Nogomet u Hrvatskoj

Nogomet u Hrvatskoj

Ovaj članak ili dio članka sadrži zastarjele podatke. (Rasprava) Nadopunite članak novijim podacima i uklonite ovaj predložak.

Nogomet je najpopularniji šport u Hrvatskoj, a vodi ga Hrvatski nogometni savez.

Prvi hrvatski klubovi osnovani su prije Prvog svjetskog rata i sudjelovali su u strukturi jugoslavenskog nogometa nakon Prvog svjetskog rata. Od 1940. do 1944. godine, hrvatska nogometna reprezentacija odigrala je devetnaest prijateljskih utakmica koja je predstavljala Banovinu Hrvatsku i Nezavisnu Državu Hrvatsku. Nakon Drugog svjetskog rata, većina istaknutih jugoslavenskih klubova, uključujući i klubova u Hrvatskoj, ukidaju se i zamijenjuju se novim zbog komunističkog režima.

Danas hrvatskim klupskim nogometom dominiraju Hajduk Split, HNK Rijeka i GNK Dinamo Zagreb, a postepeno se diže i NK Osijek kao dio "hrvatske velike četvorke". Od osamostaljenja je Hrvatska proizvela niz igrača koji su se dobro snašli u mnogim najcjenjenijim ligama Europe i koji su reprezentaciju odveli do trećeg mjesta na Svjetskom prvenstvu 1998. i finala na Svjetskom prvenstvu 2018. godine.

Povijest

Prva nogometna utakmica na području Hrvatske odigrana je u Rijeci. Godine 1873. na inicijativu Roberta Whiteheada, inženjera i vlasnika tvornice Torpedo, utakmicu su odigrale ekipe sastavljene od djelatnika Mađarskih željeznica s jedne i engleskih mornara i radnika s druge. Englezi su radili u tadašnjem Riječkom tehničkom zavodu (Stabilimento Tecnico di Fiume) koji kasnije postaje tvornica Torpedo, a utakmica je odigrana na području poznatom kao Pod Jelšun, između ulaza u bivšu tvornicu Torpedo i INA-ine rafinerije na Mlaki. 1880. godine lokalni hrvatski mladići počeli su igrati nogomet u Županji. Nogometna lopta s kojom su se igrale utakmice 1880. godine i kasnije na području Županje sačuvana je i danas. Postoje i zapisi o tome kako su nogomet igrali učenici u Zadru, te nešto kasnije (oko 1900. godine) u Istri, Slavoniji i drugim gradovima širom Hrvatske.

Pojava nogometa u Hrvatskoj ipak je vezana uz dr. Franju Bučara koji je 1893. u Zagrebu, nakon studija na Centralnome gimnastičkom zavodu u Stockholmu, upoznao javnost s novom igrom. Na prijedlog Slavka Rutznera Radmilovića nazvana je "nogomet".

Prvo izdanje "Pravila igre" na hrvatskom jeziku tiskano je 1896. godine u Zagrebu. Na početku se nogomet igrao u okviru gimnastičke organizacije Hrvatski sokol. Nogomet se najprije igrao u "Hrvatskom sokolu" u više gradova (Zagreb, Split) te u pojedinim školama (Karlovac), a kada je 1903. u Zagrebu utemeljen HAŠK (Hrvatski akademski športski klub), osnovana je u tom klubu i sekcija za nogomet. Prvi hrvatski športski klub koji u svom imenu naglašava opredijeljenost za nogomet je Prvi nogometni i športski klub (PNIŠK) Zagreb, osnovan 1903. godine. Iste god. osnovan je i PNIŠK (Prvi nogometni i športski klub) Zagreb. Sljedeće godine u Splitu je djelovao neregistrirani klub Šator, u Rijeci je osnovana Olimpia, a 1905. Viktorija na Sušaku. Godine 1906. u Zagrebu je odigrana prva javna utakmica između HAŠK-a i PNIŠK-a (1:1) i osnovan Srednjoškolski klub Concordia, u Sisku Segesta, u Slavonskom Brodu Marsonia, u Vinkovcima Cibalia, u Karlovcu Trenk (preteča Olimpije iz 1908.) itd. God. 1907. u Zagrebu je odigrana utakmica između kombinirane momčadi HAŠK-a i PNIŠK-a sa Slavijom iz Praga, koja je završila pobjedom gostiju s 15:0. Godine 1911. osnovani su najpopularniji hrv. klubovi – u Splitu Hajduk i u Zagrebu HŠK Građanski (Prvi hrv. građanski športski klub). Ubrzo su postignuti i prvi uspjesi pa je već 1913. godine HAŠK svladao momčad engleskog Northern University sa 1:0, a u to su doba Englezi smatrani za apsolutno nepobjedive vladare europskog nogometa.

Početkom 20. stoljeća, kada su u Hrvatskoj počeli nastajati i drugi nogometni klubovi, došlo je do želje nogometnih čelnika za formiranjem nacionalnog nogometnog saveza. Težnja Hrvata za uspostavljanjem vlastitog športskog saveza još je više rasla nakon što je u Zagrebu, na Marulićevom trgu, na mjestu na kojem se danas nalazi Sveučilišna biblioteka, 28. listopada 1906. odigrana prva javna nogometna utakmica između HAŠK-a i PNIŠK-a (1:1).

1912. godine odigrano je i prvo, ali i posljednje prvenstvo Hrvatske i Slavonije u organizaciji nogometne sekcije HŠS-a, koje su tada još bile u sklopu Austro-Ugarske. Nažalost, nije dovršeno zbog nešportskog ponašanja. Sudjelovali su zagrebački klubovi AŠK Croatia, Građanski, HAŠK, Concordia i Tipografski športski klub Zagreb. U ligaškom dijelu vodio je HAŠK ispred Concordije, no te su dvije momčadi trebale odigrati i utakmicu za prvaka, što su igrači HAŠK-a odbili. Prvak nikada nije proglašen. Novo prvenstvo počelo je 1914., ali je prekinuto zbog rata. Za Prvog svjetskog rata obustavljene su sve športske aktivnosti. Nogometni savez osnovan je 1919. u Zagrebu. Hrvatski nogometni savez utemelhen je 13. lipnja 1912. dok je na samoj skupštini utemeljen Jugoslavenski nogometni savez (JNS).

Po osnutku Kraljevine Jugoslavije, prvo državno prvenstvo odigrano je 1923. godine a osvojio ga je Građanski iz Zagreba. Građanski iz Zagreba osvojio je prvo državno prvenstvo Kraljevine Jugoslavije.

HNS je je u FIFA-u primljen tek 1939. U razdoblju 1919.–41. vodeći hrvatski klubovi odigrali su važnu ulogu u jugoslavenskom nogometu. U prvoj ligi nastupali su splitski Hajduk, osječka Slavija, varaždinska Slavija te zagrebački klubovi Građanski, Concordia i HAŠK. Mnogobrojni hrvatski igrači nastupali su za jugoslavensku reprezentaciju.

Pismom od 17. srpnja 1941. HNS je obaviješten da je primljen u članstvo FIFA-e. Nogometna reprezentacija Hrvatske počela je nastupati već 1940. kao izabrana vrsta Banovine Hrvatske te je odigrala 4 utakmice. Reprezentacija NDH odigrala je 15 međunarodnih utakmica u razdoblju 1941.–44.. Prvu je odigrala 15. VI. 1941. protiv Njemačke u Beču i tada se prvi put prije susreta svirala himna Lijepa naša domovino. Za Drigog svjetskog rata igrana su 4 prvenstva NDH, ali su samo dva dovršena. U sezoni 1941 –42. odigran je samo jesenski dio prvenstva (vodio je zagrebački Građanski), a 1942. prešlo se na sustav proljeće–jesen. God. 1942. prvak je bila zagrebačka Concordia, a 1943. Građanski. Prvenstvo 1944. nije završeno. Uz prvake, u ligaškome natjecanju za NDH sudjelovali su još HAŠK, Željezničar, Ličanin, Ferraria – iz Zagreba, Hajduk, Građanski i Radnik – iz Osijeka, Građanski, Zemun i Viktorija – iz Zemuna, SAŠK i Gjergelez – iz Sarajeva, HBŠK i Hrvoje – iz Banje Luke, Bata iz Borova, Zrinski iz Mostara i Zagorac iz Varaždina.

Prvo jugoslavensko prvenstvo nakon Drugog svjetskog rata održano je 1945., a sudjelovale su republičke reprezentacije. Hrvatska je osvojila treće mjesto, odmah nakon JNA i Srbije. Prvo natjecanje klubova održano je u sezoni 1946–47. Do 1991. u jugosl. I. ligi od hrv. klubova nastupali su Osijek, vinkovački Dinamo, Rijeka, splitski Hajduk i Split te zagrebački klubovi Dinamo, Zagreb, Lokomotiva i Trešnjevka. Prvenstvo su osvajali samo Hajduk i zagrebački Dinamo. U natjecanju za kup, osim Hajduka i Dinama, uspješna je bila i Rijeka. U eur. kupovima jedini pobjednik bio je Dinamo u Kupu velesajamskih gradova (1967.). U ratnim vremenima Prva hrvatska nogometna liga (HNL) krenula je 1992. uz sudjelovanje 12 klubova (Hajduk, Zagreb, Osijek, Inker, HAŠK Građanski, Rijeka, Istra, Varteks, Cibalia, Zadar, Dubrovnik, Šibenik). Prvenstvo je osvojio Hajduk. U drugom prvenstvu sudjelovalo je 16 momčadi, a prvak je bila zagrebačka Croatia. U prvenstvu 1993.–94. sudjelovalo je 18 klubova, a prvak je bio Hajduk. Otada se I. liga počela smanjivati i od sezone 2001.–02. ima 12 članova. Do 2004. prvaci su bili zagrebački Dinamo i Hajduk te jedanput Zagreb. Od 1992. igraju se utakmice za kup. Prvi pobjednik bio je Inker iz Zaprešića, najviše uspjeha imali su zagrebački Dinamo i splitski Hajduk, a jednom je pobjednik bio i Osijek. HNS je ponovno primljen u članstvo FIFA-e 3. srpnja 1992., a članom UEFA-e postao je 17. lipnja 1993.. Hrvatska nogonetna reprezentacija počela je igrati međunarodne utakmice od 1990., a u službena natjecanjima sudjeluje od 1994., kada je uključena u kvalifikacije za EP. Nastupila je na završnim turnirima SP-a 1998. i 2002. te EP-a 1996. i 2004. Najveći uspjeh postigla je na SP-u 1998. kada je nastupila u polufinalu (poražena od Francuske s 1:2) i potom osvojila treće mjesto (pobijedila Nizozemsku s 2:1).

Ustroj

Upravno tijelo nogometa u Hrvatskoj je Hrvatski nogometni savez. Ono nadgleda organizaciju sljedećih natjecanja:

• Lige:
  • Prva HNL
  • Druga HNL
  • Treća HNL
  • Četvrta HNL
  • Prva HMNL

• Kupovi:
  • Hrvatski nogometni kup
  • Hrvatski nogometni superkup
  • Hrvatski malonogometni kup

• Reprezentacije:
  • Hrvatska nogometna reprezentacija
  • Hrvatska ženska nogometna reprezentacija

Napomena: Navedena natjecanja su za muškarce. Ženski nogomet postoji, ali je manje razvijeniji.

Nogometni klubovi u Hrvatskoj

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih klubova

Dinamo i Hajduk su dva izrazito najpopularnija nogometna kluba u Hrvatskoj i imaju obožavatelje širom države, susjedstva, kao i u hrvatskom iseljeništvu.

Osijek i Rijeka imaju navijače u matičnom gradu i široj okolici: Osijek u Osijeku, po Slavoniji, zapadnom Srijemu i južnoj Baranji, a Rijeka u Rijeci, po Kvarneru, Istri i Gorskom kotaru.

Ostalim hrvatskim nogometnim klubovima navijačka baza je ograničena uglavnom na matični grad.

Prvaci Hrvatske

• 1912. - HAŠK Zagreb
• 1941. - Hajduk
• 1942. - Concordia
• 1943. - Građanski
• 1945. - Hajduk
• 1946. - Hajduk
• 1992. – Hajduk
• 1993. – Croatia (danas Dinamo)
• 1994. – Hajduk
• 1995. – Hajduk
• 1996. – Croatia (danas Dinamo)
• 1997. – Croatia (danas Dinamo)
• 1998. – Croatia (danas Dinamo)
• 1999. – Croatia (danas Dinamo)
• 2000. – Dinamo
• 2001. – Hajduk
• 2002. – Zagreb
• 2003. – Dinamo
• 2004. – Hajduk
• 2005. – Hajduk
• 2006. - Dinamo
• 2007. - Dinamo
• 2008. - Dinamo
• 2009. - Dinamo
• 2010. - Dinamo
• 2011. - Dinamo
• 2012. - Dinamo
• 2013. - Dinamo
• 2014. - Dinamo
• 2015. - Dinamo
• 2016. - Dinamo
• 2017. – Rijeka
• 2018. - Dinamo
• 2019. - Dinamo

Pobjednici kupa Hrvatske

• 1941. - Građanski Zagreb (Finale: Građanski - Concordia 2:2, 6:2)
• 1992. – Inker (danas Inter) (Finale: Inker - HAŠK Građanski 1:1, 1:0)
• 1993. – Hajduk (Finale: Hajduk - Croatia 4:1, 1:2)
• 1994. – Croatia (danas Dinamo) (Finale: Croatia - Rijeka 2:0, 0:1)
• 1995. – Hajduk (Finale: Hajduk - Croatia 3:2, 1:0)
• 1996. – Croatia (danas Dinamo) (Finale: Croatia - Varteks 2:0, 1:0)
• 1997. – Croatia (danas Dinamo) (Finale: Croatia - NK Zagreb 2:1)
• 1998. – Croatia (danas Dinamo) (Finale: Croatia - Varteks 1:0, 2:1)
• 1999. – Osijek (Finale: Osijek - Cibalia 2:1)
• 2000. – Hajduk (Finale: Hajduk - Dinamo 2:0, 0:1)
• 2001. – Dinamo (Finale: Dinamo - Hajduk 2:0, 1:0)
• 2002. – Dinamo (Finale: Dinamo - Varteks 1:1, 1:0)
• 2003. – Hajduk (Finale: Hajduk - Pula(Uljanik) 1:0, 4:0)
• 2004. – Dinamo (Finale: Dinamo - Varteks 1:1, 0:0)
• 2005. – Rijeka (Finale: Rijeka - Hajduk 2:1, 1:0)
• 2006. - Rijeka (Finale: Rijeka - Varteks 4:0, 1:5)
• 2007. - Dinamo (Finale: Dinamo - Slaven Belupo 1:0, 1:1)

Osvajači Superkupa Hrvatske

• 1992. - Hajduk (prvak) - Inker (osvajač Kupa) 3:1 nakon izvođenja jedanaesteraca (0:0 u regularnom dijelu utakmice)
• 1993. - Hajduk (osvajač Kupa) - Croatia (prvak) 4:4 u Zagrebu, 0:0 u Splitu
• 1994. - Hajduk (prvak) - Croatia (osvajač Kupa) 1:0 u Splitu, 0:1 u Zagrebu; 5:4 nakon izvođenja jedanaesteraca
• 2002. - Dinamo (osvajač Kupa) - Zagreb (prvak) 3:2
• 2003. - Dinamo (prvak) - Hajduk (osvajač Kupa) 4:1
• 2004. - Hajduk (prvak) - Dinamo (osvajač Kupa) 1:0
• 2005. - Hajduk (prvak) - Rijeka (osvajač Kupa) 1:0
• 2006. - Dinamo (prvak) - Rijeka (osvajač Kupa) 4:1

Najbolji strijelci, po godinama

• 1941. - August Lešnik (Građanski) (27)
• 1943. - Franjo Wölfl (Građanski) (12)
• 1946. - Frane Matošić (Hajduk) (13)
• 1992. – Ardian Kozniku (Hajduk) (12)
• 1993. – Goran Vlaović (Dinamo) (23)
• 1994. – Goran Vlaović (Dinamo) (29)
• 1995. – Robert Špehar (Osijek) (23)
• 1996. – Igor Cvitanović (Dinamo) (19)
• 1997. – Igor Cvitanović (Dinamo) (20)
• 1998. – Mate Baturina (Zagreb) (19)
• 1999. – Joško Popović (Šibenik) (21)
• 2000. – Tomo Šokota (Dinamo) (21)
• 2001. – Tomo Šokota (Dinamo) (20)
• 2002. – Ivica Olić (Zagreb) (21)
• 2003. – Ivica Olić (Dinamo) (16)
• 2004. – Robert Špehar (Osijek) (18)
• 2005. – Tomislav Erceg (Rijeka) (17)
• 2006. - Ivan Bošnjak (Dinamo) (22)
• 2007. - Eduardo da Silva (Dinamo) (34)
• 2008. - Želimir Terkeš (Zadar) (21)
• 2009. - Mario Mandžukić (Dinamo) (16)
• 2010. - Davor Vugrinec (Zagreb) (18)
• 2011. - Ivan Krstanović (Zagreb) (19)

Lista strijelaca, ukupno

(stanje koncem sezone 2009./2010.)

• 126 – Igor Cvitanović (10 sezona u PHNL)
• 116 - Davor Vugrinec (9)
• 111 – Joško Popović (12)
• 107 – Miljenko Mumlek (13)
• 97 – Tomislav Erceg (9)
• 87 – Renato Jurčec (11)
• 86 – Robert Špehar (6)
• 84 – Marijo Dodik (8)
• 75 – Veldin Karić (11)
• 73 – Eduardo da Silva

Uspjesi u europskim natjecanjima

• HNK Hajduk Split i GNK Dinamo Zagreb jedini su hrvatski nogometni klubovi koji su do sada igrali u nokaut fazi UEFA Lige prvaka ili UEFA Europske lige.

Navijači

Podrobniji članak o temi: Navijačke skupine u Hrvatskoj

Hrvatski navijači organiziraju se u raznim navijačkim skupinama, to su najstarija Torcida (Hajduk), Armada (Rijeka), Šibenski Funcuti (Šibenik), Kohorta Osijek (Osijek), Ultrasa (Cibalia), Bad Blue Boysa (Dinamo).

Poveznice

• Prva hrvatska nogometna liga
• Hrvatska nogometna reprezentacija
• Popis hrvatskih nogometnih klubova
• Popis hrvatskih nogometnih derbija

Vanjske poveznice

• Forum - Index_hr Grbovi hrvatskih klubova