Ovo je glavno značenje pojma Sušak. Za druga značenja pogledajte Sušak (razdvojba).
Sušak je mjesni odbor grada Rijeke, koji ima 1812 stanovnika.[1]
Povijest
,_Rijeka.3.jpg)
Nakon ukidanja Severinske županije 1787. godine, na obalnom području od Rijeke do Senja formirano je tzv. Ugarsko primorje, podijeljeno na tri kotara: riječki, bakarski i vinodolski. Područje Trsata, Sušaka, Vežice i Drage spadalo je u bakarski kotar. Za vrijeme francuske uprave u razdoblju od 1809. do 1813. upravnu vlast nad Trsatom, Sušakom, Donjom Vežicom i Dragom imao je Riječki magistrat, a nakon odlaska Francuza uprava Riječkog magistrata ostala je nad ovim područjem sve do 1834. godine, kada je odredbom cara Franje II. Rijeka morala vratiti ovo područje Bakru. Godine 1874. dolazi do nove podjele i osnivanja trsatske općine kojoj su pripadali područje Sušaka, Vežice i Trsata. Sjedište je isprva bilo na Trsatu, a 1882. Sušak postaje sjedištem kotara.[2]
U to se vrijeme Sušak naglo razvijao i preobrazio se iz seoskog neurbaniziranog naselja u pravo gradsko naselje. Izgrađne su upravne, zdravstvene, školske i druge javne zgrade, te komunalni objekti – ceste, vodovod, javna rasvjeta i dr.
Gradska općina Sušak obuhvaćala je naselja Sušak, Trsat, Donju Vežicu, Dragu, Kostrenu sv. Barbare i Kostrenu sv. Lucije, površine oko 25 km², a najstarije sušačke prometnice ceste su Lujzinska, Dorotejska i Karolinska, koje preko Gorskog kotara idu za Karlovac, te željezničke pruge iz pravca Zagreba i Ljubljane. Pomorski promet obavljao se u luci Baroš na vrhu Mrtvog kanala, Delti i Brajdici, dok je na Grobničkom polju djelovala zračna luka.
Sušak je proglašen gradom 23. listopada 1919. godine ukazom Petra I. i tada je imao oko 12.000 stanovnika.[3][4]
Podjelom Rijeke nakon talijanske okupacije Slobodne Države Rijeka – Stato Libero di Fiume, potvrđenom Rimskim ugovorima Italije i Jugoslavije (1924.), Sušak ostaje u Kraljevini SHS i administrativno-političkim putem postaje "gradom".
Dana 1. veljače 1948. godine održani su izbori za Gradske narodne odbore u Rijeci, čime su stvoreni temelji za spajanje Rijeke i Sušaka. Gradski narodni odbori Sušaka i Rijeke predložili su Prezidijumu hrvatskog Sabora da se oba grada spoje u cjelinu, a 10. veljače 1947. godine Mirovnim ugovorom između FNRJ i Italije u Parizu, 175 km2 međunarodno pravno pripalo je Jugoslaviji, odnosno Hrvatskoj.[5] Dana 12. veljače 1948. godine, održana je prva sjednica NO Rijeka kada je i osnovan Kotar Rijeka.[6]
2019. godine na Sušaku održat će se festival etno glazbe Etnopolis.[7]
Poznate osobe
- Ivo Margan, hrvatski liječnik i diplomat, član Izvršnog odbora Svjetske zdravstvene organizacije, izvršni direktor UNESCO-a
- Bartol Zmajić, hrv. arhivist i stručnjak s područja pomoćnih povijesnih znanosti
- Kazimir Katalinić, hrvatski povjesničar, publicist i emigrantski političar
- Janko Polić Kamov, hrvatski pjesnik
- Lovro von Matačić, hrv. dirigent i skladatelj
- Đuro Stipetić, hrvatski inženjer strojarstva i rektor Sveučilišta u Zagrebu, žrtva komunističkih čistki
- Igor Emili, hrvatski arhitekt
- Neva Rošić, hrv. kazališna, glumica i redateljica
- Dunja Rihtman-Auguštin, hrvatska etnologinja i kulturna antropologinja
- Bosiljka Janjatović, hrvatska povjesničarka
- Hrvoje Šarinić, hrvatski političar
- Dušan Prašelj, hrvatski dirigent
- Stjepan Haramija, hrvatski veletrgovac, poduzetnik
- Ivo Maček, hrvatski pijanist, klavirski pedagog, skladatelj i akademik
- Ödön von Horváth, austrijski književnik
- Dragutin Ciotti, hrvatski gimnastičar
- Berislav Borčić, st., (r. 1891.), hrv. liječnik i higijeničar, gl. savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije (iz Drage Gornje kod Sušaka)
- Berislav Borčić, ml., (r. 1932.), hrv. epidemiolog
- Miljenko Zgrablić, hrv. nefrolog
- Vjekoslav Knežević, hrv. pjesnik
- Viktor Ružić, hrvatski političar
- Abdon Smokvina, hrvatski športski djelatnik
- Zdenko Kolacio, hrvatski arhitekt i urbanist
- Belizar Bahorić, hrvatski likovni i primijenjeni umjetnik[8]
- Ivica Jobo Curtini, hrvatski vaterpolist
- Duško Marčeta, hrvatski arhitekt i plivač
- Fran Barbalić (1878.), hrvatski pedagog i povjesničar
Povezani članci
Galerija slika
-
Granica na Sušaku 1929. godine -
Most preko Rječine 1945. godine
Izvori
- ↑ http://www.rijeka.hr/CentarSusak
- ↑ http://arhinet.arhiv.hr/_Pages/PdfFile.aspx?Id=1857 (pristupljeno 23. listopada 2012.)
- ↑ http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=68&C=20 (pristupljeno 23. listopada 2012.)
- ↑ http://hrcak.srce.hr/file/122603 (pristupljeno 23. listopada 2012.)
- ↑ http://muzej-rijeka.hr/izdanja.asp Muzej grada Rijeke
- ↑ http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=11239&sec=16 Službene stranice grada rijeke
- ↑ Culturenet.hr D.H.F. Festival etno glazbe – Etnopolis 15. studenoga 2019. (pristupljeno 13. prosinca 2019.)
- ↑ Sušačka revija broj 40 REQUISCANT IN PACE . Klub Sušačana, 2002. (preuzeto 29. kolovoza 2018.)
Nedovršeni članak Sušak koji govori o naselju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| |||||
.gif){kind=link}
