Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Trešnjevka

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Trešnjevka je zagrebačko gradsko naselje na zapadnom dijelu grada.

Naziv Trešnjevka je u najužem smislu dio oko Ozaljske ulice, gdje se nalaze Park Stara Trešnjevka i Trešnjevačka tržnica. U širem smislu, pojam se koristi i za cijeli dio grada južno od željezničke pruge, zapadno od Savske i sjeverno od Save, s neodređenim zapadnim granicama. Naselja koja čine Trešnjevku su Stara Trešnjevka, Ljubljanica, Voltino, Knežija, Horvati, Srednjaci, Jarun, Staglišće, Gredice, Vrbani, Rudeš, Pongračevo itd. U crkvenome administrativnom smislu cijelo područje obuhvaćeno je Trešnjevačkim dekanatom. Na Trešnjevci se nalazi Crkva sv. Josipa. U staroj organizaciji uprave Zagreba postojala je Općina Trešnjevka.

U novom ustrojstvu, postoje gradske četvrti Trešnjevka – sjever i Trešnjevka – jug. Poštanski broj je 10000.

Kultura

Zagrebački glazbeni podij Centra za kulturu Trešnjevka organizira glazbenu manifestaciju Susrete zagrebačkih glazbenih amatera.[1]

Kvartovi Trešnjevke

Obrazovanje

Šport

Na Trešnjevci djeluje nekoliko športskih društava, koja među ostalim i nose ime ove zagrebačke gradske četvrti.

Športski klubovi:

Simboli Trešnjevke

Jedan od najpoznatijih trešnjevačkih simbola je Trešnjevačka ljepotica, zgrada koju je izgradio poznati arhitekt Slavko Jelinek.

Kardinal Stepinac 8. prosinca 1940. otvara Dom Božje Providnosti, u sklopu kojeg je 20. srpnja 1941. posvećena kapela Corpus Domini kao jubilarna spomen-kapela 1300. obljetnice prvih veza Hrvata i Svete Stolice.[2] U sklopu Doma od 1947. djeluje samostan Sestara Pohoda Marijina.[3]

Vidi

Izvori

  1. Culturenet.hr 34. susreti zagrebačkih glazbenih amatera
  2. Brčić, Miro (ur.): Sestre Pohoda Marijina: Život u skrovitosti, Grafika Markulin, Zagreb, kolovoz 1997, str. 15–16. ISBN 953 97257-0-4.
  3. Brčić, 1997., str. 17–20.