| ISO 4217 kôd | RUB
|
| Korisnik | Rusija, Abkazija i Južna Osetija |
| Inflacija | 12.7 % |
| - izvor | The World Factbook 2005. |
| Najmanja jedinica 1/100 |
kopejka (копейка) |
| Oznaka | руб |
| Kovanice | 1, 5, 10, 50 kopejki; 1, 2, 5 rubalja |
| Novčanice | 5, 10, 50, 100, 500, 1000, 5000 rubalja |
| Nacionalna banka | Банк России |
| - web stranica | www.cbr.ru/ |
| Tiskara | Goznak (Гознак) |
| - web stranica | www.goznak.ru/ |
| Kovnica | Goznak (Гознак) |
| - web stranica | www.goznak.ru/ |
| Tečaj | Ruski rubalj |
Rubalj (ISO 4217: RUB, ruski: рубль, množina: рубли́) je ime ruske valute. Jedan rubalj sastoji se od 100 kopejki. Osim u Rusiji kao sredstvo plaćanja koristi se i u Južnoj Osetiji i Abhaziji. Rubalj je bio i novčana jedinica bivšeg Sovjetskog Saveza. Sadašnja ISO oznaka rubalja RUB zamijenila je 1998. godine staru oznaku RUR, kada je izvršena denominacija u omjeru 1 RUB = 1000 RUR.
Povijest
Naziv "rubalj" spominje se već u XII. stoljeću u Novgorodu. Od XV. stoljeća postaje službena državna valuta.
Prvi rubalj (do 31.12. 1921.)
Rubalj je novčana jedinica u Rusiji više od 500 godina. Od 1710. rubalj je podijeljen na 100 kopejki. Godine 1704., kada je provedena novčana reforma, car Petar I. Veliki utvrdio je odnos 1 rubalja u odnosu na 28 grama srebra. Godine 1897. utvrđen je odnos rubalja prema francuskom franku kao 1 rubalj = 2⅔ franka.
Drugi rubalj (1.1. 1922. - 31.12. 1922.)
Godine 1922. izvršena je zamjena starog rubalja novom, u odnosu 10000 : 1.
Treći rubalj (1.1. 1923. - 6.3. 1924.)
Godine 1923. opet denominirana vrijednost rubalja, i to u omjeru 100 : 1. Izdane su samo novčanice, od 10 kopejki do 25000 rubalja. Početkom 1924., prije nove denominacije, izdane su novčanice s oznakom države SSSR i državnim grbom. Na novčanicama su se nalazila četiri konstitutivna jezika država koja su tada činila SSSR: Rusija, Transkavkaz (Azerbajdžan, Armenija i Gruzija), Ukrajina i Bjelorusija. To su bile novčanice od 10000, 15000 i 25000 rubalja.
Četvrti (zlatni) rubalj (7.3. 1924. – 1947.)
Godine 1924. izvršena je denominacija rubalja. Tako je novi "zlatni rubalj" činio 50 000 rubalja iz 1923. godine. Tiskane su i novčanice červoneca (червонец) koji je vrijedio 10 rubalja.
Peti rubalj (1947. – 1961.)
Rubalj je sveden na desetinu vrijednosti starog rubalja.
Šesti rubalj (1961. - 31.12 1997.)
Novčanice tiskane 1961. bile su u prometu do raspada SSSR-a 1991. godine. Rubalj je ostao sredstvo plaćanja u Ruskoj federaciji. Narodna banka Rusije tiskala je nove novčanice rubalja 1993. godine. Vrijedile se do 1998., kada je ponovo provedena denominacija rubalja kako bi se pomogla suzbiti inflacija.
Sedmi rubalj (1998. - danas)
Stari je rubalj 1. siječnja 1998. zamijenjen novim, i to u odnosu 1000 : 1. Novčanice se tiskaju u tvornici Goznak u Moskvi.
| Yahoo! Finance: | AUD CAD CHF EUR GBP HKD JPY USD |
| XE.com: | AUD CAD CHF EUR GBP HKD JPY USD |
| ||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||
