 |
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
| Sveti Ivan Žabno | |
|---|---|
  Sveti Ivan Žabno Sveti Ivan Žabno na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Koprivničko-križevačka |
| Načelnik općine | Nenad Bošnjak |
| Naselja u sastavu općine | Brdo Cirkvensko, Brezovljani, Cepidlak, Cirkvena, Hrsovo, Kenđelovec, Kuštani, Ladinec, Markovac Križevački, Novi Glog, Predavec Križevački, Rašćani, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Čvrstec, Škrinjari, Trema |
| Površina | 106,60 km2 |
| Stanovništvo (2001.) | 5.628 |
| Poštanski broj | 48214 Sveti Ivan Žabno |
.gif){kind=link}
Sveti Ivan Žabno je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Zemljopis
Stanovništvo
Za stanovnika Vatroslav Rožić navodi naziv Sveto-Ivanžabnjanin.[1]
Uprava
Povijest
Gospodarstvo
Poznate osobe
- Pavao Zorčić - hrv. katolički svećenik, promicatelj međureligijskog dijaloga, umro na glasu svetosti
- Josip Miloš - hrv. atletičar, reprezentativac u bacanju koplja, športski dužnosnik (iz Križevaca - Sv. Ivan Žabno)[2]
- Ivan Babić (časnik) - časnik Domobranstva NDH, čelni čovjek središnjeg domobranskog nastavnog učilišta, koji je predložio zapadnim Saveznicima iskrcavanje u Hrvatskoj, da bi spriječili da komunisti preuzmu vlast, tvrdeći da bi hrvatske snage napravile mostobran za zapadne Saveznike
- Tomislav Kučina - hrv. nogometni sudac
Spomenici i znamenitosti
- Župna crkva sv. Ivana Krstitelja
- Spomen-ploča u sjećanje na osnivanje prve hrvatske stočarske udruge, osnovane 1908. g.
- Crkva Pohođenja Marijina u Cirkveni
Obrazovanje
ŠU Svetom Ivanu Žabno djeluje OŠ "Grigor Vitez". Podružne škole nalaze se u Cirkveni, Tremi i Svetom Petru Čvrstecu.
Škola redovito sudjeluje u natjecanjima znanja iz matematike, fizike... Brojne su školske i izvanškolske aktivnosti.
Kultura
 |
Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak. (Rasprava) |
 |
Ovaj članak ili odjeljak izgleda kao rad obožavatelja. (Rasprava) Molimo vašu pomoć kod poboljšavanja ovog članka, uklanjanjem osobnih pohvala i subjektivnih tumačenja, nebitnih popisa ili zbirki poveznica koje su od male ili nepostojeće važnosti. (pomoć) |
*Kulturno-umjetničko društvo "Tomislav"
Početkom rada Društva smatra se 1923. godina, kada je osnovan tamburaški zbor, tada u okviru Hrvatskog sokola, čiji je tadašnji prednjak, bio ujedno i osnivač i voditelj tamburaškog zbora - Stjepan Horvat. Pjevački zbor osnovan je 1925. godine, kada je i izdana prva značka, kojom je bio obilježen početak rada zbora. O pjevačkom zboru ne postoje nikakovi dokumenti ili fotografije. Jedino je ostao u sjećanju njegovih najstarijih pripadnika, kao i dvije značke, koje su izdane povodom osnivanja, a zatim zabrane rada Zbora. Tada su i tamburaši nakratko prekinuli rad, ali su ga uskoro obnovili i već 1935. godine na natjecanju tamburaških zborova Jugoslavije srijemskog sistema u Sarajevu osvojili drugo mjesto, uz napomenu da prvo nije dodijeljeno. Tada je i berdist žabnjanskih tamburaša Emil Čoporda proglašen najboljim u Jugoslaviji.
Prvi tamburaški sastav u Sv. Ivanu Žabnu formirao je tesar i samouki graditelj muzičkih instrumenata Valent Trbušek. Droštvo je postojalo već krajem 1890-tih godina. a prvi dokument o njima, jest fotografija sastava koji je svirao na otvorenju paromlina Hinka Mostera 1908. godine. O istom događaju pričao mi je i Egon Moster, jedan od sinova Hinka Mostera, vlasnika paromlina, kao i unuk pok. Valenta, Miroslav Trbušek, koji je i sačuvao djedovu fotografiju.
Nakon odlaska Stjepana Horvata iz Sv. Ivana Žabna u Križevce 1938. godine, tamburaški zbor prestaje radom. U to vrijeme, kao i prije i kasnije u mjestu djeluju mnogi "sluhistički" tamburaški sastavi koji sviraju na obiteljskim i društvenim dogaanjima. Tamburaški zbor osnovan je ponovno 1950. godine, a vodio ga je Juraj Tuk, mjesni zubar, koji je imao i muzičku naobrazbu. Zbor je djelovao desetak godina, a u svom je sastavu imao i folklornu i pjevačku grupu, koju su sačinjavale djevojke i žene. Zbor je brojio 20-tak članova. Bogatstvu kulturnih sadržaja u ovom malom mjestu doprinijela je i Dramska grupa koju su 1953. godine osnovale i vodile dvije učiteljice: Irena Parizek i Smetana. Kroz 4 godine djelovanja uvježbana su 4 igrokaza, a kroz grupu je prošlo 20-tak djevojaka i mladića, sjajnih glumaca amatera. 1950.-ih godina obnovljen je i rad limene glazbe pri Dobrovoljnom vatrogasnom društvu, ali ni on nije bio dugotrajan. Mladići koji su počeli učiti, uskoro su morali na školovanje ili na odsluženje vojnog roka, koji je tada trajao nepojmljive tri godine. Tako od 1960. godine na dalje u Sv. Ivanu Žabnu nije djelovala niti jedna organizacija kulturnog sadržaja. 1977. godine Antun Hosni, zajedno s Emilom Čopordom i Slavkom Taritašem osniva Kulturno umjetničko društvo "Tomislav", koje od tada, s manjim prekidom djeluje do današnjih dana. Početak rada Društva bio je težak, jer nisu postojale ni nošnje ni muzički instrumenti. Društvo je samo entuzijazmom i samoprijegorom svojih osnivača i članova sakupilo potrebna sredstva, kupilo potreban materijal, naručilo izradu kompleta tambura. Članice su same, pod vodstvom Ivke Kolar, po uzorcima prikupljenih sačuvanih originalnih dijelova nošnji - sašile nošnje za sve članove folklorne i tamburaške sekcije. Izrada šešira i opanaka naručena je u zanatskim radionicama. Dio nošnji sašiven je u učionici Osnovne škole "Grigor Vitez", gdje su se članice družile i zajedničkim snagama izrađivale sve detalje. Žene, koje nisu mogle dolaziti na zajedničke sastanke šivale su kod kuće. Entuzijazam, želja i volja svih članova rezultirala je vrlo brzo odličnim rezultatima. Već par mjeseci od početka rada, Društvo je bilo spremno za izlazak pred publiku. Kompletan dojam o izvedenim pjesmama i plesovima, kao i rekonstruiranim nošnjama i instrumentima dali su stručnjaci iz Prosvjetnog sabora Hrvatske. Društvo se predstavilo pjesmama i plesovima koji su bili upamćeni od najstarijih članova, a ocjena je bila povoljna i dala Društvu novi poticaj. Prvi veliki i značajan nastup za Društvo zbio se već u rano ljeto 1978. godine na "Križevačkom velikom spravišću". Bio je to prvi javni nastup pred velikim auditorijem, od kretanja u povorci, sudjelovanju u ceremoniji svečanog otvaranja, pa do nastupa na velikoj pozornici Spravišća. Od samog početka djelovanja, KUD "Tomislav" bio je nositelj kulturnih zbivanja u mjestu. Prihvatio se tada organizacije "Dana kulture i sporta", dvodnevne manifestacije na kojoj su sudjelovala sva kulturno-umjetnička i sportska društva iz okolnih mjesta: Križevca, Vrbovca, Gradeca, Cirkvene, Ladinca, Sv. Petra Čvrsteca, a gost je bila i Hrvatska čitaonica iz Rijeke - Draga, sa svojim velikim mješovitim pjevačkim zborom. Ivan Urban priredio je tada i demonstraciju starih sportskih igara. Uslijedilo je nekoliko uspješnih godina, ali kako to obično biva u malim sredinama, osipanje članstva iz raznih razloga dovelo je do postepenog zamiranja rada Društva. Tako je folklorna sekcija prestala radom 1981. godine, kada je učinjen napor i formiran mješoviti pjevački zbor, koji je također prestao radom i prije prvog javnog nastupa iz istih razloga. Jedino je Tamburaška sekcija pod vodstvom Petra Rajkovića nastavila probama i povremenim nastupima kroz čitavo vrijeme zastoja, sve do ponovnog aktiviranja KUD-a 1999. godine.
- dječji crkveni zbor Tulipani
- (www.mdc.hr/muzej.aspx?muzejId=630%3a%c5%bdBN) Etnografska zbirka
Šport
Hrvatski sokol
Tradicija organiziranog bavljenja sportom u Sv.Ivanu Žabnom seže sve do početka 20. stoljeća, kada je formirana Sokolska četa. Sokolaši su bili sportaši koji su upražnjavali gimnastiku (gombanje) uz glazbenu pratnju.
Pripremala se proslava 1.000-te godišnjice Hrvatskoga kraljevstva. Jednu od najvažnijih uloga u pripremi i realizaciji ove proslave imali su upravo pripadnici Hrvatsakog sokola. Diljem tadašnjih hrvatskih zemalja vrijedno su se pripremali za centralnu proslavu u Zagrebu, koja je održana 1925. godine. Naravno da su u tome sudjelovali i svetivanjski sokolaši. 1923. godine na čelo im je došao svestrani i vrijedni 16 godišnjak Stjepan Horvat. Postolarski kalfa kod majstora Miloša, još od najranije mladosti učio je samouko notalno sviranje tambure, a i kao pripadnik limene glazbe DVD-a, gdje je svirao jegerhorn (lovački rog. Uz to volio je i šport. Bio je tako, iako vrlo mlad (16 godina), idealni vođa i sokolaša i tamburaša, jer su se sokolske vježbe (gombanje) izvodile uz glazbenu pratnju.
Na središnjoj proslavi u Zagrebu sudjelovala je i svetivanjska sokolska četa predvođena Stjepanom Horvatom, noseći na mogilu grudu hrvatske zemlje iz naše domaje.
Uspješan rad nastavljen je sve do prisilnog ukidanja objavom šestosiječanjske diktature, no rad je ipak nastavljen i u otežanim okolnostima, kada je po odlasku Stjepana Horvata u Križevce za učitelja tjelovježbe na Gospodarskom učilištu, prednjačku ulogu preuzeo Đuro Veber. Rad Društva gasi se neposredno pred drugi svjetski rat.
Poznate osobe
Izvori
- ↑ Rožić, Vatroslav. Mjesne vlastite imenice za čeljad i pridjevi od mjesnih imenica u hrvatskom jeziku. // Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Razredi filologičko-historički i filosofičko-juridički, knj. 162. (=64.), 1905., str. 135. – 185. „Sveti Ivan Žabno — Sveto-Ivanžabnjanin;”(Rožić, 1905., str. 139.)
Primljeno u sjednici historičko-filologičkoga razreda Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti dne 26. studenoga 1904.
- ↑ Povijest Atletski klub Dinamo-Zrinjevac
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Sveti Ivan Žabno koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
