | 0 | |||
| ostali i nepoznato | 21 (1,23%) | 18 (1,16%) | 6 (0,45%) | |||
| ukupno | 1.697 | 1.550 | 1.312 | |||
Popis 2013.
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Naseljena mjesta
Općinu Bužim sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[2]
Bag, Bužim, Dobro Selo, Konjodor, Lubarda, Mrazovac i Varoška Rijeka.
Povijest
Područje bužimske općine bilo je naseljeno prije dolaska Rimljana u ove krajeve. Stanovništvo ovog područja bavilo se zemljoradnjom, stočarstvom, vađenjem i taljenjem ruda, te trgovinom. Postojanje kovnice novca u 14. stoljeću govori kako je trgovina za ondašnje prilike bila razvijena.
Bužim je poznat u Hrvatskoj jer se za Bužim veže znamenita obitelj knezova Keglevića. Nakon 12 stoljeća, područje je dio Zagrebačke županije i biskupije. U staro doba poznat je kraj današnjeg Bužima u kotaru Krupskom pod imenom Čava. Nije poznato kako i kad je Bužim dospio pod vlast knezova Celjskih. Valjda se to dogodilo u isto doba kada su Celjski zavladali Krupskim gradom (1429.).
Godine 1576. osmanski Ferad paša zauzeo je Bužim. Osmanlije u grad postaviše veliku posadu od 50 konjanika i 130 pješaka. Zadnji veliki pokušaj povratka Bužima dogodio se je 1578. godine kada je ban Kristof Ungand s vojskom došao pod grad ali nije ga uspio zauzeti. Također je 1737. godine General Karlovački Cetin opsjedao grad Bužim. Nakon što je Ali-paša 4. kolovoza iste godine razbio austrijsku vojsku kod Banjaluke i Cetin se morao povući.
Današnji stanovnici Bužima pripovjedaju da je bužim osvojilo 8 Turaka, a zvali su se: Šahin, Čerkin, Kalauz, Sikleuša, Harčeta, Abdija, Pajalin i Selim, ovaj zadnji je bio Cigan a od njega je potekla Elkasova Rijeka.[3]
Stari grad Bužim bio je utvrda a oko njega su bila naselja. Stari grad leži na nadmorskoj visini od 325 metara. Bio je jedan od najvećih gradova u Krajini, a čuvali su ga dizdari i stražari. Branjen je puškama i topovima. Na ovom velikom srednjovjekovnom zdanju ističu se donzon kule, puškarnice, odaje tamnice, bastioni i tabije (bedemi, utvrde) s ostatcima zidova stare džamije. Grad je renesansna građevina koja je bila vojna utvrda i plemićki dvorac. Ispod grada nalazi se drvena džamija sa drvenim minaretom, sagrađena u 18. stoljeću, a koju se smatra najstarijom drvenom džamijom na čitavom Balkanu. Unutrašnjost džamije je tipično orijentalna: prekrivaju je stari šareni ćilimi, a tu su i stari orijentalni dokumenti i mala priručna knjižnica vjerskih i svjetovnih knjiga. U haremu ove džamije su nišani alima (učenjaka), gazija (junaka), šehida (poginulih u boju) uz daleko poznate fenomene hadžijskog kamenja, džumanskih dova i mezarovi.
Iz njega je rodom i hrvatski ban Josip Jelačić Bužimski, koji je službovao s druge strane vojne granice.
Gospodarstvo
S obzirom na reljef, poljoprivredne površine su teško obradive, a velika pažnja se pridaje stočarstvu. Šumsko bogatstvo je veliko, ali slabo iskoristivo, jer prevladava grab.
U općini Bužim se nalazi najveći rudnik mangana u Bosni i Hercegovini, koji, međutim, više ne radi jer se iskorištavanje rude ne isplati. Postoje i velika ležišta pješčenjaka i dolomita koji se intenzivno iskopavaju, pod nadzorom najveće bužimske tvrtke za proizvodnju građevinskog materijala.
Poznate osobe
Šport
U Bužimu postoji 21 športski klub, od kojih su neki:
- nogometni klub Vitez, najpoznatiji i najstariji športski kolektiv općine
- nogometni klub Mangan
- taekwondo klub "Asim Bajrektarević - Hamza", čiji su članovi često reprezentativci BiH
- taekwondo klub "Fadil Bajrektarević - Gazija"
- odbojkaški klub Bužim (muški i ženski klub)
- košarkaški klub Bužim
- rukometni klub Bužim
- OKI Bužim
- malonogometni klub Galeb
- šahovski klub Bužim
- Klub ekstremnih sportova Exit
- karate klub Bužim.
Izvori
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 2. veljače 2020.
- ↑ Radoslav Lopašić, Bihać i Bihaćka krajina: mjestopisne i poviestne crtice, Matica hrvatska, Zagreb, 1890., str. 153.-154.
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Bužim (BiH) koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Bužim (BiH) treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| |||||