Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bužim (BiH)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Za druga značenja, pogledajte Bužim.
Bužim
Pogled na Bužim
Pogled na Bužim
Pogled na Bužim
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Unsko-sanska
Vlast
 - Načelnik Mersudin Nanić
Površina
 - Općina 129 km²
Stanovništvo (2013.)
 - Općina 19.340
 - Naseljeno mjesto 2.191
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme (UTC)
Službena stranica opcinabuzim.ba
Zemljovid
Položaj općine Bužim u Bosni i Hercegovini
Položaj općine Bužim u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Bužim u Bosni i Hercegovini

Bužim je naseljeno mjesto i središte općine na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Graniči s općinom Bosanska Krupa (na istoku), gradom Cazinom (na jugu), općinom Velika Kladuša (na zapadu i sjeveru), te s Republikom Hrvatskom (na sjeveroistoku). Područje općine je uglavnom brdovito.

Prema istoku se pružaju Čava i Dobro Selo uz regionalnu cestu Bužim - Bosanska Otoka - Bosanska Krupa, odnosno Bosanska Otoka - Bosanski Novi. Osim toga Bužim je povezan s Bihaćem i Banjom Lukom. Pravac prema jugu vodi preko Konjodora za Cazin i dalje prema Bihaću, a pravac prema Dvoru na Uni vodi preko Zaradostova i Bućevaca. Pravac prema zapadu ide preko Lubarde, Pašina Broda, Todorova do Velike Kladuše (na zapad). Pravac Bužim - Varoška Rijeka - Radića Most - Vrnograč - Velika Kladuša i dalje prema Zagrebu, odnosno Radića Most - Bosanska Bojna - Glina - Zagreb.

Stanovništvo

Popisi 1971. - 1991.

Bužim (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Bužim
godina popisa 1991.[1] 1981. 1971.
Muslimani 1.643 (96,81%) 1.468 (94,70%) 1.275 (97,17%)
Srbi 20 (1,17%) 20 (1,29%) 29 (2,21%)
Hrvati 3 (0,17%) 7 (0,45%) 2 (0,15%)
Jugoslaveni 10 (0,58%) 37 (2,38%) 0
ostali i nepoznato 21 (1,23%) 18 (1,16%) 6 (0,45%)
ukupno 1.697 1.550 1.312

Popis 2013.

Stanovništvo općine Bužim
godina popisa 2013.[2]
Bošnjaci 19.207 (99,31%)
Hrvati 8 (0,04%)
Srbi 1 (0,01%)
ostali i nepoznato 124 (0,64%)
ukupno 19.340
Bužim - naseljeno mjesto
godina popisa 2013.[2]
Bošnjaci 2.171 (99,09%)
Hrvati 1 (0,05%)
Srbi 1 (0,05%)
ostali i nepoznato 18 (0,82%)
ukupno 2.191

Naseljena mjesta

Općinu Bužim sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[2]

Bag, Bužim, Dobro Selo, Konjodor, Lubarda, Mrazovac i Varoška Rijeka.

Povijest

Bužimska tvrđava

Područje bužimske općine bilo je naseljeno prije dolaska Rimljana u ove krajeve. Stanovništvo ovog područja bavilo se zemljoradnjom, stočarstvom, vađenjem i taljenjem ruda, te trgovinom. Postojanje kovnice novca u 14. stoljeću govori kako je trgovina za ondašnje prilike bila razvijena.

Bužim je poznat u Hrvatskoj jer se za Bužim veže znamenita obitelj knezova Keglevića. Nakon 12 stoljeća, područje je dio Zagrebačke županije i biskupije. U staro doba poznat je kraj današnjeg Bužima u kotaru Krupskom pod imenom Čava. Nije poznato kako i kad je Bužim dospio pod vlast knezova Celjskih. Valjda se to dogodilo u isto doba kada su Celjski zavladali Krupskim gradom (1429.).

Godine 1576. osmanski Ferad paša zauzeo je Bužim. Osmanlije u grad postaviše veliku posadu od 50 konjanika i 130 pješaka. Zadnji veliki pokušaj povratka Bužima dogodio se je 1578. godine kada je ban Kristof Ungand s vojskom došao pod grad ali nije ga uspio zauzeti. Također je 1737. godine General Karlovački Cetin opsjedao grad Bužim. Nakon što je Ali-paša 4. kolovoza iste godine razbio austrijsku vojsku kod Banjaluke i Cetin se morao povući.

Današnji stanovnici Bužima pripovjedaju da je bužim osvojilo 8 Turaka, a zvali su se: Šahin, Čerkin, Kalauz, Sikleuša, Harčeta, Abdija, Pajalin i Selim, ovaj zadnji je bio Cigan a od njega je potekla Elkasova Rijeka.[3]

Stari grad Bužim bio je utvrda a oko njega su bila naselja. Stari grad leži na nadmorskoj visini od 325 metara. Bio je jedan od najvećih gradova u Krajini, a čuvali su ga dizdari i stražari. Branjen je puškama i topovima. Na ovom velikom srednjovjekovnom zdanju ističu se donzon kule, puškarnice, odaje tamnice, bastioni i tabije (bedemi, utvrde) s ostatcima zidova stare džamije. Grad je renesansna građevina koja je bila vojna utvrda i plemićki dvorac. Ispod grada nalazi se drvena džamija sa drvenim minaretom, sagrađena u 18. stoljeću, a koju se smatra najstarijom drvenom džamijom na čitavom Balkanu. Unutrašnjost džamije je tipično orijentalna: prekrivaju je stari šareni ćilimi, a tu su i stari orijentalni dokumenti i mala priručna knjižnica vjerskih i svjetovnih knjiga. U haremu ove džamije su nišani alima (učenjaka), gazija (junaka), šehida (poginulih u boju) uz daleko poznate fenomene hadžijskog kamenja, džumanskih dova i mezarovi.

Iz njega je rodom i hrvatski ban Josip Jelačić Bužimski, koji je službovao s druge strane vojne granice.

Gospodarstvo

S obzirom na reljef, poljoprivredne površine su teško obradive, a velika pažnja se pridaje stočarstvu. Šumsko bogatstvo je veliko, ali slabo iskoristivo, jer prevladava grab.

U općini Bužim se nalazi najveći rudnik mangana u Bosni i Hercegovini, koji, međutim, više ne radi jer se iskorištavanje rude ne isplati. Postoje i velika ležišta pješčenjaka i dolomita koji se intenzivno iskopavaju, pod nadzorom najveće bužimske tvrtke za proizvodnju građevinskog materijala.

Poznate osobe

Šport

U Bužimu postoji 21 športski klub, od kojih su neki:

  • nogometni klub Vitez, najpoznatiji i najstariji športski kolektiv općine
  • nogometni klub Mangan
  • taekwondo klub "Asim Bajrektarević - Hamza", čiji su članovi često reprezentativci BiH
  • taekwondo klub "Fadil Bajrektarević - Gazija"
  • odbojkaški klub Bužim (muški i ženski klub)
  • košarkaški klub Bužim
  • rukometni klub Bužim
  • OKI Bužim
  • malonogometni klub Galeb
  • šahovski klub Bužim
  • Klub ekstremnih sportova Exit
  • karate klub Bužim.

Izvori

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  2. 2,0 2,1 2,2 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 2. veljače 2020.
  3. Radoslav Lopašić, Bihać i Bihaćka krajina: mjestopisne i poviestne crtice, Matica hrvatska, Zagreb, 1890., str. 153.-154.

Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Bužim (BiH) koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Bužim (BiH) treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.