Hrvati u Srbiji

Grb Hrvata u Srbiji

Hrvati u Srbiji su tek od 2005. priznati kao nacionalna manjina. Prema popisu iz 2011. ukupan broj Hrvata je iznosio 57.900 i čine 0,81% stanovništva Srbije. ^[1] Najviše ih je u Vojvodini gdje je 47.033 izjašnjenih Hrvata i gdje su četvrta po brojnosti zajednica, a zajedno s nehrvatskim opcijama Hrvata su treći po brojnosti. Druga regija gdje su Hrvati brojniji je beogradska regija gdje je bilo 7.752 izjašnjena Hrvata po čemu su bili peta zajednica,^[2] dok je još i velik broj Hrvata izjašnjenih pod nenacionalnom opcijom "Jugoslavena".

Prema popisu iz 1961. broj Hrvata iznosio je još 196.409. Prema popisu iz 1991. ukupan broj Hrvata je iznosio 97.344 i činili su 1,24% stanovništva Srbije. Prema popisu stanovništva provedenom 2002., u Srbiji te je godine živjelo 70.602 Hrvata. 56.546 u Vojvodini a 14.056 u Središnjoj Srbiji.

Broj Hrvata u Srbiji znatno je smanjen u prošlih 70 godina.

Hrvati u užoj Srbiji su uglavnom došli u te krajeve poslom ili bračno, a uglavnom su se rodili izvan uže Srbije, a karijeru napravili u Srbiji gdje su ostali. Bilo je i obratnih situacija, kad su se rodili u obitelji takvih Hrvata u Srbiji, a karijeru napravili izvan Srbije. Poznati Hrvati i osobe hrvatskog podrijetla koji su iz uže Srbije su: glumci Aljoša Vučković, Žarko Radić ^[3], Milan Štrljić (vratio se u Hrvatsku, kćer Iva Štrljić^[4], glumica je ostala u Beogradu), klarinetist Ante Grgin (vratio se u Hrvatsku)^[5], šahist Petar Trifunović, nogometaši Vladimir Petrović, Slavoljub Muslin, Stjepan Bobek, Zlatko Čajkovski, Florijan Matekalo, Ivan Ćurković, Franjo Šoštarić, Dragan Mance, Antonio Rukavina, Srđan Mrkušić, plesač Aleksandar Josipović, slikar i dekorater Dragutin Inchiostri Medenjak, operna pjevačica Biserka Cvejić, košarkaš Zoran Maroević, vaterpolisti Vanja Udovičić (rođeno ime Franjo), Ratko Rudić, Vlaho Orlić, pjevač Zlatko Pejaković, botaničar Josip Pančić, povjesničarka Ljubica Štefan, povjesničari Ivan Božić, Jorjo Tadić, glumice Neda Arnerić, Anja Alač (kćer hrvatskog glumca Aleksandra Alača i glumice Vesne Čipčić), Olivera Ježina^[6]filmski kritičar i teoretičar filma Severin Franić i njegova kćer Ana Franić ^[7], književnici Antun Šoljan, Gvido Tartalja, književnica Marija Čudina, jezikoslovci Vladimir Anić i Marko Simonović, general JRZ i PZO Zvonimir Jurjević, arhitekti Ivo Kurtović, Mate Bajlon, liječnica Slavka Morić, kazališni kritičar i novinar Feliks Pašić, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Jerko Denegri, povjesničar književnosti Nikša Stipčević, fotograf Ivo Eterović^[8], sociolog i prevoditelj Aljoša Mimica, atletičari Ivan Gubijan^[9], Franjo Mihalić, operna pjevačica Zlata Sesardić^[10], scenarist Siniša Pavić^[11] i drugi. Iz vremena Austro-Ugarske valja spomenuti Đuru Horvatovića (ujca osnivača Hrvatskog domobranstva Marka Crljena) i dr.^[12]

Jedan broj poznatih Hrvata iz Srbije su rodio ondje, a karijeru napravili izvan Srbije, poput arhitekta Vinka Uhlika.

Po majci su Hrvati pjevač Milan Mladenović, nogometaš Siniša Mihajlović, glumac Vladimir Petrović (Žikina dinastija), general Veljko Kadijević ^[13] i drugi. Brojni su borci hrvatskih partizanskih brigada živjeli u Beogradu ili u drugim gradovima u Srbiji ^[14] (Ante Banina, Ljubo Ilić, Rudolf Primorac, Nenad Parenta, Paško Romac, Stjepan Filipović, Bruno Vuletić^[15]). Po ocu hrvatskog je podrijetla tužitelj srbijanskog Specijalnog suda za ratne zločine Bruno Vekarić. Njegov je otac Vatroslav Vekarić, Hrvat iz Dubrovnika, dugogodišnji direktor beogradskog Instituta za međunarodnu politiku i pisac više knjiga iz oblasti međunarodnog prava i međunarodnih odnosa. ^[16]. Hrvatskog su podrijeta konvertiti i osobe iz konvertitskih ogranaka obitelji Vojislav Šešelj, Frenki Simatović, Vladimir Štambuk ^[17] (sin diplomata Zdenka Štambuka), pravnik i diplomat Lujo Bakotić, političar Matija Ban, književnici Vid Vukasović Vuletić, Marko Car, Sibe Miličić, diplomat Ivo Visković, veleposlanik Srbije u Njemačkoj i drugi.

Povezani članci

Hrvati u Vojvodini

Izvori

↑ Politika
↑ (srpski) Republički zavod za statistiku Republike Srbije
↑ [1]
↑ IMDB Iva Štrljić
↑ Jedan od najpoznatijih svjetskih klarinetista, Kaštelanin Ante Grgin, početkom ožujka nastupa u splitskom HNK Portal Grada Kaštela. 28. veljače 2019. Pristupljeno 26. kolovoza 2020.
↑ Diana Ferić: RAZGOVOR UGODNI / Poznata beogradska glumica šibenskih korijena Olivera Ježina nakon 31 godine ponovno u Šibeniku. Šibenik News. 23. rujna 2021. Pristupljeno 5. veljače 2023.
↑ (srp.)[2]
↑ Dnevnik.hr D.Ma.: Preminuo Ivo Eterović, Titov osobni fotograf, 26. siječnja 2011.
↑ HOO Eduard Hemar: Dragutin Ciotti - zaboravljena hrvatska olimpijska medalja
↑ Jakov Žižić: Sinjanka Zlata Sesardić, primadona beogradske i novosadske Opere . Sinjski obzori. 7. siječnja 2018. Pristupljeno 6. veljače 2023.
↑ Jakov Žižić: Sinj u sjećanjima i političkim pogledima Siniše Pavića: kritički osvrt. Sinjski obzori. 27. prosinca 2017. Pristupljeno 6. veljače 2023.
Siniša Pavić rodio se u Sinju 22. siječnja 1933. Iz Sinja se 1938. odselio u Beograd zajedno s roditeljima i starijim bratom Damirom. Za Sinj ga vežu neka od najranijih sjećanja koja je evocirao u intervju za Ilustrovanu politiku iz 2003.: „Godine 1938. preselili smo se u Beograd zbog očevog buntovnog karaktera i gorljivog jugoslovenstva. Moj otac Đusa bio je kolovođa kotorske pobune austrougarskih mornara 1918. godine. Bio je zatočen i jedva je preživeo rat. U predvečerje novog rata sklonio se na vreme jer bi, kao jugoslovenski idealista i čovek kojem su verovali, koji je mogao povući druge za sobom, sigurno stradao u mračnim godinama koje su dolazile.“"
↑ Đuro Körbler: DiZbi.- Digitalna zbirka HAZU Ljetopis : Marko pl. Czerliem : [nekrolog], str. 143. Pristupljeno 11. lipnja 2016.
↑ [3]
↑ [4]
↑ Nacionalova redakcija: Bruno Vuletić izbačen iz kalendara alkarskih vojvoda Nacional. 21. prosinca 2004. Pristupljeno 26. kolovoza 2020.
↑ [5]
↑ [6]

Vanjske poveznice

Ovo je osnova ili početak budućeg članka.
Pomozite Wikipediji i dopunite ga.

[1] Politika

[popis2011prezentacija-2] (srpski) Republički zavod za statistiku Republike Srbije

[3] [1]

[4] IMDB Iva Štrljić

[PGK-5] Jedan od najpoznatijih svjetskih klarinetista, Kaštelanin Ante Grgin, početkom ožujka nastupa u splitskom HNK Portal Grada Kaštela. 28. veljače 2019. Pristupljeno 26. kolovoza 2020.

[6] Diana Ferić: RAZGOVOR UGODNI / Poznata beogradska glumica šibenskih korijena Olivera Ježina nakon 31 godine ponovno u Šibeniku. Šibenik News. 23. rujna 2021. Pristupljeno 5. veljače 2023.

[7] (srp.)[2]

[8] Dnevnik.hr D.Ma.: Preminuo Ivo Eterović, Titov osobni fotograf, 26. siječnja 2011.

[Hemar-9] HOO Eduard Hemar: Dragutin Ciotti - zaboravljena hrvatska olimpijska medalja

[10] Jakov Žižić: Sinjanka Zlata Sesardić, primadona beogradske i novosadske Opere . Sinjski obzori. 7. siječnja 2018. Pristupljeno 6. veljače 2023.

[11] Jakov Žižić: Sinj u sjećanjima i političkim pogledima Siniše Pavića: kritički osvrt. Sinjski obzori. 27. prosinca 2017. Pristupljeno 6. veljače 2023.
Siniša Pavić rodio se u Sinju 22. siječnja 1933. Iz Sinja se 1938. odselio u Beograd zajedno s roditeljima i starijim bratom Damirom. Za Sinj ga vežu neka od najranijih sjećanja koja je evocirao u intervju za Ilustrovanu politiku iz 2003.: „Godine 1938. preselili smo se u Beograd zbog očevog buntovnog karaktera i gorljivog jugoslovenstva. Moj otac Đusa bio je kolovođa kotorske pobune austrougarskih mornara 1918. godine. Bio je zatočen i jedva je preživeo rat. U predvečerje novog rata sklonio se na vreme jer bi, kao jugoslovenski idealista i čovek kojem su verovali, koji je mogao povući druge za sobom, sigurno stradao u mračnim godinama koje su dolazile.“"

[dizbi-12] Đuro Körbler: DiZbi.- Digitalna zbirka HAZU Ljetopis : Marko pl. Czerliem : [nekrolog], str. 143. Pristupljeno 11. lipnja 2016.

[13] [3]

[14] [4]

[15] Nacionalova redakcija: Bruno Vuletić izbačen iz kalendara alkarskih vojvoda Nacional. 21. prosinca 2004. Pristupljeno 26. kolovoza 2020.

[16] [5]

[17] [6]

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

[16]

[17]