Hrvatska kuna

Hrvatska kuna

ISO 4217 kôd	HRK
Korisnik	Hrvatska
Inflacija	1,4% godišnje travanj 2018./travanj 2019.
- izvor	Državni zavod za statistiku,
Najmanja jedinica 1/100	lipa
Oznaka	kn
Kovanice	5, 10, 20, 50 lp, 1, 2, 5 kn rijetko korišteno: 1 i 2 lp, 25 kn
Novčanice	10, 20, 50, 100, 200, 500, 1000 kn rijetko korišteno: 5 kn
Nacionalna banka	Hrvatska narodna banka
- web stranica	www.hnb.hr
Tiskara	Giesecke & Devrient
- web stranica	www.gi-de.com
Kovnica	Hrvatski novčarski zavod
- web stranica	www.hnz.hr
Tečaj	Hrvatska kuna

Hrvatska kuna je službena valuta Republike Hrvatske od 30. svibnja 1994. U uporabi je zamijenila dotadašnji hrvatski dinar.

Povijest

Naziv kuna za trajnu hrvatsku valutu odabran je zbog značajne uloge kunina krzna u hrvatskoj monetarnoj i fiskalnoj povijesti. Povijest naziva novčane jedinice Republike Hrvatske počinje s krznom kune kao sredstvom naturalnog plaćanja, zatim kuna postaje obračunska novčana jedinica i, napokon, novac u modernom smislu. Kunino krzno služilo je kao sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina ili marturina u srednjovjekovnoj Slavoniji, Primorju i Dalmaciji; lik kune nalazio se od prve polovine 13. stoljeća pa gotovo do kraja 14. stoljeća na hrvatskom kovanom novcu zvanom banovac; kuna je bila potencijalni novac Banovine Hrvatske.

Prvi spomen naturalnog plaćanja u kuninim kožicama nalazimo prilikom plaćanja poreza (danka) u iznosu od 40 kuninih kožica (Osor na Cresu) odnosno 50 kuninih kožica (Beli, isto na Cresu). Danak je ubrao Venecijanski dužd Ottone Orseolo 1018. godine u Osoru.

Nezavisna Država Hrvatska

Podrobniji članak o temi: Kuna (NDH)

Od 1941. do 1945. kuna je postala valuta Nezavisne Države Hrvatske. Privremeno su u optjecaju bile i novčanice talijanske lire i njemačke Reichskreditkassenschein novčanice do 31. prosinca 1941. odnosno 23. kolovoza 1941., a nakon toga kuna je bila jedinim i isključivim zakonitim sredstvom plaćanja. Kratica za kunu bila je Kn.

Suvremena hrvatska valuta

Na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. godine, uvedena je kuna kao novčana jedinica Republike Hrvatske, s podjelom na 100 lipa, zamjenom za hrvatski dinar u odnosu 1:1000. Kratica za kunu je kn u platnom prometu u Hrvatskoj, a za lipu je lp. Prema normi ISO 4217, oznaka za kunu u međunarodnom prometu je HRK, a brojčana oznaka je 191.

Kovanice je dizajnirao hrvatski umjetnik Kuzma Kovačić, a novčanice Miroslav Šutej i dr. Vilko Žiljak.

Novčanice

Novčanice se izdaju u denominacijama od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 kn. Tijekom izdavanja bilo je manjih promjena u izgledu pojedinih novčanica.

Novčanice od 5 kuna su i dalje zakonsko sredstvo plaćanja, ali se više ne puštaju u optjecaj.

Izgled		Iznos	Veličina	Boja	Opis	Nevažeća izdanja	Važeća izdanja
100px	100px	5 kuna	122 x 61 mm	zelena	lice: portreti Frana Krste Frankopana i Petra Zrinskog. naličje: tvrđava Staroga grada u Varaždinu, tlocrt Staroga grada.	31. listopada 1993.	7. ožujka 2001.
100px	100px	10 kuna	126 x 63 mm	siva	lice: portret Jurja Dobrile. naličje: Arena u Puli, tlocrt gradića Motovuna u Istri.	31. listopada 1993. 15. siječnja 1995.	7. ožujka 2001. 30. svibnja 2004. 9. srpnja 2012.
100px	100px	20 kuna	130 x 65 mm	crvena	lice: portret Josipa Jelačića naličje: dvorac grofa Eltza u Vukovaru, motiv Vučedolske golubice	31. listopada 1993.	7. ožujka 2001. 9. srpnja 2012. 30. svibnja 2014.
100px	100px	50 kuna	134 x 67	plava	lice: portret Ivana Gundulića naličje: starogradska jezgra Dubrovnika, pročelje Kneževa dvora	31. listopada 1993.	7. ožujka 2002.
100px	100px	100 kuna	138 x 69 mm	crvenkastosmeđa	lice: portret Ivana Mažuranića, fragment Bašćanske ploče naličje: katedrala sv. Vida u Rijeci, tlocrt katedrale sv. Vida	31. listopada 1993.	7. ožujka 2002. 9. srpnja 2012.
100px	100px	200 kuna	142 x 71 mm	smeđa	lice: portret Stjepana Radića naličje: zgrada glavnog zapovjedništva u Osijeku, tlocrt stare tvrđe u Osijeku.	31. listopada 1993.	7. ožujka 2002. 9. srpnja 2012.
100px	100px	500 kuna	146 x 73 mm	maslinastozelena	lice: portret Marka Marulića naličje: Dioklecijanova palača u Splitu, lik hrvatskog vladara iz XI. stoljeća.		31. listopada 1993.
100px	100px	1000 kuna	150 x 75 mm	plavkastosiva	lice: portret Ante Starčevića naličje: spomenik prvom hrvatskom kralju Tomislavu, pročelje katedrale u Zagrebu.		31. listopada 1993.

Prigodne novčanice

Prigodno se izdaju novčanice s različitim motivima. Izdane su sljedeće prigodne novčanice:

• 10 kuna

• U povodu obilježavanja 10. obljetnice uvođenja kune kao novčane jedinice Republike Hrvatske, 1994. – 2004., izdana je u količini od 5.000.000 komada i u ukupnoj svoti od 50.000.000,00 kuna. Na licu, na lijevom polju novčanice, na dijelu gdje je ugrađen vodeni znak s likom Jurja Dobrile, otisnut je okomito, u trideset i četiri retka, u neprekinutom nizu tekst "DESETA OBLJETNICA HRVATSKOGA NOVCA KUNE I LIPE 2004.". Tekst je otisnut mikropismom i tvori pravokutnu podlogu unutar koje je zadebljanjem pojedinih slova i brojki dobiven vidljiv efekt broja "10.". Preko pravokutne podloge u tri je retka bojom koja se prelijeva otisnuta riječ "OBLJETNICA". Na podlozi prevladava narančasta boja. Na naličju u gornjem dijelu višetonskog papira, uz vodoravni rub novčanice, tiskan je u dva retka tekst "ZAGREB, 30. SVIBNJA 2004.", "GUVERNER". Ispod teksta tiskan je faksimil potpisa guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog.

• 20 kuna

• U povodu obilježavanja 20. obljetnice uvođenja kune kao novčane jedinice Republike Hrvatske, 1994. – 2014., izdana je u količini od 5.000.000 komada i u ukupnoj svoti od 100.000.000,00 kuna. Na licu, na lijevom polju novčanice, na dijelu gdje je ugrađen vodeni znak s likom Josipa Jelačića, otisnut je okomito, u trideset i četiri retka, u neprekinutom nizu tekst "DVADESETA OBLJETNICA HRVATSKOGA NOVCA KUNE I LIPE 2014.". Tekst je otisnut mikropismom i tvori pravokutnu podlogu unutar koje je zadebljanjem pojedinih slova i brojki dobijen vidljiv obris broja "20.". Preko pravokutne podloge u tri je retka bojom koja se prelijeva otisnuta riječ "OBLJETNICA". Na podlozi prevladava ljubičasto-crvenkasta boja. Na naličju u gornjem dijelu višetonskog papira, uz vodoravni rub novčanice, tiskan je u dva retka tekst "ZAGREB, 30. SVIBNJA 2014.", "GUVERNER". Ispod teksta tiskan je faksimil potpisa guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića.

Kovanice

Kovanice se izdaju u sljedećim denominacijama: 1, 2, 5, 10, 20, 50 lipa. One na licu imaju oznaku denominacije superponiranu na lišće lipe, natpis "Republika Hrvatska", državni grb i dekoracija. Na naličju se nalaze crteži biljki i godina izdavanja.
1, 2 i 5 kuna; na licu imaju oznaku denominacije superponiranu na lik kune, natpis "Republika Hrvatska", državni grb i dekoraciju. Na naličju se nalaze crteži životinja i godina izdavanja.
25 kuna; na licu imaju oznaku denominacije, natpis "Republika Hrvatska", državni grb i dekoracije. Na naličju se nalazi prigodni motiv.

Kovanice od 1 i 2 lipe su i dalje zakonsko sredstvo plaćanja, ali od 2009. se ne puštaju u optjecaj i izdaju se samo u numizmatičkim kompletima.

Kovanice izdane neparnih godina imaju hrvatske nazive biljaka i životinja, a parnih znanstvene (latinske).

Izgled		Iznos	Promjer	Masa	Sastav slitine	Naličje	Godina prvog izdavanja
60px	60px	1 lipa	17 mm	0,7 g	slitina aluminija i magnezija	kukuruz	1993.
60px	60px	2 lipe	19 mm	0,92 g	slitina aluminija i magnezija	vinova loza	1993.
60px	60px	5 lipa	18 mm	2,5 g	čelična jezgra obložena slitinom bakra i cinka (mjed)	hrast lužnjak	1993.
60px	60px	10 lipa	20 mm	3,25 g	čelična jezgra obložena slitinom bakra i cinka	duhan	1993.
60px	60px	20 lipa	18,5 mm	2,9 g	čelična jezgra obložena slitinom željeza i nikla	maslina	1993.
60px	60px	50 lipa	20,5 mm	3,65 g	čelična jezgra obložena slitinom željeza i nikla	velebitska degenija	1993.
60px	60px	1 kuna	22,5 mm	5 g	slitina bakra, nikla i cinka	slavuj	1993.
60px	60px	2 kune	24,5 mm	6,2 g	slitina bakra, nikla i cinka	tunj	1993.
60px	60px	5 kuna	26,5 mm	7,45 g	slitina bakra, nikla i cinka	mrki medvjed	1993.
80px	razna naličja prikazana su niže u tablici	25 kuna	32 mm	12,75 g	slitina bakra, nikla i aluminija	razno	1997.

Prigodne kovanice

Prigodno se izdaju i kovanice s različitim drugim motivima na naličju. Kovanice od 25 kn su isključivo prigodne i rijetko su u upotrebi.
Napomena: sve kovanice od 25 kuna imaju isto lice, ali posebno naličje kako je ispod opisano i prikazano. Izrađene su u obliku pravilnog dvanaesterokuta, promjera opisane kružnice 32 milimetra. Masa tih kovanica je 12,75 grama. Jezgra ima promjer od 18 milimetara i masu od 4,05 grama. Prsten ima unutarnji promjer od 18 milimetara i masu od 8,70 grama.

Izdane su sljedeće prigodne kovanice:

• 25 kuna:

• U povodu obilježavanja 350. obljetnice osnivanja Sveučilišta u Zagrebu Hrvatska narodna banka pustila 4. studenoga 2019. je u optjecaj novi prigodni optjecajni kovani novac od 25 kuna. Autor idejnoga i likovnog rješenja je kipar akademski Damir Mataušić. Kovanice su otkovane u Hrvatskom novčarskom zavodu u količini od 20.000 komada.

• U povodu obilježavanja stjecanja punopravnog članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji 1. srpnja 2013. Unutar jezgre kovanog novca prikaz je pčelinjih saća koje simboliziraju Europsku uniju. Arhitekturu pčelinjih saća tvori dvadeset sedam ćelija unutar kojih su zvjezdice, simboli zemalja članica Europske unije. Postojeća arhitektura pčelinjih saća dograđena je novom, dvadeset osmom ćelijom, unutar koje je podloga u obliku kvadratića na koji je položena zvjezdica, što na taj način simbolizira završni čin pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji kao nove, dvadeset osme članice. Kružno, uz vanjski rub, ispisan je tekst „REPUBLIKA HRVATSKA ČLANICA EUROPSKE UNIJE”. U donjem središnjem dijelu, uz rub, ispisan je datum „1. VII. 2013.”.

• U povodu obilježavanja čina potpisivanja Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji 9. prosinca 2011. Unutar jezgre kovanog novca prikaz je pčelinjih saća koje simboliziraju Europsku uniju. Arhitekturu pčelinjih saća tvori dvadeset i sedam ćelija unutar kojih su zvjezdice, simboli zemalja članica Europske unije. U donjem polukrugu, uz konstrukciju pčelinjih saća, prikaz je kvadrata, simbola Republike Hrvatske, koji je na putu da postojeću konstrukciju pčelinjih saća dogradi dvadeset i osmom ćelijom, u koju će stupiti kao zvjezdica, nova punopravna članica Europske unije. Kružno, unutar prstena, ispisan je tekst „UGOVOR O PRISTUPANJU REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI”. U donjem središnjem dijelu prstena ispisan je nadnevak „9. XII. 2011.”.

• U povodu održavanja Godišnje skupštine Europske banke za obnovu i razvoj u Zagrebu 14. i 15. svibnja 2010. Unutar jezgre kovanog novca prikaz je službenog amblema skupa na kojemu je prikaz panorame grada Zagreba, s natpisom u dva retka „ZAGREB” i „2010”. Kružno, unutar prstena, u dva retka ispisan je tekst „GODIŠNJA SKUPŠTINA EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ” i „EBRD Annual Meeting and Business Forum”. U donjem središnjem dijelu prstena prikaz je amblema Europske banke za obnovu i razvoj.

• U povodu postajanja Republike Hrvatske kandidatom za članstvo u Europskoj uniji 18. lipnja 2004. Unutar jezgre kovanog novca smješten je prikaz dvaju kvadrata koji simboliziraju Republiku Hrvatsku i postavljeni su jedan iznad drugog s povezanim vrhovima, a njihove rubove u dinamičnoj kretnji tvore tri linije simbolizirajući pleter, povijesnu hrvatsku ornamentiku. Linije u desnom vrhu donjega većega kvadrata nisu spojene i simboliziraju otvorenost Republike Hrvatske prema Europskoj uniji, tvoreći ujedno prijelaz u prsten kovanog novca, unutar kojeg je postavljeno dvanaest zvjezdica, simbola Europske unije, protkanih trima linijama - hrvatskim pleterom, što iskazuje nakanu Republike Hrvatske da postane sastavni dio Europske unije. U sredini, uz donji rub, istaknut je datum "18. VI. 2004.", omeđen s lijeve strane kvadratićem, a s desne zvjezdicom. U nastavku datuma, s lijeve na desnu stranu ispisan je tekst "REPUBLIKA HRVATSKA KANDIDAT ZA ČLANSTVO U EUROPSKOJ UNIJI", koji zatvara krug na kovanom novcu.

• U povodu 10. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 15. siječnja 1992. – 15. siječnja 2002. U središnjem dijelu jezgre kovanog novca prikaz je reljefa Republike Hrvatske, preko kojeg su istaknute vodoravne i okomite blago zaobljene linije koje simboliziraju paralele i meridijane planeta Zemlje, tvoreći prikaz pojave Republike Hrvatske kao samostalne države na svjetskom globusu. Centralno, uz donji rub, istaknuti su datumi "15. 1. 1992. - 15. 1. 2002.". U nastavku istaknutih datuma, zatvarajući krug na kovanom novcu, s lijeve na desnu stranu, ispisan je tekst "10 OBLJETNICA MEĐUNARODNOG PRIZNANJA RH".

• U povodu 2000. godine. Unutar jezgre prikazan je fetus kao univerzalni simbol ljudskog života, koji je središnjica tisućljeća koje završava i novog tisućljeća, a to je simbolizirano prikazom niza zraka na jezgri i prstenu. U donjem srednjem dijelu prstena istaknuta je godina "2000."

• U povodu uvođenja eura u Eurozoni. U središnjem je dijelu prikaz slova “E”, početnog slova naziva nove novčane jedinice – eura. Preko slova raspršen je roj dvanaest različito stiliziranih zvjezdica, koje simboliziraju članice Europske monetarne unije. Između donjeg ruba slova i donjeg ruba dvanaesterokuta istaknuta je godina “1999.”

• U povodu EXPO-LISABONA 1998. U središnjem je dijelu prikaz modela starohrvatskog broda falkuše iz 11. i 12. stoljeća. Unutar prstena, u njegovu donjem polukružnom dijelu, nalazi se niz vodoravnih linija, koje simboliziraju morsku površinu. U gornjem dijelu prstena ispisan je tekst “EXPO-LISABON 1998.”

• U povodu primanja Republike Hrvatske u UN. Na jezgri i prstenu nalazi se prikaz znaka Organizacije ujedinjenih naroda, s tim da je unutar jezgre smješten plošni prikaz planeta Zemlje, s posebno istaknutim reljefnim prikazom Republike Hrvatske. Prikaz u jezgri uokviren je stiliziranim maslinovim grančicama, položenima unutar prstena kovanog novca. Iznad znaka, u dva retka, ispisan je tekst "REPUBLIKA HRVATSKA U O.U.N." te nadnevak primanja Republike Hrvatske u Organizaciju ujedinjenih naroda "22.V.1992.". Ispod znaka, u srednjem dijelu prstena kovanog novca, uz donji rub ispisana je brojčana oznaka godine kovanja "1997.".

• U povodu prvog kongresa hrvatskih esperantista. U središnjem dijelu jezgre nalazi se prikaz simbola Kongresa, elipsaste kružnice unutar koje je smješteno, u dva okomita stupca, osam izduženih romboida usmjerenih vrhovima jedan prema drugome. U lijevom je stupcu pet romboida, od kojih su prvi, treći i peti ispunjeni okomitim linijama. U desnom su stupcu tri romboida ispunjena okomitim linijama. Svih osam romboida, koji simboliziraju crvena i bijela polja povijesnoga hrvatskoga grba, povezano je tako da tvori veliko slovo "E" (tj. esperanto). U srednji dio donje kružne površine prstena položen je istovjetni romboid, s lijeve strane kojega počinje tekst ispisan kružno unutar prstena "UNUA KONGRESO DE KROATAJ ESPERANTISTOJ". Tekst završava s desne strane romboida. U drugom, unutarnjem kružnom retku plohe prstena ispisan je tekst "PRVI KONGRES HRVATSKIH ESPERANTISTA", koji razdvaja brojčana oznaka godine kovanja "1997.", položena u srednji dio, iznad izduženog romboida.

• U povodu završetka procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Na plohi kovanog novca prikazana je zemljopisna karta hrvatskog Podunavlja s oznakama hrvatskih gradova i rijeka te ucrtanim granicama Republike Hrvatske i susjednih država. Podlogu zemljopisne karte čini površina kvadratnog oblika, koja je unutar granica Republike Hrvatske protkana kvadratićima, simbolom države Hrvatske. Uz lijevu stranicu kvadratne podloge počinje, a nastavlja se uz donju stranicu, natpis "HRVATSKO PODUNAVLJE". Uz desnu stranicu kvadratne podloge označena je godina kovanja "1997."

• 5 kuna:

• U povodu 500. obljetnice tiskanja senjskoga glagoljskog Misala. Izdano je 1.000.000 komada ukupne vrijednosti 5.000.000,00 kuna. Na licu kovanice u središnjem dijelu nalazi se kvadrat omeđen krugom. U kvadrat upisana je brojka 5. Uz lijevi i desni rub kvadrata ispisan je naziv novčane jedinice - KUNA. Natpis uz lijevi rub ispisan je latinicom a uz desni rub natpis je ispisan glagoljicom. U gornjem polukrugu iznad kvadrata, postavljen je u središte grb Republike Hrvatske koji svojom krunom ulazi u pojas kojeg tvori vanjski rub i kružnica koja omeđuje kvadrat. Donjim dijelom grb Republike Hrvatske djelomično ulazi u središnji kvadrat. Ispod kvadrata u središnjem dijelu, postavljen je grb grada Senja, koji gornjim dijelom ulazi u središnji kvadrat a donjim dijelom pokriva rub kružnice koja omeđuje središnji kvadrat. Između vanjskog ruba i ruba kružnice koja omeđuje kvadrat, u gornjem pojasu, ispisan je latinicom natpis REPUBLIKA HRVATSKA. Istovjetan natpis ispisan je glagoljicom u pojasu kojeg tvori rub donjeg polukruga i rub kružnice koja omeđuje kvadrat. Na naličju pretvara u knjigu - Misal, s oznakom križa. Ispod Misala, na lijevoj strani, ispisana je glagoljicom godina 1494., a na desnoj strani ispisana je ista godina arapskim brojevima. Trup glagoljičnog slova S pretvoren je u obris grada Nehaja s tri kule. Unutar obrisa, u dva retka, ispisan je natpis SENJ latinicom, a potom i glagoljicom. Desno od glagoljičnog natpisa označena je godina kovanja '94. Glagoljično slovo S završava pri dnu kružnice stiliziranim motivom valova, simbolizirajući more i senjsku buru. U pojasu, kojeg tvori vanjski rub i rub kružnice koja omeđuje kvadrat kružno je ispisan natpis "500. OBLJETNICA TISKANJA SENJSKOG GLAGOLJSKOG MISALA". Pojedina slova iz teksta zadiru u vanjski rub.

• 2 kune, 20 i 1 lipa:

• U povodu obilježavanja 50. obljetnice postojanja Agencije za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima ("FAO") 1945. -1995., čija je misija iskorjenjivanje gladi u svijetu. Izdano je 500.000 komada od 2 kune, 1,000.000 komada od 20 lipa i 1,000.000 komada od 1 lipe ukupne vrijednosti 1.210.000,00 kuna. Izgled lica prigodnog kovanog novca u svemu je istovjetan izgledu lica standardnog kovanog novca koji je u optjecaju. Naličje navedenog prigodnog kovanog novca sljedećeg je izgleda:

• na naličju kovanice od 2 kune u središnjem dijelu prikazana je riba tunj, velika riba koštunjača iz porodice tunjeva. Iznad i ispod prikaza tunja niz je sitnih ornamenata koji simboliziraju morsku vodu. Iznad prikaza ribe, polukružno, ispisan je natpis "FAO", skraćenica od engleskog naziva Agencije (Food and Agriculture Organization), dok su ispod prikaza ribe, u dva retka, ispisane godine "1945." "1995." Uz rub donjeg polukruga ispisan je na latinskom tekst "FIAT PANIS", (kruha gladnima) što je moto agencije u njezinom djelovanju.
• Naličje kovanog novca od 1 lipe izgleda ovako: u središnjem dijelu prikazan je stilizirani vrh kukuruzne stabljike, iz koje se otvaraju dva klipa, s dozrelim krupnim zrnjem. Iznad prikaza stabljike kukuruza, polukružno, ispisan je natpis "FAO". Na desnoj strani središnjeg dijela, u dva retka, ispisane su godine "1945." "1995.". Uz rub donjeg polukruga ispisan je na latinskom tekst "FIAT PANIS".
• Naličje kovanog novca od 20 lipa izgleda ovako: u središnjem dijelu prikazana je stilizirana maslinova grana s plodovima. Iznad prikaza maslinove grane, polukružno, ispisan je natpis "FAO". Na desnoj strani središnjeg dijela, u dva retka, ispisane su godine "1945." i "1995.". Uz rub donjeg polukruga ispisan je na latinskom tekst "FIAT PANIS".

• 1 kuna, 5 i 2 lipe:

• U povodu olimpijskih igara 1996. Izdana je količina od 1.000.000 komada od 1 kune, 900.000 komada od 5 lipa i 1.000.000 komada od 2 lipe ukupne vrijednosti 1.065.000,00 kuna. Izgled lica prigodnog kovanog novca u svemu je istovjetan izgledu lica standardnog kovanog novca koji je u optjecaju. Naličje navedenog prigodnog kovanog novca sljedećeg je izgleda: u središnjem djelu prikaz je znaka Hrvatskog olimpijskog odbora s pet olimpijskih krugova ispod kojih je u tri retka postavljeno šest reljefnih, mat, kvadrata i tri ravna, sjajna, kvadrata. Iznad znaka Hrvatskog olimpijskog odbora položena je posuda iz koje plamti stilizirani olimpijski plamen, a ispod znaka, prateći stepenasti rub kvadrata ispisan je tekst "ATLANTA". Kružno, uz rub, ispisan je tekst "OLIMPIJSKE IGRE". U središnjem djelu donjeg polukruga, uz rub, ispisana je godina "1996.".

• 50 lipa

• U povodu europskog prvenstva u nogometu 1996. Izdano je ukupno 900.000 komada ukupne vrijednosti 450.000,00 kuna. Izgled lica prigodnog kovanog novca u svemu je istovjetan izgledu lica standardnog kovanog novca koji je u optjecaju. Naličje prigodnog optjecajnog kovanog novca od 50 lipa izgleda ovako: u središnjem dijelu prikaz je znaka Hrvatskog nogometnog saveza, sa središnjom plohom unutar koje je okomito ispisana kratica naziva Hrvatskog nogometnog saveza "HNS", te bočnim plohama, unutar kojih su stilizirana dva okomita retka sa šest reljefnih, mat, kvadrata i pet ravnih, sjajnih, kvadrata. Na završetak triju ploha, uz donji rub, položena je nogometna lopta. Iznad znaka Hrvatskog nogometnog saveza ispisan je polukružno, u dva retka, tekst "ENGLESKA" i brojke "1996.". Kružno, uz rub, ispisan je tekst "EUROPSKO NOGOMETNO PRVENSTVO".

• 10 lipa

• U povodu obilježavanja 50. obljetnice Organizacije ujedinjenih naroda. U optjecaj je puštena količina od 900.000 kovanica ukupne vrijednosti 90.000,00 kuna. Izgled lica prigodnog kovanog novca u svemu je istovjetan izgledu lica standardnog kovanog novca koji je u optjecaju. Naličje prigodnog optjecajnog kovanog novca od 10 lipa izgleda ovako: u središnjem dijelu znak je Organizacije ujedinjenih naroda, plošni prikaz planete Zemlje uokviren stiliziranim grančicama masline. Ispod znaka, uz donji rub, ispisane su brojke "1945.-1995.". Kružno, uz rub, ispisan je tekst "ORGANIZACIJA UJEDINJENIH NARODA".

Izgled (naličje)	Iznos	Promjer	Masa	Sastav slitine	Povod	Godina izdavanja
	1 lipa	17 mm	0,7 g	slitina aluminija i magnezija	50 g. UN-ove organizacije FAO	1995.
	2 lipe	19 mm	0,92 g	slitina aluminija i magnezija	XXVI. Olimpijske igre - Atlanta 1996.	1995.
	5 lipa	18 mm	2,5 g	čelična jezgra obložena slitinom bakra i cinka	XXVI. Olimpijske igre - Atlanta 1996.	1995.
	10 lipa	20 mm	3,25 g	čelična jezgra obložena slitinom bakra i cinka	50 g. organizacije Ujedinjenih naroda	1995.
	20 lipa	18,5 mm	2,9 g	čelična jezgra obložena slitinom željeza i nikla	50 g. UN-ove organizacije FAO	1995.
	50 lipa	20,5 mm	3,65 g	čelična jezgra obložena slitinom željeza i nikla	Europsko prvenstvo u nogometu 1996.	1996.
	1 kuna	22,5 mm	5 g	slitina bakra, nikla i cinka	XXVI. Olimpijske igre - Atlanta 1996.	1995.
	2 kune	24,5 mm	6,2 g	slitina bakra, nikla i cinka	50 g. UN-ove organizacije FAO	1995.
	5 kuna	26,5 mm	7,45 g	slitina bakra, nikla i cinka	500. obljetnica tiskanja senjskoga glagoljskog misala	1995.
70px	25 kuna	32 mm	12,75 g	slitine bakra, aluminija i nikla	Hrvatsko Podunavlje	1997.
70px	25 kuna	32 mm	12,75 g	slitine bakra, aluminija i nikla	prvi kongres hrvatskih esperantista	1997.
70px	25 kuna	32 mm	12,75 g	slitine bakra, aluminija i nikla	5 g. primanja Republike Hrvatske u UN	1997.
70px	25 kuna	32 mm	12,75 g	slitine bakra, aluminija i nikla	Expo Lisabon 1998.	1998.
70px	25 kuna	32 mm	12,75 g	slitine bakra, aluminija i nikla	uvođenje eura u Eurozoni	1999.
70px	25 kuna	32 mm	12,75 g	slitine bakra, aluminija i nikla	godina 2000. - novo tisućljeće	2000.
70px	25 kuna	32 mm	12,75 g	slitine bakra, aluminija i nikla	10 g. međunarodnog priznanja Republike Hrvatske	2002.
70px	25 kuna	32 mm	12,75 g	slitine bakra, aluminija i nikla	kandidatura za članstvo u Europskoj uniji	2004.
70px	25 kuna	32 mm	12,75 g	slitine bakra, aluminija i nikla	godišnja skupština Europske banke za obnovu i razvoj	2010.
70px	25 kuna	32 mm	12,75 g	slitine bakra, aluminija i nikla	ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji	2012.
70px	25 kuna	32 mm	12,75 g	slitine bakra, aluminija i nikla	Republika Hrvatska članica Europske unije	2013.

Vidi još

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Novac u Hrvatskoj

• hrvatski dinar

Vanjske poveznice

• Katalog suvremenog hrvatskog novca

Izvori

Trenutačni valutni tečaj HRK

Yahoo! Finance:	AUD CAD CHF EUR GBP HKD JPY USD
XE.com:	AUD CAD CHF EUR GBP HKD JPY USD