Castelseprio

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 537813 od 6. travanj 2025. u 14:14 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (Zamjena teksta - '{{Talijanska općina' u '{{Infookvir talijanska općina')
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Castelseprio
Comune di Castelseprio
Regija:Lombardija
Pokrajina:Varese (VA)
Koordinate:45°43′N 8°25′E / 45.717°N 8.417°E / 45.717; 8.417
Visina:310 m
Površina:3,75 km2
Stanovništvo:1,296 (31. prosinca 2010.)
Gustoća stanovništva:345,6 stan./km2
Poštanski broj:21050
Pozivni broj:0331
Svetac zaštitnik:Sveti Mihael Arkanđel
Castelseprio na zemljovidu Italija
Castelseprio
Castelseprio
Castelseprio (Italija)
Službena stranica:comune.castelseprio.va.it

Castelseprio je općina u pokrajini Varese u Lombardiji u sjeverozašadnoj Italiji oko 35 km sjeverozapadno od Milana i 11 km južno od središta pokrajine, grada Varesea.

Castelseprio je 2011. god., zbog crkve Santa Maria foris portas, zajedno sa još 7 lokacija (Langobardska središta u Italiji) uvršten na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi[1]

Povijest

Santa Maria foris portas, Castelseprio
Opatija Torba, Castelseprio

Castelseprio je mjesto rimske utvrde u antici, te značajnog langobardskog grada u ranom srednjem vijeku, prije nego što ga je uništilo Milansko vojvodstvo 1287. godine, od kada je i napušten. Danas je sačuvan kao arheološki park u istoimenoj općini Castelseprio.

Znamenitosti

Predložak:UNESCO-svjetska baština Kaštel s "tornjem Torba" i Gospinom crkvom izvan zidina (Santa Maria foris portas) je bivši starorimski castrum koji je pretvoren u stražarnicu samostana posvećenog Gospi, a koji je postao prva trgovačka postaja Langobarda u 8. st. Bazilika je trobrodna bazilika sa središnjom apsidom u kojoj se nalaze najveće freske predromanike. Slavne bizantske freske su od iznimne rijetkosti i umjetničkog značaja. Skrivene stoljećima, ove freske s konca 9. stoljeća otkrivene su tek 1944. godine. Freske na središnjoj apsidi crkve predstavlja najfiniji umjetnički ranosrednjovjekovni slikovni ciklus, te se smatraju jedinstvenim u ranosrednjovjekovnoj europskoj umjetnosti[2].

Izvori

  1. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  2. ↑ John Beckwith, Early Christian and Byzantine Art, Penguin History of Art (sada Yale), 2. izdanje 1979. ISBN 0-14-056033-5


v •  • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (49)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Castelseprio&oldid=537813"