Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Šport u Hrvatskoj

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 400941 od 21. prosinac 2021. u 08:18 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Dom sportova u Zagrebu
Sportska dvorana Graditeljske škole u Čakovcu

Hrvatska je specifična po tome što s obzirom na broj stanovnika postiže značajne športske rezultate. Naravno da najveći broj medalja na velikim natjecanjima (Olimpijadama) osvajaju velike države tipa SAD-a, Rusije ili Njemačke, no zapažen je uspjeh naših športaša i u ekipnim športovima (nogomet, rukomet, vaterpolo, veslanje) i u pojedinačnim športovima (tenis, skijanje).

U skupnim su športovima svjetska zlata hrvatski športaši kao dio Jugoslavije ili kao samostalna Hrvatska osvajali u košarci, rukometu, vaterpolu i rukometu na pijesku. Olimpijskim su se zlatom okitili u nogometu, košarci, rukometu i vaterpolu. Europska su zlata osvajali u košarci, vaterpolu i australskom nogometu.

U skupnim su športovima svjetska zlata hrvatske športašice kao dio Jugoslavije ili kao samostalna Hrvatska osvajale u rukometu i rukometu na pijesku. Olimpijskim su se zlatom okitile u rukometu. Ostala odličja su osvajale u odbojci i košarci.

Atletika

Biciklizam

Boks

Hrvanje

Kajak i kanu na divljim vodama

Košarka

Početkom devedesetih godina, hrvatska košarkaška reprezentacija bila je jedna od najboljih košarkaških reprezentacija na svijetu. Osvajala je medalje sa Olipmijskih igara te svjetskih i europskih prvenstava. Tako ima jednu osvojenu broncu sa svjetskog (1994.) i dvije s europskih prvenstava (1993. i 1995.) Ima jedno osvojeno srebro sa OI 1992.

Vidi i: Košarka u Hrvatskoj

Kuglanje[2]

Nogomet

Hrvatska nogometna reprezentacija ostvarila je jedan od najvećih uspjeha u povijesti hrvatskog sporta; osvojila je brončanu (1998.) i srebrnu medalju (2018.) sa svjetskih prvenstava. Zanimljivo je da je Hrvatska svoj prvi polufinalni okršaj sa SP-ava igrala 1998. protiv Francuske i izgubila (1:2) te da je igrala u svom prvom finalu također protiv Francuske i opet izgubila (2:4) u borbi za naslov svjetskog prvaka. No, mnoge kontroverze vežu se uz ovu drugu utakmicu. Naime, u finalu argentinski sudac Nestor Pitana je u prvom poluvremenu sudio nepostojeći prekršaj i sumnjivi kazneni udarac za Francusku iz kojih su izašla i jedina 2 gola Francuza u prvom poluvremenu. Mnogi poznati nogometni sudci, ali i sportaši poput Ikera Casillasa i Petera Schmeichela osudili su obje sudačke odluke jasno dajući doznanja da je Hrvatska svojom igrom u finalu zaslužila postati svjetski prvak.

Vidi i: Nogomet u Hrvatskoj

Plivanje

Rukomet

Hrvatska rukometna reprezentacija ubraja se u najbolje rukometne reprezentacije svijeta. Hrvatska ima čak 13 medalja s velikih natjecanja. Osvojila je dva zlata s Olimpijskih igara te povijesni trofej svjetskog prvaka 2003., a bila je viceprvak Europe 2008. i 2010.

Skijanje

Ivica Kostelić smatra se najboljim univerzalnim hrvatskim skijašem ikad, a njegova sestra Janica jedna je od najvećih svjetskih skijašica svih vremena.

Stolni tenis

Šah

Hrvatska ima dva europska prvaka u šahu; Zdenko Kožul je osvojio europsko zlato 2006., a mladi Ivan Šarić 2018. Potonji je trenutačno 53. igrač svijeta što je njegov, ali i najviši rejting nekog hrvatskog šahista ikad.


Vidi: Šah u Hrvatskoj

Tenis

Hrvatska ima jednom osvojene turnire Wimbledon i US Open. Za Hrvatsku prvi osvojen Wimbledon 2001. je osvojio Goran Ivanišević koji je dva puta prije toga gubio u finalu istog natjecanja, dok je Marin Čilić osvojio US Open 2014.. Hrvatska je triput bila u finalu Davis Cupa (2016.), a dva puta je osvajala to natjecanje (2005.) i (2018.).

Vaterpolo

Vaterpolo reprezentacija Hrvatske jedna je od najuspješnijih reprezentacija na svijetu te uz Srbiju i Crnu Goru vrlo uspješno nastavlja jugoslavensku vaterpolsku tradiciju. Do sada je osvojila 13 medalja s velikih natjecanja. Ima jedno olimpijsko zlato te je osvajač svjetskog (2017.) i europskog (2010.) prvenstva.

Veslanje

Vidi

Literatura

Izvor

  1. Kanu klub Končar Božidar Pažur: Povijest kanu kluba Končar
  2. Kuglanje u Hrvatskoj