Pizza napoletana – Hrvatska internetska enciklopedija

PREUSMJERI Predložak:UNESCO – nematerijalna svjetska baština

Pizza napoletana (tal. za „Napuljska pizza”) ili Napolitana je vrsta pizze koja se pravi s rajčicama i mozzarella sirom. Rajčice moraju biti San Marzano rajčice, koje se uzgajaju na obroncima vulkana Vezuva, a sir Buffalo mozzarela, zaštićene vrste sira od mlijeka vodenih bivola poludivlje uzgajanih u močvarama Campanije i Lazija^[1]. Napuljska pizza ima zaštićeno zemljopisno podrijetlo u Europskoj uniji (Traditional Speciality Guaranteed, TSG), a umijeće napuljskih pizzaiuola („pizza majstora”) je upisano na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2017. god.^[2].

Odlike

Izvorna napuljska pizza se pravi od pšeničnog brašna (tip 0 ili 00), prirodnog napuljskog kvasca ili pivskog kvasca, soli i vode. Za bolje rezultate, treba se koristiti oštro brašno s velikim udjelom proteina, za peciva a ne za kolače. Pizzaiuolo vještina se sastoji od četiri faze pripreme tijesta i pečenja, koje podrazumijeva kružne pokrete pekara^[2]. Tijesto se mijesi rukama ili jako sporim mikserom. Poslije nekog vremena dizanja, tijesto se oblikuje rukom i ne smije biti deblje od 3 mm. Pizza se peče 60-90 sekundi na 485 °C u krušnoj peći na hrastova drva. Kada se ispeče trebala bi biti mekana, elastična, nježna i prhka.

Postoji nekoliko vrsta napuljske pizze, ali je izvorna pizza Margherita u kojoj su osnovni sastojci rajčice, rezana mozzarella, bosiljak i ekstra djevičansko maslinovo ulje, ponekad posuto parmezanom. Druga verzija je pizza marinara koja se pravi s rajčicama, lukom, origanom i ekstra djevičanskim maslinovim uljem).

Izvori

↑ "Selezione geografica", Europa.eu.int, 23. veljače 2009. (arh.) Preuzeto 2. kolovoza 2018.
↑ ^2,0 ^2,1 Art of Neapolitan ‘Pizzaiuolo’ UNESCO-vim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 2. kolovoza 2018.

The Complete Luthier's Library. A Useful International Critical Bibliography for the Maker and the Connoisseur of Stringed and Plucked Instruments, Florenus Edizioni, Bologna, 1990. ISBN 88-85250-01-7

Vanjske poveznice

Art of Neapolitan ‘Pizzaiuolo’ na Youtube (video) 9:25 min (engl.)
Associazione Verace Pizza Napoletana („Istinska udruga napuljskih pizza”)

PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka

v • r • u Svjetska baština u Italiji

	Kulturna dobra (49)	Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa²⁾ (2011.) • Raetinska pruga¹⁾ (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina ¹⁾ (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)

	Prirodna dobra (5)	Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe²⁾ (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio³⁾ (2003.)

	Nematerijalna svjetska baština (7)	Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore (2009.) • Mediteranska prehrana⁵⁾ (2010.) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi (2008.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Tradicionalni račvasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana ²⁾ Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1] ³⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske ⁴⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja ⁵⁾ Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala