Željeznička pruga Zagreb – Beograd

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Pogreška pri izradbi sličice:
Paneuropski željeznički koridor 10 (bivša Željeznička pruga Zagreb — Beograd blizu Vinkovaca)
Datoteka:Hž koridor 10 Vinkovci west.JPG
Paneuropski željeznički koridor 10, kolodvor Vinkovci, pogled prema zapadu

Željeznička pruga Zagreb – Beograd bila je željeznička pruga od Zagreba GK do Beograda, preko Vinkovaca.

Danas je ovaj pravac dio većeg željezničkog pravca Koridor X. Službeni naziv hrvatskog dijela trase je "Pruga Zagreb – (Vinkovci –) Tovarnik" a srbijanskog dijela "Pruga Beograd – Šid".

Elektrifikacija

Ovo je bila prva u cijelosti elektrificirana pruga u Hrvatskoj. Elektrificirana je naponom 25kV/50Hz na cijeloj svojoj duljini. Dijelovi su strukturalno izgrađeni za brzine do 200km/h. 200km/h se smatra donjom granicom pruge za promet velikim brzinama.

Iz sigurnosno tehničkih razloga maksimalna dopuštena brzina je 160 km/h. Signalni sustav i razmak predsignala i signala ne dopušta veće brzine.

Pruga je u promet električnom vučom puštena 31. svibnja 1970.

Ustroj

Najveći dio pruge je izveden kao dvokolosiječna željeznička pruga. Ova pruga spaja veći istočni dio kontinentalne Hrvatske. Pruga je izrazito ravničarska, sa prilično blagim zavojima velikog radijusa. Svi željezničko-cestovni prijelazi su osigurani minimalno Andrijinim križem, polubranicima ili punom rampom. Željeznički nasipi niveliraju prugu. Zbog toga su nagibi vrlo blagi. Na mnogim mjestima su križanja denivelirana i sagrađeni su vijadukti, kako bi se izbjeglo direktno križanje, gdje god je to bilo fizički moguće.

Hrvatski brzinski rekord za tračnička vozila

Ova željeznička pruga drži Hrvatski brzinski rekord za tračnička vozila (električna vuča).

Hrvatski brzinski rekord iznosi nešto malo iznad 181 km/h.

Rekord je postavio prototip električne lokomotive oznake 1 442 001 (danas još uvijek u komercijalnoj uporabi na tom pravcu (kao i druge lokomotive te hrvatske najmodernije serije električnih lokomotiva), kasnije renumeriran na 1 142).

Rekord je postavljen na potezu između gradova Novska i Nova Gradiška.

Današnja trasa u Hrvatskoj

Karakteristični kolodvori

Pogreška pri izradbi sličice: državna granica sa Slovenijom
Datoteka:BSicon ABZg+l.svg odvojak prema Kumrovcu
Pogreška pri izradbi sličice: Savski Marof
Datoteka:BSicon ABZg+l.svg odvojak prema Zaboku
Pogreška pri izradbi sličice: Zaprešić
Datoteka:BSicon ABZgr.svg odvojak prema Karlovcu (koridoru V, kraku b) i Sisku preko Zagrebačkog Prstena
Datoteka:BSicon ABZg+r.svg odvojak prema Karlovcu i Sisku
Pogreška pri izradbi sličice: Zagreb GK (Glavni grad Republike Hrvatske, Spoj sa krakom Vb, odvojak prema Karlovcu i Sisku)
Datoteka:BSicon ABZgr.svg odvojak prema Sisku
Datoteka:BSicon ABZg+r.svg odvojak prema Sisku
Pogreška pri izradbi sličice: Sesvete
Pogreška pri izradbi sličice: Dugo Selo
Datoteka:BSicon ABZgl.svg odvojak prema Koprivnici, tj. koridoru V, kraku b
Ivanić-Grad (naftna inustrija)
Kutina (industrija gnojiva)
Banova Jaruga
Datoteka:BSicon ABZgl.svg odvojak prema Virovitici (promet samo do Daruvara do daljnjega zbog lošeg stanja kolosijeka)
Datoteka:BSicon ABZg+r.svg spoj s prugom iz Siska
Novska
Nova Gradiška
Nova KapelaBatrina
Datoteka:BSicon ABZgl.svg odvojak prema Pleternici, dalje prema Požegi, te također prema Našicama
Slavonski Brod (veći brzorastući grad u regiji)
Datoteka:BSicon ABZg+r.svg odvojak prema Slavonskom Šamcu, krakom Vc
StrizivojnaVrpolje
Datoteka:BSicon ABZgl.svg spoj sa krakom Vc, odvojak prema gradu Osijek preko grada Đakovo
Datoteka:BSicon ABZg+r.svg odvojak prema Županji
Vinkovci (nekada najveće željezničko čvorište i centar pretovara roba u Europi)
Datoteka:BSicon ABZgl.svg odvojak prema Osijeku, lokalnom prugom Vinkovci – Osijek
Datoteka:BSicon ABZgl.svg odvojak prema Vukovaru
Datoteka:BSicon ABZgr.svg odvojak prema Otoku te dalje prema Bosni i Hercegovini
Tovarnik
Pogreška pri izradbi sličice: državna granica s Republikom Srbijom

Krak b

Kao krak b ove pruge se smatra dio pruge, koji se račva malo prije Sesveta, preko Siska do Novske. Ovaj dio pruge je dulji, ali povezuje južnije krajeve Republike Hrvatske.

Broj kolosijeka

Nekada se dio od koji počinje kod Sesveta, ide preko grada Sisak do grada Novska smatrao drugim krakom iste pruge. Ovo je zaobilazni duži krak. Elektrifikacija je i signalizacija je stradala u Domovinskom ratu, posebno na potezu SisakSunjaNovska.

Bilo je nekoliko studija o isplativosti dogradnje drugog kolosijeka između grada Dugo Selo do grada Novska, ali nije procijenjeno kao isplativo ulaganje, sve dok se promet ne poveća na stanje prije Domovinskog rata, koji je vodio raspadu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Međutim, ideja nije još napuštena.

Dio trase u Srbiji

Pogreška pri izradbi sličice: državna granica s Republikom Hrvatskom
Šid
Sremska Mitrovica
Ruma
Datoteka:BSicon ABZgl.svg pruga do Inđije i Novog Sada
Datoteka:BSicon ABZg+l.svg pruga od Inđije i Novog Sada
Stara Pazova
Nova Pazova
Novi Beograd
Datoteka:BSicon ABZgr.svg pruga do novog željezničkog mosta
Datoteka:BSicon hKRZWae.svg Most Sava (stari željeznički most)
Datoteka:BSicon ABZg+r.svg pruga od Bara
Datoteka:BSicon KBHFe.svg Beograd GK

Vanjske poveznice


Datoteka:LogoOV.png Nedovršeni članak Željeznička pruga Zagreb – Beograd koji govori o željezničkom prometu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.