Portovenere

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 507878 od 7. svibanj 2022. u 14:12 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (file->datoteka)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir talijanska općina

Portovenere (ponekad se nalazi i na oblik Porto Venere naročito u engleskom) je grad i općina na Ligurskoj obali u Italiji u Pokrajini La Spezia. Općina (Comune) Portovenere obuhvaća tri naselja; Fezzano, Le Grazie i Portovenere, te tri otoka Palmaria, Tino i Tinetto.

Panorama Portovenerea
Panorama Portovenerea

Portovenere i sela iz ligurske rivijere (Cinque Terre) uvršteni su 1997. godine na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Povijest[uredi]

Za antičku rimsku luku Portus Veneris se drži da je postojala najmanje od sredine 1. st. prije Krista. Luka je dobila ime po hramu božice Venere koji je bio smješten na rtu gdje se danas nalazi crkva Petra Apostola. Ime se također veže i uz ranokršćanskog pustinjaka i Svetog Veneriusa. U rimsko doba Portus Veneris je bio ribarsko naselje.

Nakon propasti Zapadnog rimskog carstva, Portovenere je postao baza bizantske flote u sjevernom dijelu Tirenskog mora, koju su 643. razorili Langobardi. Kasnije je bio česta meta saracenskih prepada. Prvi pisani tragovi o postojanju zamka u Portoveneru datiraju iz 1113., 1161. godine podignute su gradske zidine. Portovenere je postao feud obitelji iz obližnjeg Vezzana, potom je početkom 12. st. postao posjed Genove. Portovenere je 1494., je pretrpio razorno bombardiranje od brodovlja aragonske flote tijekom njihova rata s rata s Genovom. Tijekom cijelog srednjeg vijeka padala je važnost starog dijela grada, istodobno je rastao novi dio grada Borgo Nuovo(Nova četvrt), koji se počeo graditi od 1139. oko crkve sv Petra.

Znamenitosti[uredi]

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
  • Crkva sv. Petra je gotička građevina podignuta 1198. na mjestu ranokršćanske bazilike iz 5. stoljeća, to je građevina pravokutnog tlocrta sa polukružnom apsidom. Novi dio, iz 13. st. ima polikromatsku fasadu s jarko naglašenim vodoravnim bijelim i crnim prugama.
  • Crkva sv. Lovre je romanička građevina, koju su 1098. podigli Genovežani, najvjerojatnije na mjestu antičkog hrama posvećenog Jupiteru. Crkva je teško oštećena za požara 1340. i za aragonskog bombardiranja 1494., temeljno je obnovljena 1582.
  • Dvorac Doria (Castello Doria di Porto Venere) je utvrda na stjenovitoj litici s pogledom na selo i smatra se jednim od najimpresivnijih primjera vojne arhitekture Republike Genove u istočnoj Liguriji. Izgrađen je 1161. godine i naknadno je obnovljen i proširen od 15. do 17. st.
  • Grotta dell'Arpaia („Arpajina špilja”) danas više ne postoji-urušila se, znana kao bajronova špilja, iz koje je 1822. engleski pjesnik Byron preplivao zaljev La Spezia iz San Terenza do Lericija da posjeti svog prijatelja i kolegu Shelleya.

Srednjovjekovna jezgra sela Le Grazie počela se oblikovati od 14. st. oko crkve Gospe od Milosti, pored sela nalazi se srednjovjekovni samostan, i ostaci rimske vile iz 1. st. prije Krista.

Srednjovjekovne kalete Fezzana su vrijedne pažnje, zajedno s crkvom sv Ivana Krstitelja iz 1740. i nedavno obnovljenom Vilom Cattaneo.

  • Byronova špilja
    Byronova špilja
  • Crkva sv. Lovre, svetište Marije Sjajne
    Crkva sv. Lovre, svetište Marije Sjajne
  • Crkva sv. Petra i Dvorac Doria
    Crkva sv. Petra i Dvorac Doria
  • Unutrašnjost Crkve sv. Petra
    Unutrašnjost Crkve sv. Petra
  • Povijesno središte Portovenera
    Povijesno središte Portovenera

Vanjske poveznice[uredi]

  1. PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka
  1. PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka

Ostali projekti[uredi]

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Portovenere
v • r • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (49)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Portovenere&oldid=507878"