Željezničke pruge u Hrvatskoj

Karta željezničkih pruga u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je danas izgrađeno 2.988,796 km željezničkih pruga. Prva pruga na području današnjeg državnog područja Republike Hrvatske izgrađena je 1860. godine na području Međimurja, tada u sastavu Ugarske.

Povijest

Prva pruga na području Kraljevine Hrvatske bila je Zidani Most – Sisak 1862. koja je umjesto pozitivnog imala čak negativan učinak na gospodarstvo Hrvatske jer je trgovinu iz panonskog dijela zemlje koja do tada išla cestom prema lukama u Senju i Rijeci preusmjerila na prugu Beč – Trst, te na tršćansku luku.

Nakon Austro-ugarske nagodbe gradnja pruga je podređena mađarskim interesima: nastojalo se pomoću željezničke mreže Hrvatsku što više vezati uz gospodarstvo Mađarske i čak je koristiti za mađarizaciju naroda; tako se dugo onemogućavalo povezivanje Slavonije s Jadranom preko hrvatskih krajeva (nego su veze vodile preko Mađarske); također se u stanovitoj političkoj igri između Beča i Budimpešte odgađalo povezivanje Istre i Dalmacije (koji su se nalazili u austrijskom dijelu dvojne monarhije) sa središnjim dijelovima Hrvatske. Važna pruga Rijeka – Karlovac – Zagreb – Koprivnica – Zákány – Dombovár – Budimpešta puštena je u promet 23. listopada 1873. godine (nakon što je dio od Zagreba do Budimpešte bio pušten u promet 1870. godine). Na željeznicama je službeni jezik bio mađarski: od svih zaposlenika na željeznicama u županijama Hrvatske 1903. godine, 65,27% su bili etnički Mađari, a 42,37% svih zaposlenika željeznice u tim županijama nije uopće vladalo hrvatskim jezikom.^[1]

Nakon raspada Austro-Ugarske monarhije i stvaranja Jugoslavije pruga Zemun – Zagreb postaje glavna pruga istok-zapad, ali drugim vitalnim pravcima se i dalje posvećuje slaba pažnja. Za dovršenje Ličke pruge trebalo je pet i pol godina iako je većim dijelom napravljena još prije i za vrijeme Prvog svjetskog rata, a borba za Unsku prugu je trajala od 1918. do 1936. kada je započeta, ali nije dovršena do početka Drugog svjetskog rata. Kao što su se prije pruge gradile po Ugarskoj s polazištem iz Pešte tako je sada polazište bio Beograd pa je od 1919. do 1938. na izgradnju željeznica od 3.764.298.733 dinara na pruge u Hrvatskoj, Slavoniji, Vojvodini, Bosni i Hercegovini te Dalmaciji potrošeno samo 589.981.930 plus 313.376.857 dinara na dvostruki kolosijek Beograd – Novska, dok je sve ostalo potrošeno u Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori.

Popis pruga

Međunarodne pruge

Ova vrsta pruga su glavne (koridorske) pruge. Hrvatskom prolaze tri međunarodna željeznička koridora; RH1, RH2 i RH3. Ti koridori se nalaze na bivšim paneuropskim prometnim koridorima; Koridor X (RH1), Koridor Vb (RH2) i Koridor Vc (RH3). Ova kategorija željezničkih pruga spada u najvišu i najvažniju kategoriju.

Oznaka pruge	Bivša oznaka pruge	Puni naziv željezničke pruge	Građevinska duljina pruge (km)	Napomena
M100	Željezničke pruge na koridoru RH1 (bivši X. paneuropski koridor) DG – Savski Marof – Zagreb – Dugo Selo – Novska – Vinkovci – Tovarnik – DG
M101	MG 2	(Dobova) – državna granica – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor	2 kolosijeka X 26,734 km
M102	MG 2	Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo	2 kolosijeka X 21,202 km	Pruga pripada X. paneuropskom koridoru, ali se ujedno nalazi i na ogranku V.b paneuropskoga koridora.
M103	MG 2.1	Dugo Selo – Novska	83,405 km	Jedini preostali dio koridora X kroz Hrvatsku koji nema 2 kolosijeka
M104	MG 2	Novska – Vinkovci – Tovarnik – državna granica – (Šid)	2 kolosijeka X 185,405 km
M200	Željezničke pruge na koridoru RH2 (bivši ogranak V.b paneuropskoga koridora) DG – Botovo – Koprivnica – Dugo Selo – Zagreb – Karlovac – Rijeka – Šapjane – DG
M201	MG 1	(Gyekenyes) – državna granica – Botovo – Koprivnica – Dugo Selo	79,565 km
M102	MG 1	Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo	2 kolosijeka x 21,202 km	Pruga pripada X. paneuropskom koridoru, ali se ujedno nalazi i na ogranku V.b paneuropskoga koridora.
M202	MG 1	Zagreb Glavni kolodvor – Karlovac – Rijeka	227,880 km
M203	MG 1	Rijeka – Šapjane – državna granica – (Ilirska Bistrica)	30,896 km
M300	Željezničke pruge na koridoru RH3 (bivši ogranak V.c paneuropskoga koridora) DG – Beli Manastir – Osijek – Slavonski Šamac – DG – (Sarajevo) – DG – Metković – Ploče
M301	MP 13	(Magyarboly) – državna granica – Beli Manastir – Osijek	32,505 km
M302	MP 13	Osijek – Đakovo – Strizivojna-Vrpolje	48,377 km
M303	MP 13	Strizivojna-Vrpolje – Slavonski Šamac – državna granica – (Bosanski Šamac)	23,298 km	Služi isključivo za tereni promet
M304	MP 13	(Čapljina) – državna granica – Metković – Ploče	22,740 km	Služi isključivo za tereni promet
M400	Spojne željezničke pruge između X. paneuropskoga koridora i ogranka V.b na području čvorišta Zagreb
M401	MG 1.1	Sesvete – Sava rasputnica	2 kolosijeka X 11,090 km	Služi isključivo za tereni promet
M402	I 104	Sava odvojnica (rasputnica) – Zagreb Ranžirni kolodvor – Zagreb Klara	2 kolosijeka X 6,677 km	Spojna pruga kroz ranžirni kolodvor, koja služi isključivo za teretni promet
M403	I 105	Zagreb Ranžirni kolodvor (Prijamna skupina) – Zagreb Klara (Karlovački kolosijek)	1,056 km	Spojna pruga do ranžirnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet
M404	MG 1.4	Zagreb Klara – Delta odvojnica (rasputnica)	3,575 km
M405	MG 1.3	Zagreb Zapadni kolodvor – Trešnjevka rasputnica	1,357 km
M406	MG 1.2	Zagreb Borongaj – Zagreb Resnik	2,007 km	Služi isključivo za tereni promet
M407	MG 1.1	Sava rasputnica – Velika Gorica	6,295 km	Služi isključivo za tereni promet
M408	I 107	Zagreb Ranžirni kolodvor (Otpremna skupina) – Mićevac rasputnica	1,316 km	Spojna pruga do ranžirnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet
M409	I 106	Zagreb Klara (Mlaka) – Zagreb Ranžirni kolodvor (Prijamna skupina) (Sisački kolosijek)	1,071 km	Spojna pruga do ranžirnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet
M410	I 108	Zagreb Ranžirni kolodvor (Otpremna skupina) – Zagreb Ranžirni kolodvor (Prijamna skupina) (IV. obilazni kolosijek)	2,719 km	Spojna pruga kroz ranžirni kolodvor, koja služi isključivo za teretni promet
M500	Spojne željezničke pruge između V. koridora i ogranka V.b
M501	MG 3	(Središče) – državna granica – Čakovec – Kotoriba – Državna granica – (Murakeresztur)	42,355 km
M502	MG 2	Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska	116,762 km
M600	Priključne željezničke pruge na X. koridor i ogranak V.b
M601	MP14/II210	Vinkovci – Vukovar-Borovo naselje – Vukovar	18,712 km
M602	I 113	Škrljevo – Bakar	12,586 km	Spojna pruga do teretnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet
M603	I 114	Sušak-Pećine – Rijeka Brajdica	3,802 km	Spojna pruga do teretnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet
M604	MP 11	Oštarije – Gospić – Knin – Split	322,083 km
M605	MP 11.3	Ogulin – Krpelj rasputnica	6,118 km
M606	MP 11.1	Knin – Zadar	95,394 km
M607	MP 11.2	Perković – Šibenik	22,503 km

Regionalne pruge

Ove željezničke pruge povezuju dvije regije.

Oznaka pruge	Bivša oznaka pruge	Puni naziv željezničke pruge	Građevinska duljina pruge (km)	Napomena
R101	I 102	(Podgorje) – državna granica – Buzet – Pazin – Pula	91,140 km
R102	MP 12	Sunja – Volinja – državna granica – (Dobrljin)	21,575 km
R103	MP 12	(Martin Brod) – Razdjelna točka km 119+444 – državna granica – Ličko Dugo Polje – Knin	59,068 km
R104	MP 14	Vukovar-Borovo Naselje – Dalj – Erdut – državna granica – (Bogojevo)	26,046 km	Dionica Vukovar-Borovo Naselje – Dalj služi isključivo za tereni promet
R105	I 110	Vinkovci – Drenovci – državna granica – (Brčko)	50,939 km
R106	II 203	Zabok – Krapina – Đurmanec – državna granica – (Rogatec)	27,188 km
R201	I 101	Zaprešić – Zabok – Varaždin – Čakovec	100,554 km	Elektrifikacija dionice Zaprešić – Zabok od 2019. godine.
R202	I 100	Varaždin – Koprivnica – Virovitica – Osijek – Dalj	249,863 km

Lokalne pruge

Ove željezničke pruge su od lokalnog značaja.

Oznaka pruge	Bivša oznaka pruge	Puni naziv željezničke pruge	Građevinska duljina pruge (km)	Napomena
L101	II 200	Čakovec – Mursko Središće – državna granica – (Lendava)	17,942 km
L102	II 202	Savski Marof – Kumrovec – državna granica – (Imeno)	38,522 km	Obnovljena, elektrificirana i u prometu od Savskog Marofa do Harmice (u planu je do državne granice). Ostatak pruge trenutno izvan prometa.
L103	II 213	Karlovac – Ozalj – Kamanje – državna granica – (Metlika)	28,799 km
L201	II 201	Varaždin – Ivanec – Golubovec	34,596 km
L202	II 204	Hum-Lug rasputnica – Gornja Stubica	10,820 km
L203	II 205	Križevci – Bjelovar – Kloštar	62,047 km
L204	II 206	Banova Jaruga – Daruvar – Pčelić rasputnica	95,752 km
L205	II 207	Nova Kapela-Batrina – Pleternica – Našice	60,493 km	Dio pruge između Čaglina i Našica je izvan funkcije do daljnjeg, zbog oštete na kolosijeku.
L206	II 208	Pleternica – Požega – Velika	24,955 km
L207	II 209	Bizovac – Belišće	12,940 km	Služi isključivo za tereni promet
L208	I 109	Vinkovci – Gaboš – Osijek	33,770 km
L209	II 211	Vinkovci – Županja	28,073 km
L210	II 212	Sisak Caprag – Petrinja	11,018 km	Izvan funkcije do daljnjeg, zbog razaranja u Domovinskom ratu.
L211	MG 2.2	Ražine – Šibenik luka	3,714 km	Spojna pruga do teretnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet
L212	I 114	Rijeka Brajdica – Rijeka	2,037 km	Spojna pruga do teretnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet
L213	II 214	Lupoglav – Raša	52,996 km	Izvan funkcije do daljnjeg, zbog oštete na kolosijeku i nerentabilnosti.
L214		Gradec – Sveti Ivan Žabno	12,520 km	Nakon 50 godina prva novo izgrađena pruga u Hrvatskoj. Povezuje Vrbovec i Bjelovar. Otvorena 2019. godine.^[2]

Povijesne željeznice

Izvori

↑ "Zaposlenici na željeznicama u Hrvatskoj 1903. godine", Ljiljana Dobrovšak, "Časopis za suvremenu povijest", Vol. 40 No.2, listopad 2008.
↑ Vlada Republike Hrvatske (20. srpnja 2017.). "Odluka o dopuni Odluke o razvrstavanju željezničkih pruga". https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_07_72_1749.html Pristupljeno 4. svibnja 2020.

Vanjske poveznice

Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga, 10. siječnja 2014.
Zvonimir Jelinović: Borba za jadranske pruge i njeni ekonomski ciljevi, Građa za gospodarsku povijest Hrvatske; knj. 6, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1957

[1] "Zaposlenici na željeznicama u Hrvatskoj 1903. godine", Ljiljana Dobrovšak, "Časopis za suvremenu povijest", Vol. 40 No.2, listopad 2008.

[2] Vlada Republike Hrvatske (20. srpnja 2017.). "Odluka o dopuni Odluke o razvrstavanju željezničkih pruga". https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_07_72_1749.html Pristupljeno 4. svibnja 2020.

[1]

[2]